Hrvatska ima određene obveze kao članica međunarodnih organizacija

Na pitanje slaže li se s odlukom predsjednika Milanovića, Grlić Radman je novinarima odgovorio da je to na njima da procijene, no da Hrvatska ima određenu obvezu.

Hrvatska može i sudjelovati i ne sudjelovati, ali kao članica UN-a i NATO-a sigurno ima određene obveze prema tim organizacijama, rekao je ministar.

Hrvatska kroz misije pokazuje solidarnost s tim zemljama, jednako kao što je u vrijeme Domovinskog rata pozdravljala prisutnost vojnika raznih međunarodnih misija, podsjetio je.

Rekao je kako je u nedjelju razgovarao s ministrom vanjskih poslova Iraka te da je riječ o sigurnoj zemlji. Za vojnika u Libanonu pod mandatom UN-a rekao je da je prema njegovim saznanjima on trebao biti povučen i ranije.

Grlić Radman smatra da je predsjednik vjerojatno htio pokazati svoje pravo raspolaganja ovlastima.

Zašto on to radi, pitajte njega, kazao je ministar novinarima, pa dodao da se Milanović o tome nije konzultirao s Vladom jer on to nikad ne čini.

Istaknuo je da je od 1945. u svijetu bilo oko 170 sukoba bez mandata UN-a te da je operativno djelovanje te organizacije, iako univerzalne, od samog početka spriječeno činjenicom postojanja veta Vijeća sigurnosti.

Podsjetio je na situaciju s Kosovom 1999. godine i intervenciju NATO-a kojom se priječila humanitarna katastrofa te su sačuvani mnogi životi iako nije imala mandat UN-a.

Komentirajući odluku Izraela i SAD-a da napadnu Iran, Grlić Radman je rekao da svi međunarodni apeli da se zaustavi iranska proizvodnja balističkih projektila i nuklearni program nisu urodili plodom te da sve treba gledati u tom svjetlu.

Žalimo što je bilo nepopustljivosti i nedostatka vjerodostojnosti iranskih pregovarača, što je rezultiralo napadima, odnosno vojnom intervencijom SAD-a i Izraela, zaključio je ministar.

O Bliskom istoku: S europskim saveznicima razgovaramo o zajedničkim repatrijacijama građana

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima nalazi oko dvije tisuće hrvatskih državljana, kojima je preporučio odlazak do sigurne omanske prijestolnice, dodajući da se za repatrijaciju čeka otvaranje zračnog prostora.

Oman je udaljen sat vožnje, a njegova prijestolnica Muscat četiri sata. U Omanu se nalazi oko 110 hrvatskih državljana, rekao je ministar.

Naglasio je da je Ministarstvo u neprekidnoj komunikaciji s generalnim konzulatom u Dubaiju te da je u nedjelju razgovarao i s ministrom vanjskih poslova Emirata koji mu je rekao da brinu za sve europske građane koji borave u toj državi, njih oko 380 tisuća.

Ministarstvo razgovara i s europskim saveznicima o zajedničkim repatrijacijama građana, nastavio je ministar, preporučivši hrvatskim državljanima da prate mrežne stranice, upute i preporuke Ministarstva za koje je istaknuo da je dobro umreženo i upućeno u situaciju.

Naglasio je da su repatrijacije zasad otežane jer nijedna komercijalna zračna linija ne želi letjeti dok se ne postigne potpuna sigurnost zračnog prometa.

Zračni promet otvoren, manji broj letova

Ministarstvo je kasnije, nakon ministrove izjave, priopćilo da je u međuvremenu došlo do promjene situacije vezane za zračni promet.

Prema informacijama lokalnih vlasti, večeras, 2. ožujka, započinje ograničeno uspostavljanje operacija. Manji broj letova bit će dostupan s međunarodnih zračnih luka Dubai International i Dubai World Central, kao i iz Abu Dhabija, gdje su već zabilježena pojedina polijetanja, priopćili su.

U aktualnim okolnostima preporučuje se ostanak u UAE te se strogo savjetuje da se ne kreće prema zračnim lukama osim ako je putnik izravno kontaktiran od strane svoje aviokompanije s potvrđenim vremenom polaska i osiguranom zrakoplovnom kartom, dodali su u priopćenju, i savjetovali kontinuirano praćenje obavijesti zračnih prijevoznika.

Izvor: Hina/Vlada