Vlada uštedama i racionalizacijama želi održati financijsku stabilnost

Hrvatsko gospodarstvo već godinama bilježi relativno visoke stope gospodarskog rasta, podsjetio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić u emisiji Hrvatskoga radija "A sada Vlada".

Inflacijska situacija koja se dogodila i eskalirala početkom ove godine, prije svega uslijed događanja na Bliskom istoku, s druge strane u kombinaciji sa zagrijanošću gospodarstva, što je izraz koji se vrlo često koristi u tim monetarnim sferama, dovela je do toga da su stope inflacije u Hrvatskoj nešto više od prosjeka Europske unije, odnosno eurozone, objasnio je Ćorić.

Vlada je odlučila adresirati domaći dio problema kroz smanjenje zagrijanosti ekonomije na način da smo kroz antiinflacijski paket mjera koji smo kreirali i predstavili hrvatskoj javnosti dotakli čitav niz komponenti agregatne potražnje, a s ciljem njihovog smirivanja s jedne strane. S druge strane smo uslijed anomalija koje su uočene u pojedinim dijelovima sustava predložili određene porezne promjene, rekao je ministar.

Hrvatska godinama bilježi visoke stope rasta

Dodao je da je likvidnost bankarskog sustava u Hrvatskoj relativno visoka, uz dobru kapitaliziranost, dok s druge strane ekonomija generira visoku dodanu vrijednost.

"Ne vidim tu situaciju u kojoj bi Hrvatska mogla ući u recesiju, ili bilo koji od sektora", rekao je Ćorić.

Podsjetio je da je inflacija prisutna dugi niz godina, te da je na kraju 2025. bila 3,7 posto. Proteklih mjeseci doživjeli smo više stope inflacije i naše analize ukazale su na potrebu da se malo stane na loptu u kontekstu zagrijanosti ekonomije, naglasio je.

Dodao je da je kod antiinflacijskog paketa Vlada krenula od sebe. Preraspodjelama unutar resora, odnosno državne vlasti pokušavamo stabilizirati potrošnju kroz 1,3 milijardi eura ušteda, što nije malen iznos, istaknuo je ministar.

Poručio je i kako očekuje da će antiinflacijske mjere učiniti to da sljedeće godine u ovo vrijeme ova stopa inflacije bude prošlost.

Proračun na razini deficita do tri posto BDP-a

Osvrnuo se i na kritike o državnoj potrošnji, kazavši da se daleko najznačajniji dio antiinflacijskog paketa odnosi na preraspodjele i racionalizaciju na strani države.

Poručio je da Vlada uštedama i racionalizacijama želi održati financijsku stabilnost, disciplinu i proračun na razini deficita do tri posto BDP-a te izrazio uvjerenje da je nastavak te prakse dobar scenarij za Hrvatsku.

Osvrnuo se i na kritike o državnoj potrošnji, kazavši da se daleko najznačajniji dio antiinflacijskog paketa odnosi na preraspodjele i racionalizaciju na strani države. Što se tiče dvaju poreza koji se odnose na paušaliste i kratkoročni najam u turizmu, rekao je da su ukupni efekti ispod 80 milijuna eura te da se ne radi o punjenju državnog proračuna jer to ni nisu prihodi državnog proračuna, već proračuna jedinica lokalne samouprave.

Kritika s tezom i s idejom da država na ovaj način želi namiriti svoju stranu proračuna jednostavno ne stoji, poručio je.

Porez na prekomjerne bruto marže

Govorio je i o najavljenom porezu od 50 posto na prekomjerne bruto marže.

Objasnio je da su i ove relativno visoke stope inflacije praćene lovom u mutnom pojedinih pravnih osoba u Hrvatskoj, gdje se bez jasno determiniranih troškova i potrebe koja to prati išlo na podizanje cijena, prije svega roba u pojedinim sektorima, odnosno kod pojedinih pravnih osoba. "Ne možemo generalizirati jer jednostavno u svakom žitu ima kukolja", naglasio je ministar.

Dodao je da su pojedine pravne osobe neopravdano povećale marže te istaknuo da će se porez ticati svih pravnih osoba.

Komentirao je i visoke cijene hrane, kazavši da su povećanja dijelom uslijed rasta cijene energenata, opravdana su i nisu se mogla izbjeći. Međutim, izrazio je uvjerenje da je moglo doći i do nešto manjeg porasta cijena. Nažalost, živimo u vremenima u kojima su mnogi orijentirani prije svega na profit i dobit, kazao je i dodao da bi u svemu tome trebalo imati mjeru.

Na pitanje ima li država alate da im odredi tu mjeru, rekao je da je moguće u pojedinim sektorima odrediti maksimalnu maržu, što su učinili kod distribucije nafte i naftnih derivata, ali da je kod robe široke potrošnje to puno teže te da nije siguran da bi polučilo efekt.

Izvor: Vlada/HRT