Government of Croatia

05/26/2026 | Press release | Distributed by Public on 05/26/2026 10:21

Uvodi se Središnji registar stanovništva

Registar su na konferenciji za medije u Ministarstvu financija predstavili potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša te državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić-Lugarić.

Prema riječima ministra, registar će od 1. lipnja biti dostupan na uvid svim zainteresiranim građanima, a od 1. siječnja 2027. će ga moći koristiti sva tijela državne uprave, kao i Vlada, kao nositelj ekonomske politike.

Istaknuo je da registar predstavlja ogroman iskorak u funkcioniranju tijela javne uprave, pa i u pogledu vođenja fiskalne politike, kao i svih politika vezanih za proračun, pri čemu će Vladi omogućiti preciznije usmjeravanje različitih mjera i potpora, prema onima kojima su nužno potrebne.

Rekao je i da razdoblje od početka lipnja do kraja listopada nosi određenu odgovornost građana da uđu u registar, provjere podatke koji su skupljani iz više izvora i po potrebi ih ažuriraju ili isprave, s ciljem kako bi registar bio što vjerodostojniji.

Registru će se moći pristupiti putem sustava e-Građani ili u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Pritom, sve potrebne informacije o registru, kao i izravan pristup, dostupni su na stranici registar-stanovnistva.gov.hr.

Na konferenciji je istaknuto kako se građanima jamče najviši standardi zaštite privatnosti, u skladu s europskom GDPR regulativom. Pristup podacima imaju isključivo ovlašteni korisnici - građani i institucije - i to samo kada za to postoji jasna i opravdana zakonska osnova, rečeno je.

Projekt stajao 13,8 milijuna eura

Registar za građane znači brže i jednostavnije ostvarivanje prava, kao i manje administracije, odnosno nepotrebnog prikupljanja dokumentacije i "obilaženja šaltera", s obzirom da će državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz registra moći "crpiti" sve potrebne podatke.

Također, uspostavom registra se ukida i klasičan popis stanovništva, koji će po Ćorićevim riječima od 1. siječnja 2027. biti "kontinuiran".

Govoreći o primjerima benefita od uspostave registra, ministar je naveo da još trenutno postoje određene nepodudarnosti u broja članova pojedinih kućanstava, što može utjecati i na ostvarivanje određenih prava koja se temelje upravo na broju članova kućanstva.

"Tako više neće biti moguća situacija u kojoj, mimo registra, neko kućanstvo komunicira veći broj članova, a temeljem čega bi ostvarilo određene naknade iz segmenta socijalne politike", ustvrdio je Ćorić.

Čelnik Porezne uprave Kutleša je rekao da su Porezna uprava i Ministarstvo financija puno i predano radili na integraciji podataka, a u suradnji i s drugim institucijama, kako onima koje su bile izvor podataka, tako i onima koje će biti korisnici registra.

Registar za građane znači brže i jednostavnije ostvarivanje prava, kao i manje administracije, odnosno nepotrebnog prikupljanja dokumentacije i obilaženja šaltera, s obzirom da će državne institucije i jedinice lokalne i područne samouprave iz registra moći crpiti sve potrebne podatke.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić

Cijeli projekt stajao je 13,8 milijuna eura, što je Kutleša usporedio s popisom stanovništva, koji je koštao oko 23 milijuna eura.

Registar uključuje oko 5,64 milijuna građana

Središnji registar stanovništva (SRS) je elektronički vođena službena evidencija koja objedinjuje podatke o stanovništvu Republike Hrvatse. Sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i drugim obilježjima te omogućuje učinkovitije vođenje upravnih i drugih službenih postupaka.

Uključuje i podatke o srodstvu te podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, sadržavat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara i službenih evidencija, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, zatim podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju dobrovoljne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti, kao i kontakt podatke.

Registar uključuje sve hrvatske državljane i strance s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj, kao i hrvatske državljane u inozemstvu s OIB-om. Sve skupa, riječ je o oko 5,64 milijuna građana.

Izvor: Hina/Vlada
Government of Croatia published this content on May 26, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on May 26, 2026 at 16:21 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]