Diversifikacijom smo Hrvatskoj osigurali sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost

Podsjetio je da je Inicijativu prije deset godina pokrenula tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i bivši poljski predsjednik Andrzej Duda, koji su kao svojevrsni utemeljitelji i na ovogodišnjem sastanku, a pokrenuta je kako bi povezali sjever i jug Srednje i Istočne Europe, to jest Baltičko more, Crno more i Jadransko more.

O Inicijativi je kazao da je fokus na infrastrukturnom, prije svega prometnom, ali jednako tako i na energetskom povezivanju 13 država članica Europske unije, koje su ušle kasnije u Uniju i kojima treba dodatni impuls za razvoj.

Održani Poslovni forum najveći je u povijesti Inicijative triju mora, sa 1600 sudionika, više od 750 kompanija iz ukupno 45 zemalja, kazao je premijer, dodavši da to potvrđuje i potpisivanje čak devet sporazuma.

Strateški najvažnijim za Hrvatsku izdvojio je sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, uz snažnu podršku američke administracije i investitora.

LNG terminal na Krku jedna od najdalekosežnijih odluka Vlade

Hrvatska je spremna, imamo LNG terminal, ustvrdio je Plenković, istaknuvši da je odluka o investiranju u LNG terminal bila jedna od najkorisnijih i najdalekosežnijih odluka u mandatu ove Vlade.

Ne samo da smo tada osigurali 3,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, što je više nego što Hrvatska konzumira, već je odmah bila ideja da Hrvatska postane energetsko regionalno čvorište u pogledu prirodnog plina, objasnio je premijer.

Podsjetio je da se ugradnjom još jednog postrojenja kapacitet povećao na čak 6,1 milijardi kubika plina, što znači da se mogu namiriti sve potrebe za plinom u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji, dio potreba u Mađarskoj, čak i Austrije.

To je strateška, kritična energetska infrastruktura i postignuće koje ostaje zauvijek, zaključio je.

Najveća suradnja sa SAD-om koju je Hrvatska ostvarila od Domovinskog rata

Komentirao je i veliki broj američkih kompanija koje su došle u Dubrovnik, kao i dolazak američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, kazavši da je to najveća suradnja sa SAD-om koju je Hrvatska ostvarila od Domovinskog rata.

Dokazali smo da Janaf može biti jedini pravac opskrbe Mađarske i Slovačke

Na upit o Janafu, premijer je kazao da smo cijeloj europskoj i svjetskoj javnosti dokazali, u periodu kada naftovod Družba nije radio, da Janaf nije alternativni pravac, nego naftovod koji može biti jedini pravac opskrbe Mađarske i Slovačke i bez problema transportirati sve tražene količine plina.

Pokazali smo se pouzdanim, funkcionalnim i cjenovno prihvatljivim, i to ćemo biti u budućnosti, zaključio je.

Istaknuo je da je energetska diversifikacija ostavština njegove Vlade, jer Hrvatska više ne ovisi o ruskom plinu, već je diversificirala pravce opskrbe i time osigurala svoju energetičku sigurnost.

Vlada je osigurala priuštivost i sigurnost opskrbe energenata

Objasnio je da je cilj Vlade bio osigurati sigurnost opskrbe, u čemu je i uspjela. Hrvatska nikad nije došla u situaciju da nam nedostaje bilo nafte, bilo naftnih derivata, bilo plina, kamoli struje, istaknuo je Plenković.

Podsjetio je i da je Vlada mjerama osigurala priuštivost tih energenata, i na taj način održala socijalnu koheziju u društvu i visoku gospodarsku dinamiku, pa danas imamo rekordan broj zaposlenih, više od milijun i 720 tisuća, te nezaposlenost koja je pala ispod 70 tisuća.

Rekordno visoki kreditni rejting Hrvatske još jedna potvrda Vladine politike

Upitan da komentira kako je i treća vodeća svjetska agencija, Moody's Ratings, Hrvatskoj potvrdila rekordno visok kreditni rejting, kazao je da je to za Vladu još jedna potvrda da odgovorno upravlja javnim financijama, uvijek u okvirima limita od 3 posto za proračunski manjak, s gospodarskim rastom od 3,2% 2025. i apsolutnim BDP-om koji je od 2016., kada je bio 47 milijardi eura narastao na 93 milijarde krajem 2025., gotovo 100% na godišnjoj razini.

O Fondu fondova: Poruka je jasna, želimo financirati projekte ovdje

Na Inicijativi triju mora govorilo se i osnivanju Fonda fondova, za što je premijer kazao da je Hrvatska željela staviti naglasak na bolje odnose sa europskim financijskim institucijama te je potpisan sporazum između predstavnika razvojnih banaka iz šest zemalja.

Poruka je jasna, želimo financirati projekte ovdje, poručio je Plenković. Objasnio je da se ti projekti mogu financirati zajmovima financijskih institucija, kroz naslanjanje na postojeće financiranje kroz fondove u okviru Europske unije i investicijama privatnog sektora.

Oporbi je jedini cilj opstrukcija kandidata za Vrhovni i Ustavni sud

Na upit da komentira izbor ustavnih sudaca, kazao je da već deset mjeseci u Hrvatskoj traje situacija u kojoj oporba oteže dogovor o izboru trojice ustavnih sudaca.

Ponovo je objasnio da su paralelni proces izbora predsjednika Vrhovnog suda predložili kako bi pokrenuli te procese, a ne da bi ih uvjetovali te su dva predložena kandidata, sudac Vrhovnog suda Željko Pajalić i odvjetnik Mladen Sučević po svom pravničkom dosadašnjem radu i iskustvu u potpunosti neovisni i nemaju nikakvih poveznica s politikom.

Upravo smo birali njih da bi ih oni mogli prihvatiti, naglasio je premijer. Dali smo impuls za rješenje i sugerirali kandidate koji po svojim kvalitetama ne mogu i ne smiju odbiti, dodao je.

Za oporbu je kazao da žele nekoga za koga znaju kako će se otprilike ponašati i po svakom osjetljivom, ideološkom ili političkom ili pravnom pitanju očekivano djelovati u smislu pravnih shvaćanja pa i zalaganja na način koji odgovara oporbi.

I tu sve pada u vodu, ako je to narativ, kazao je Plenković, ustvrdivši da oporbi sad ne paše tko predlaže te kandidate te im je jedini stvarni cilj opstrukcija, odnosno neizbor sudaca.

Na kraju je pozvao na razum i na ustavnost, zakonitost i funkcionalnost institucija te ponovo otklonio sve teze da Vlada ne želi popuniti do kraja Ustavni i Vrhovni sud, ali želi odgovornost za obje institucije.

Za obje institucije, jer za razliku od njih, mi tu odgovornost imamo, zaključio je Plenković.