Results

Government of Croatia

03/14/2026 | Press release | Distributed by Public on 03/14/2026 07:06

Najviši investicijski kreditni rejting u povijesti Hrvatske

Svi koji žele ulagati u Hrvatsku znaju da dolaze u uređenu zemlju sa snažnim pravnim sustavom i predvidivim poreznim sustavom, učinkovitom administracijom, uz prihvatljive troškove i element pouzdanosti. A nove investicije znače i nova radna mjesta, veću kvalitetu i bolje plaćene poslove, što taj lanac reakcija čini itekako pozitivnim za naše građane.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković
"To je jasan signal ulagačima u Hrvatsku o smjeru gospodarske politike koju vodimo i o odgovornom upravljanju javnim financijama", istaknuo je premijer i dodao da će se posljedice te odluke osjetiti na povoljnijim uvjetima zaduživanja države, a kada država ima povoljnije uvjete onda ih imaju i banke, gospodarstvo te, naravno, građani.

Time se, pojasnio je, otvara veći fiskalni prostor u kojem sredstva, koja bi inače bila alocirana za servisiranje obveza, mogu biti namijenjena za druge važne politike i prioritete, poput zapošljavanja ili socijalne politike.

Upravo zato takva odluka ima konkretne efekte i na hrvatske građane, dodao je.

Politička stabilnost kao preduvjet svakog napretka

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da su analitičari S&P-a pri donošenju odluke uzeli u obzir temelju političku postavku, o kojoj i on govori deset godina, a to je politička stabilnost.

Istaknuo je da politička stabilnost omogućuje kontinuitet reformi i preduvjet je svakog napretka i razvojnog skoka.

"Oni to itekako dobro vide i ocijenili su stabilnost koalicije vrlo pozitivno, kao i smjer koji mi, kao Hrvatska demokratska zajednica, zajedno s našim partnerima, dajemo razvojnom zamahu Hrvatske", poručio je.

Govoreći o široj slici, premijer je kazao da je Hrvatska jedina zemlja koja je u proteklih sedam godina s neinvesticijske razine, koja se kolokvijalno naziva "smećem", skočila za šest stupnjeva.

Uspjeh politike lovljenja koraka

Komparativno, Hrvatska je danas prema kreditnom rejtingu S&P-a na istoj razini kao Latvija i Litva, a niži rejting od članica Europske unije od nas imaju Italija, Grčka, Malta, Poljska, Bugarska, Cipar, Mađarska i Rumunjska.

Upravo se u toj činjenici, između ostaloga, ogleda politika lovljenja koraka s onima koji su u Europskoj uniji dulje od nas, istaknuo je premijer.

Tako da ne čudi, dodao je, da smo sa 62 posto prosječne razvijenosti prema kriteriju BDP per capita u 2016., 2025. godinu završili na 78 posto, a apsolutni BDP iznosio je 92,7 milijardi eura.

Što se tiče gospodarskog rasta, koji je u 2025. iznosio 3,2 posto, u S&P-u projiciraju rast u prosjeku od 2,7 posto u iduće tri godine.

Potvrda reformskih napora i poticaj za daljnji rad na jačanju hrvatskog gospodarstva

"Mi ćemo učiniti maksimalne napore da se to i obistini s daljnjim reformama i investicijama", naglasio je premijer.

Svaki napredak u kreditnom rejtingu, dodao je premijer, jest i novi signal za sve koji žele poslovati i investirati u Hrvatsku.

"Itekako smo zadovoljni ovim izvješćem koje predstavlja potvrdu naših reformskih napora, a najvažnije je da nam je to poticaj za daljnji predan rad na jačanju hrvatskog gospodarstva i njegovoga rasta", poručio je.

Istaknuo je i važnost daljnjih institucionalnih reformi, učinkovitije državne uprave i borbe protiv korupcije.

Rejting privlači nove investitore, a to znači nova radna mjesta i bolje plaćene poslove

Upitan što će taj kreditni rejting konkretno značiti za građane, premijer je kazao da je iz izvješća jasno da prema mnogim parametrima Hrvatska dostiže europsku razinu.

