Jačamo gospodarsku suradnju Hrvatske i Kanade

U svom govoru na Hrvatsko-kanadskom poslovnom forumu u Torontu, naglasio je da posebnu vrijednost odnosima daje i snažna hrvatska zajednica u Kanadi, s 250 tisuća članova, koja generacijama povezuje dvije zemlje te jača gospodarske, kulturne i društvene veze.

Istaknuo je da su Hrvatska i Kanada saveznice u NATO-u te je pozdravio ambiciju kanadskog premijera Marka Carneya da ojača odnose svoje zemlje s Europskom unijom.

Premijer je okupljenima nastojao približiti Hrvatsku danas, rekavši da je naša zemlja u proteklom desetljeću ostvarila ključne strateške ciljeve. Dodao je da je istovremeno postala članica Eurozone i Schengenskog prostora, a nalazi se i u završnoj fazi pristupanja OECD-u.

Hrvatska među 38 najnaprednijih svjetskih gospodarstava

"To je kao završni korak u dovođenju svoje kuće u red, u smislu vladavine prava, u smislu aktivnosti protiv korupcije, u smislu visokih standarda koje bi zemlja, koja je sada bila među 38 najnaprednijih svjetskih gospodarstava, trebala imati", naglasio je Plenković.

Kazao je i da je Hrvatska danas na radaru velikih investitora, istaknuvši podizanje investicijskog kreditnog rejtinga na A razinu kod sve tri vodeće svjetske agencije, što je dodatno učvrstilo temelje za daljnji rast, ulaganja i nova partnerstva.

Naveo je i da je Hrvatska ostvarila snažan gospodarski rast te da se hrvatski BDP praktično udvostručio, s 47 milijardi na 93 milijarde eura, a po glavi stanovnika s 11 na 24 tisuće eura, pri čemu se nastoji održati kriterije iz Maastrichta o udjelu javnog duga u BDP-u, koji je danas ispod traženih 60 posto.

Istaknuo je i da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj ispod prirodne nezaposlenosti, zbog čega je Hrvatska morala dozvoliti ulazak između 120 i 150 tisuća stranih radnika, kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom u ugostiteljskom, građevinskom i prometnom sektoru.

Istodobno, kako je rekao, provodimo snažan investicijski ciklus u infrastrukturu, s ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja i stvaranja jednakih prilika u svim dijelovima zemlje.

Važnost energetske sigurnosti u nestabilnim globalnim okolnostima

Naveo je da Hrvatska u energetici jača svoju sigurnost i neovisnost širenjem kapaciteta LNG terminala i ulaganjima u plinovode. Istaknuo je pritom ulaganje u obnovljive izvore energije te otvoren i odgovoran pristup nuklearnoj energiji. "Time smanjujemo ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima i jačamo energetsku sigurnost u nestabilnim globalnim okolnostima", ustvrdio je Plenković.

Osvrnuvši se na Memorandum o razumijevanju i suradnji Vlade Republike Hrvatske i kanadske Vlade o korištenju civilne nuklearne energije, koji je potpisan tijekom premijerovog posjeta Kanadi, Plenković je poručio da je Hrvatska dio europske nuklearne alijanse, naglasivši da je Europa energetski ranjiva jer uvozi 90 posto nafte, 90 posto plina i 66 posto ugljena.

Stoga Ministarstvo gospodarstva, dodao je, kreira novi okvir za više ulaganja u obnovljive izvore energije, ali s otvorenim očima prema nuklearnoj energiji.

Jednom kad se izgradi nuklearna elektrana, pojasnio je, na duge staze se osigurava čista energija i sigurna opskrba iz vlastitih izvora.

"Bili bismo sretni nastaviti razgovore i partnerstva koja su postojala s kanadskim i američkim kompanijama", poručio je premijer, dodavši da je životni vijek nuklearne elektrane Krško produljen do 2043. godine, te da će biti produljen do 2063. godine.

Suradnja Hrvatske i Kanade u području ICT-a, obrane i sigurnosti

Kao druga važna područja na kojem dvije države mogu uspješno surađivati istaknuo je ICT te obranu i sigurnost.

Poručio je i da Hrvatska kao pouzdana članica EU-a i NATO-a, nastavlja jačati svoje obrambene sposobnosti i modernizirati Oružane snage, pridonoseći europskoj i transatlantskoj sigurnosti.

Navodeći da će Hrvatska do 2035. dosegnuti cilj izdvajanja od 3,5 posto BDP-a za obranu i sigurnost, izrazio je zadovoljstvo što će prilikom njegovog posjeta Kanadi biti potpisan sporazum tvrtki ORQA-e i Remote Robotic o strateškom partnerstvu obrambene industrije za integraciju umjetne inteligencije, naprednu proizvodnju bespilotnih sustava (UAS) i potpori obuci Oružanih snaga Kanade.

Istaknuo je i da je Hrvatska danas, kao vrata srednje Europe, stabilno, otvoreno i konkurentno gospodarstvo, snažno integrirano i s jasnim fokusom na daljnji rast, investicije, tehnološki razvoj i jačanje izvozne orijentacije.

"U tom svjetlu, Hrvatska i Kanada imaju snažan potencijal za daljnje jačanje gospodarskih veza u budućnosti", zaključio je premijer i pozvao kanadske poduzetnike da prepoznaju Hrvatsku kao mogući ulaz u srednju Europu, jer će u njoj naći okruženje s vladavinom prava i prijateljsko prema investitorima.

Premijer Plenković s kanadskim gospodarstvenicama

Uoči Hrvatsko-kanadskog poslovnog foruma, premijer Plenković sastao se s grupom kanadskih gospodarstvenika.

"S Victorom Dodigom, glavnim izvršnim direktorom tvrtke TELUS i kanadskim poslovnim čovjekom hrvatskih korijena, nastavljamo kvalitetnu suradnju i dijalog radi jačanja gospodarske suradnje između Hrvatske i Kanade. Pozdravljamo interes za ulaganja i dugoročnu održivost Košarkaškog kluba Cibona, kao i ambiciju da se Klub vrati na razinu europske konkurentnosti", naveo je premijer na platformi X.

Dodao je da je o mogućnostima razvijanja poslovnih prilika i ulaganjima u Hrvatskoj razgovarao i s Timom Gitzelom, izvršnim direktorom tvrtke Cameco, jednog od najvećih svjetskih proizvođača uranija, Duncanom Jackmanom, predsjednikom i glavnim izvršnim direktorom investicijske tvrtke E-L Financial Corporation Ltd., čelnom osobom upravnog odbora tvrtke Algoma Central Corporation, Bobom Azizom, glavnim operativnim direktorom mirovinskog fonda OMERS Ventures i Kevinom Toderelom, osnivačem i predsjednikom Uprave Remote Robotic.