Hrvatsko predsjedanje želi osnažiti financijske instrumente Inicijative triju mora

U uvodnom obraćanju, premijer, koji je i domaćin ovogodišnjeg summita, zahvalio je osnivačima ove Inicijative, bivšim predsjednicima Hrvatske i Poljske, Kolindi Grabar Kitarović i Andrzeju Dudi.

Zahvalio je također i poslovnoj zajednici koja je prepoznala vrijednost ove Inicijative, kao i priliku za unaprjeđenje poslovne suradnje, ulaganja i rasta.

Izrazio je i zadovoljstvo što je Poslovni forum uspio privući veliki broj sudionika, koji je u smislu prisutnosti uspio nadmašiti posjećenost velikih poslovnih foruma, poput onoga u Bukureštu.

U Dubrovniku više od 1600 gospodarstvenika

Istaknuvši da je u Dubrovniku više od 1600 gospodarstvenika, premijer je naglasio da, iako je Inicijativa stara samo 10 godina, u dobroj je formi te je spremna doprinijeti budućnosti rasta ovog dijela Europe. To znači, kako je rekao, osnaživanje osi sjever-jug i povezivanje Baltika s Crnim morem i Jadranom.

Naveo je i da ova regija od 13 država članica Europske unije ostvaruje ukupni rast od 3,5 trilijuna eura, a s pridruženim partnerima ove Inicijative riječ je o tržištu od 120 milijuna ljudi.

"Sve je to prilika da budemo još bolji i da unaprijedimo kritičnu infrastrukturu u prometnom i energetskom smislu, ali i u smislu digitalne transformacije, kojoj smo svi posljednjih godina posvećeni", rekao je Plenković.

To je, dodao je, od posebne važnosti na razini Europske unije u trenutku kada raspravljamo o sljedećem sedmogodišnjem proračunu Europske unije. Predsjednik Vlade smatra da bi se čelnici u raspravama koje će se voditi u sljedećih 10 mjeseci trebali zalagati da se Inicijativa triju mora i prekogranična suradnja prepoznaju, kao i da se osigura financiranje zajedničkih projekata.

Naglasio je i da je hrvatsko predsjedništvo stavilo naglasak upravo na financijski dio Inicijative, izrazivši zadovoljstvo što su jučer predstavnici financijskih institucija potpisali tzv. Fond fondova pod pokroviteljstvom Europske investicijske banke, što je ocijenio važnim za daljnji razvoj projekata od zajedničkog interesa.

Hrvatska kao regionalno energetsko čvorište

Premijer je izrazio i zadovoljstvo što je jučer, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, potpisao s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, Sporazum o Južnoj interkonekciji, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim LNG terminalom, koji je posljednjih pet godina omogućio sigurnost opskrbe plinom, a sada će to pružiti i Bosnu i Hercegovini. Naglasio je da je riječ o strateškom projektu kojim se dokida ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i omogućuje daljnji gospodarski rast Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je da Hrvatsku vidi kao regionalno energetsko čvorište. "Uz dobru volju i snažne investicije u domaću energetsku infrastrukturu, nastavit ćemo politiku održivog rasta našeg BDP-a, visoke zaposlenosti i pada nezaposlenosti, koja je dosegla najnižu razinu u našoj povijesti", zaključio je Plenković.

Na panelu lidera, uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, sudjelovali su predsjednik Republike Poljske Karol Nawrocki, predsjednik Republike Litve Gitanas Nausèada, predsjednik Češke Republike Petr Pavel, predsjednik Republike Latvije Edgars Rinkēvičs, predsjednik Slovačke Republike Peter Pellegrini, predsjednik Helenske Republike Konstantinos Tasoulas, predsjednik Rumunjske Nicusor Dan i predsjednik Parlamenta Republike Estonije Lauri Hussar.

Naglasak na srednjoj i istočnoj Europi

Premijer Plenković je u svojoj intervenciji kazao da najvećim postignućem Inicijative triju mora u proteklih deset godina smatra to što je naglasak stavljen na srednju i istočnu Europu.

Rekao je da je Europska unija projekt koji traje već dugo traje te da su se određene zemlje članice nakon Drugog svjetskog rata mogle razvijati na neusporediv način u odnosu na države koje su bile s druge strane željezne zavjese.

Kazao je da ova Inicijativa šalje poruka da zemlje koje se nisu imale priliku razvijati na isti način žele isti tretman kada je riječ o infrastrukturi, energetici, digitalnoj transformaciji i prometu.

Kao dodanu vrijednost i najveći uspjeh ove Inicijative ističe i kontinuiranu potporu Sjedinjenih Američkih Država i drugih partnera.

"U sljedećih deset godina, trebamo se više usredotočiti na financije i ulaganja kroz razne modele i potporu financijskih institucija kako bi ova Inicijativa postala održivom organizacijom koja će biti pokretač i u budućnosti", ustvrdio je Plenković.

Zahvalio je i svim drugim državama koje su bile prisutne u Dubrovniku, a nisu članice ove regije, spomenuvši pritom Japan.

Snažno stojimo uz Ukrajinu

Na pitanje o Ukrajini, predsjednik Vlade naglasio je da sudjelovanje ukrajinske premijerke Julije Sviridenko na sastanku na vrhu u Dubrovniku svjedoči o snažnoj potpori toj zemlji.

Kazao je i da nema sumnje da je u ratu koji traje od 2022. Ukrajina žrtva, a Rusija agresor.

Pozdravio je i deblokadu zajma Europske unije Ukrajini, vrijednog 90 milijardi eura, koji je važan za jačanje ukrajinske vojske, ali i funkcioniranje zemlje.

Danas smo otvoreniji prema korištenju nuklearne energije

Osvrnuvši se na temu nuklearne energije, premijer je kazao da su Hrvatska i Slovenija partnerske zemlje u tom području. Dodao je da se zajednička nuklearna elektrana nalazi u slovenskom gradu Krško, koji je udaljen 36 kilometara od Zagreba.

Rekao je i da se u većini zemalja članica Europske unije mijenja javno mnijenje, kao i da se uviđa da su nakon nesreće u Fukushimi neke odluke donesene ishitreno. "Danas smo puno otvoreniji prema mogućnosti korištenja nuklearne energije", zaključio je Plenković.