S druge strane, dodao je, to je i poruka da treba paziti kada je riječ o cijenama, osobito u turizmu i uslugama.

"Doseći europsku razinu je uvijek dobro, međutim s druge strane treba voditi računa i o konkurentnosti", upozorio je.

Hvatanje koraka nije nešto što se događa preko noći, to je dugi proces, rekao je premijer Plenković.

Čim država plaća manje kamatne stope kada se zadužuje, onda u istom trenutku dolazi do refleksije i na gospodarstvenike i na banke. A ako banke lakše dolaze do novca onda su i krediti koje plasiraju građanima povoljniji, pojasnio je.

S druge strane, svi koji žele ulagati u Hrvatsku znaju da dolaze u uređenu zemlju sa snažnim pravnim sustavom i predvidivim poreznim sustavom, učinkovitom administracijom, uz prihvatljive troškove i element pouzdanosti.

A nove investicije znače i nova radna mjesta, veću kvalitetu i bolje plaćene poslove, što taj lanac reakcija čini itekako pozitivnim, poručio je premijer Plenković.

Pozitivan kontekst otvara fiskalni prostor za krizno upravljanje i zaštitu najugroženijih

Trenutno smo, dodao je premijer, ponovno u kriznom upravljanju jer rat na Bliskom istoku dovodi do rasta cijena energenata.

Sve intervencije koje će Vlada poduzimati u tom kontekstu na kraju će snositi državni proračun i zato je važno imati ovakav kontekst da bi se otvorio fiskalni prostor za krizno upravljanje.

Upitan razmišlja li o dodatnim potezima ako inflacija nastavi rasti, premijer je kazao da je Vlada zadržala sve važne mjere koje je već ranije donijela, podsjetivši primjerice na mjeru ograničavanje cijena za 100 osnovnih proizvoda iz potrošačke košarice.

"Važno nam je štititi najugroženije u našem društvu i ciljano pomagati one kojima je pomoć najpotrebnija", poručio je premijer Plenković.

Smatra da umjerenost u politici cijena treba biti temeljna odlika gospodarskih subjekata, upozorivši da su mnogi iskoristili proteklo vrijeme za dizanje cijena.

"Vlada je jedini akter koji brine o očuvanju socijalne kohezije, dakle brine o svima, dok mnogi koriste ovu situaciju i vodi ih želja za dobiti", kazao je.

Iako je to u kapitalizmu i razumljivo i prihvatljivo, ali u vremenima kriza Vlada ne može sve prepustiti tržištu.

"To bi u teoriji bilo dobro i slažem se načelno s time, ali u praksi vanjski šokovi ne ostavljaju drugi prostor nego za intervencije. A te intervencije može raditi jedino država", dodao je apeliravši na razumnu cjenovnu politiku.

Razumna cjenovna politika omogućila bi još veći rast

Podsjetio je da je prošle godine uoči glavnog dijela turističke sezone Vlada vodila razgovore sa svim akterima u turističkom sektoru upozorivši ih na važnost razborite cjenovne politike.

Podaci o rastu BDP-a, dodao je, to su potvrdili, jer je u tri od četiri kvartala prosječni rast bio veći od 3 posto. Jedini kvartal kada je rast bio manji od 3 posto bili su udarni mjeseci ljetne turističke sezone.

Odnosno, rast prihoda od potrošnje tada je bio manji nego ranijih godina, što znači da gosti troše manje jer im je skupo.

Ponovno je apelirao na sve aktere u tom sektoru da vode razumnu cjenovnu politiku, osobito u srcu sezone, jer će ona omogućiti još bolji rast i još veću koheziju te, u konačnici, konkurentnost u odnosu na druga mediteranska tržišta.

Smiješne, izmišljene i promašene teze iz Srbije o umiješanosti Hrvatske u studentske prosvjede

Premijer Plenković osvrnuo se na upit novinara na optužbe iz Srbije da su hrvatski državni vrh i SOA sudjelovali u organizaciji studentskih prosvjeda u toj zemlji ocijenivši takve teze smiješnim, izmišljenim i potpuno promašenim.

