Tu je ocjenu predsjednik Vlade dao u izjavi medijima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, na kojoj je bilo riječi o aktualnim temama.

Naime, u petak je jedna od tri vodeće svjetske agencije, Standard&Poor's, Hrvatskoj povećala kreditni rejting s razine A- na razinu A, što je odlična poruka i za državu i za gospodarstvo i za banke, a onda u konačnici i za građane, kazao je premijer Plenković.

Milanovićev komentar na taj, za Hrvatsku važan, iskorak, u kojem je to ocijenio nevažnim premijer je ocijenio neprimjerenim i potpuno netočnim.

Podsjetivši da je Hrvatska u vremenu kad je Milanović bio premijer bila u rejtingu koji se kolokvijalno naziva smećem pa su stoga i kamate bile daleko više.

Kako bi primjerom pokazao što u biti znači kreditni rejting za državu, a i otklonio minimiziranje i relativizaciju svih objektivnih uspjeha, premijer je kazao da bi Hrvatska danas, da je ostala na istoj razini neinvesticijskog kreditnog rejtinga kao u vrijeme Milanovićeve Vlade, za plaćanje kamata za zaduživanje države izdvajala 3,5 posto BDP-a, dok danas izdvaja 1,5 posto.

Razlika od ta dva posto, naglasio je, predstavlja upravo onaj iznos koji Hrvatska godišnje izdvaja za obranu, sukladno ciljevima koje je preuzela kao članica NATO-a.

Podcjenjivanje hrvatske javnosti, gospodarstvenika i stručnjaka

Dakle, da nema takvu visoku razinu investicijskog kreditnog rejtinga, Hrvatska danas ne bi imala fiskalnog prostora da u obranu ulaže ogromna sredstva koja ulaže.

Takve izjave predsjednika Republike ocijenio je i podcjenjivanjem hrvatske javnosti, ali i svih onih zaslužnih za takav uspjeh koji su na njemu predano radili, poput hrvatskih gospodarstvenicima i onima koji rade na reformama.

Usput je podsjetio da je ta "vrhunaravna" Vlada Zorana Milanovića ostala cijeli mandat na 61 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a otkad ova Vlada upravlja Hrvatskom skočili smo na 78 posto.

Dodao je da je apsolutni BDP 2016. iznosio oko 46 milijardi eura, krajem prošle godine iznosio gotovo 93 milijarde, a 2026. doći će na 98 milijardu, u 2027. iznad 100 milijardi eura.

"To je manifestacija gospodarskoga rasta i razvoja zemlje", poručio je premijer Plenković

Laži da će nestati europska sredstva

Oštro je otklonio i drugu lažnu teza koju Milanović kontinuirano plasira je da će nestati europska sredstva.

Naglasio je Europska komisija predložila idući europski sedmogodišnji proračun u apsolutno najvišem iznosu u povijesti.

"Pa neće valjda za Hrvatsku ne biti jednog centa", ironično je poručio istaknuvši da je Hrvatska danas 20 milijardi eura u plusu kad je riječ o odnosu uplaćenih i povučenih sredstava iz europskog proračuna.

Radi se o plašenju naroda i građana, dezinformiranju i podcjenjivanju opće i stručne javnosti.

"I ta teza u biti pokazuje kako je taj hrvatski jal kod njega duboko ukorijenjen i u biti ga vodi u politici", kazao je predsjednik Vlade dodajući da takvim istupima Milanović nastoji pomoći SDP-u i Možemo, koji se okupljaju da bi na idućim izborima ipak izgubili s malo manjom razlikom nego što bi izgubili da na izbore idu odvojeno.

Milanović se pravi nevješt i javnosti prodaje bozu

Što se tiče Milanovićevih izjava vezanih uz Srbiju i nabavu hipersoničnih raketa, premijer je ocijenio kako je cijeli taj Milanovićev istup bio skretanje pozornosti s uspjeha Vlade.

"Nastojao je napraviti temu od nečega što nije tema. Tema sigurno nije, a ja ću biti zadnji koji će na javnim događajima govoriti o stvarima koje su ipak privilegirane informacije državnog vrha. Samo ću vam reći da se pravi nevješt i da pokušava i vama i široj javnosti prodati još jednu bozu. On zna sve isto što i ja, zna kako zna, otkad zna i što zna. Pa onda, pitajte njega, a ne mene", ustvrdio je Plenković.

Upitan je li, s obzirom na šira geopolitička zbivanja vrijeme da se sazove Vijeće za nacionalnu sigurnost ili Vijeće za obranu, premijer je odgovorio da je.

"Mi ćemo uputiti inicijativu za sazivanje jer mislim da ima previše tema oko kojih barem možemo razgovarati. Očito se ni oko čega nećemo složiti", poručio je podsjetivši da Milanović sve ove godine vodi prorusku i anti-ukrajinsku, anti-NATO i anti-EU politiku, a u zadnje vrijeme je krenuo i s anti-izraelskom.

Predsjednik se nije htio ni očitovati o kupnji borbenih aviona, a sada nam docira o nabavi naoružanja

Kazao je kako treba otvoreno reći da je Milanović jedini državnik na toj razini u Europskoj uniji koji u četiri godine ruske agresije na Ukrajinu nije otišao u posjet toj zemlji niti se sastao s predsjednikom Zelenskim.

Taj isti čovjek, dodao je, nije se želio očitovati o kupnji borbenih aviona, da bi kasnije par godina docirao o nabavi naoružanja Vladi, koja je prva hrvatska vlada koja je odlučila riješiti to pitanje.

Za razliku od njega, hrvatska Vlada ima ovlasti da iznalazi i načine i sredstva za nabavu naoružanja, ustvrdivši da bi teško to naoružanje nabavljala upravo bez tog visokog kreditnog rejtinga, kojeg Milanović procjenjuje nevažnim.

Ta Milanovićeva rečenica o tome da "oružje nabavljamo kao krkani", srž je njegovog komunikacijskog bogatstva i plemenitosti izričaja, dodao je.

Osvrnuo se i na izbor ustavnih sudaca.

Podsjetio je da je pozicija HDZ-a jasna - dok se ne postigne dogovor u paketu o izboru tri preostala ustavna suca, neće ići dalje u proceduru izbor predsjednika Vrhovnog suda.

Krenula isplata povećane prijevremene starosne mirovine za 120 tisuća korisnika

Od ostalih tema predsjednik Vlade izdvojio je da je danas krenula isplata povećanog dijela prijevremenih starosnih mirovina.

Naime, novi Zakon o mirovinskom osiguranju korisnicima takvih mirovina ukida penalizaciju nakon što navrše 70 godina života.

Ta se isplata odnosi na gotovo 120 tisuća korisnika, a prosječni iznos mjesečnog uvećanja bit će oko 53 eura, a za to je osigurano 12 milijuna eura.

Moramo osigurati energetsku sigurnost, uz priuštive cijene

Što se tiče posljedica rata na Bliskom istoku na cijene nafte, premijer Plenković poručio je da će hrvatska Vlada nastaviti voditi računa o očuvanja socijalne kohezije i interesu hrvatskog gospodarstva.

Podsjetio je da je Vlada prošli ponedjeljak intervenirala u cijene naftnih derivata, a nastavit će to činiti i dalje.

Što se tiče distributere, dodao je, naravno da će svatko od njih zastupati svoj stav, a to je da žele zaraditi više, što je normalno u tržišnom gospodarstvu i kapitalizmu.

Svi gospodarski akteri brinu o svom interesu, dodao je, međutim postoji jedan jedini akter u hrvatskom društvu koji vodi računa o interesima svih, a to je Vlada.

Važno je, prvo, osigurati energetsku sigurnost, a drugo, građanima i gospodarstvu osigurati priuštive cijene.

"Vlada je tu da smanji negativni efekt mogućih lančanih reakcija i zato ćemo reagirati uvijek za hrvatski narod, za hrvatsko gospodarstvo i za interese hrvatske države", poručio je.

Apeliramo na osjećaj za realnost kod zahtjeva sindikata i podsjećamo da smo osnovicu podigli za 52 posto do sada

Na upit novinara osvrnuo se i na najavljeni prosvjed sindikata. Upitan hoće li im povećati osnovicu, premijer je kazao:

"Sada, u vremenu energetske krize? Odakle mislite da mi nalazimo te novce", kazao je apelirajući na osjećaj za stvarnost.

Pritom je naglasio da je u mandatima ove Vlade osnovica već narasla za čak 52 posto, podsjetivši da je za vrijeme Vlade SDP rasla - nula.

Dogovoreno je već povećanje ukupno 3 posto na razini godine, ali i dodao da je potrebno imati realne okvire.

Iako razumije sve te zahtjeve, postoje određene margine do kojih se može ići.

Na pitanje o Trumpovom pozivu članicama NATO-a da se uključe u deblokadu Hormuškog tjesnaca, premijer Plenković kazao je da Hrvatska trenutno nema takvih sposobnosti da bi sudjelovala u osiguranju tog tjesnaca.

To su pitanja za velike aktere i velike obrambene sustave i zemlje sa snažnim ratnim mornaricama, dodao je.

Operacija na Bliskom istoku nije NATO-ova operacija, kazao je.