"Ne znam tko to fabricira i zašto. Mi nemamo nikakav interes kao država baviti se unutarnjim pitanjima Srbije, a još manje biti nekakav lutkar iza scene koji povlači konce i organizira prosvjede", ustvrdio je.

Naš cilj je stabilnost u susjedstvu, suradnja, rješavanje otvorenih pitanja, zaštita prava Hrvata u Srbiji, kao što mi imamo kvalitetno uređen cijeli sustav zaštite Srba u Hrvatskoj, istaknuo je premijer Plenković dodajući da se Hrvatska ne bavi unutarnjim političkim prevratima susjeda.

"Bavimo se s milijun važnijih tema za nas i naše građane, a u konačnici to nije dio našeg političkog habitusa", poručio je otklonivši takve teze, ali i dodajući kako je čak i deplasirano da to uopće mora demantirati.

Hrvatska ima kišobran kolektivne sigurnosti, a ne pada nam na pamet voditi ratove protiv Srbije

Što se tiče tvrdnji iz Srbije da je suradnja ministarstava obrane Hrvatske, Albanije i Kosova usmjerena protiv Srbije, premijer je takve teze otklonio dodajući da je u supstanci sadržajniji isti takav sporazum koje međusobno imaju Hrvatska i Srbija.

"To je jedna potpuno izmišljena i isfabricirana teza koja bi trebala valjda na unutarnjem političkom planu poduprijeti narativ o nekoj vanjskoj prijetnji Srbiji", poručio je.

Dodao je da je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a, ima kišobran kolektivne sigurnosti, i ne pada joj na pamet, kao uostalom ni Kosovu ni Albaniji, ugrožavati bilo čiji teritorijalni integritet, a kamoli voditi ratove protiv Srbije.

NATO treba voditi računa o ruskim avionima na kojima su kineske rakete

Što se tiče obavještavanja NATO-a o hipersoničnim raketama koje je Srbija nabavila, premijer je pojasnio da se radi o normalnoj komunikaciji u takvim okolnostima.

"Ako imate susjednu zemlju koja nije članica Saveza, a koja ima sa Savezom određena partnerstva, pritom ima ruske avione na kojima su kineske rakete, to je ipak jedna novost u sigurnosnom smislu i smatramo da je dobro da se o tome vodi računa na razini samoga Saveza", poručio je.

Upozorio je kako se ne radi o obrambenim raketama, već o raketama koje služe da iz zraka pogađaju mete na kopnu i imaju ofanzivni karakter.

Upitan je li mu predsjednik Srbije Vučić prilikom susreta tijekom summita o umjetnoj inteligenciji u New Delhiju spominjao te rakete ili optužbe da Hrvatska stoji iza prosvjeda, premijer je ustvrdio da nije.

Razgovarali su, kazao je, o tom tehničkom sporazumu između ministarstava obrane Hrvatske, Kosove i Albanije, a premijer mu je i tada pojasnio kako taj sporazum nema nikakve veze s ugrozom Srbije, što je Vučić dobro razumio, a tako je kasnije u izjavi i rekao.

"Sad, druga je priča kad on o istoj temi govori na nekakvom političkom skupu, to je sasvim drugi kontekst", poručio je.

JANAF je pouzdan i konkurentan, a može bez problema dopremiti svu potrebnu naftu Mađarskoj i Slovačkoj

Premijer se i ovom prigodom osvrnuo na situaciju s opskrbom sirovom naftom Slovačke i Mađarske putem JANAF-a.

Podsjetio je na retoriku, prije svega mađarskih državnih dužnosnika, da je JANAF sekundaran, nepouzdan i skup.

Sada je, poručio je, i u praksi potvrđeno ono što je Hrvatska cijelo vrijeme vrlo smireno komunicirala, time što je sam MOL naručio deset tankera ne-ruske nafte koja se i u ovom trenutku normalno JANAF-om transportira prema Mađarskoj.

"Hrvatska je prijatelj, susjed i partner koji neće dopustiti da Mađarska i Slovačka ostanu bez energenata", poručio je.

Što se tiče kapaciteta JANAF-a, koji su se isto dovodili u pitanje, premijer je ponovno ustvrdio da JANAF može bez problema u Slovačku i Mađarsku dopremiti 15 milijuna tona nafte godišnje, što je više od stopostotnih kapaciteta njihovih rafinerija.

Kada je riječ o transportnim tarifama, premijer je kazao kako su JANAF-ove transportne tarife 3 puta povoljnijih od cijena naftovoda Družbe.

Pritom je pojasnio kako se formiraju te tarife. Naime, ako netko naručuje male količine nafte za kratak rok, onda su cijene transporta više. S druge strane, ako netko naručuje veće količine nafte za duži rok, onda su cijene transporta niže.

Nije stvar u JANAF-u, nego u ekonomskoj logici MOL-a da ustraje u nabavi jeftinije ruske nafte

Međutim, kazao je premijer Plenković, bit cijele te priče nije niti pitanje primarnosti pravca, niti pouzdanosti dopreme količina niti transportnih tarifa.

Ključ je u tome što MOL ima ugovore za dobavu i opskrbu svojih rafinerija ruskom naftom koja je otprilike 30 posto jeftinija nego nafta iz drugih krajeva svijeta.

Hrvatska istodobno putem JANAF-a opskrbljuje sirovom naftom rafineriju u Pančevu, u Srbiji, u 90 postotnom iznosu, naglasio je.

U tom se kontekstu i vratio na ranije spomenutu temu o tome da Hrvatska stoji iza organizacije prosvjeda u Srbiji, upitavši zašto bi Hrvatska osiguravala opskrbu naftom te zemlje, ako ima neke loše namjere prema njoj.

"Imate posla s normalnim ljudima, sa susjedima kojima je rat vrijeme koje je prošlo, agresija Miloševićevog režima je prošlost. Hrvatska je riješila sve svoje nacionalne zadaće. Srpska manjina u Hrvatskoj je zaštićena, osjeća se dobro, kao i sve druge manjine. Ostvarili smo NATO, Europsku uniju, Schengen i euro, sutra ćemo u OECD. Pa kome ovdje pada na pamet baviti se temama koje nisu bile predmet razgovora nijednom", poručio je predsjednik Vlade.

Nema automatizma kod odluke o puštanju ruske nafte JANAF-om prema Mađarskoj

Na pitanje hoće li Hrvatska pustiti rusku naftu JANAF-om do Mađarske, a u kontekstu američke odluke o kratkoročnoj suspenziji sankcija na naftu koja se već nalazi na tankerima, premijer je ustvrdio da nema automatizma.

"Razmatramo sve i razgovaramo. Ako i kada dođe vrijeme, o tome ćemo odlučivati", kazao je podsjetivši da privremeno rješenje SAD-a nije doneseno da bi se osiguralo puštanje ruske nafte, nego zato što ogromna količina nafte ne može izaći iz Zaljeva na svjetska tržišta pa fali 20 posto nafte za opskrbu i na tragu je odluke zemalja G7 da se otpusti velika količina rezervi nafte.

Podsjetio je da su prije četiri godine, uoči usvajanja šestog paketa sankcija Europske unije za Rusiju, Mađarska, Slovačka i Češka, kao zemlje koje nemaju more, dobile kratkoročno izuzeće kako bi pronašle alternativne pravce.

Smisao te iznimke, pojasnio je premijer, bio je tranzicijskog karaktera, da sve zemlje koje su do tada ovisile o opskrbi ruskom naftom pronađu načina da reorijentiraju svoje opskrbne pravce, a ne da se iznimka osigura zauvijek.

Za razliku od Mađarske i Slovačke, Češka je u potpunosti diverzificirala svoje pravce opskrbe i danas ne koristi rusku naftu, dodao je.

"Ovdje je riječ o ekonomskoj logici MOL-a da ustraje u nabavi jeftinije ruske nafte", poručio je.

U SDP-u obećavaju pečenog zeca, a zec je još u šumi

Premijera Plenkovića novinari su zamolili za komentar na napuštanje stranke šefa Požeško-slavonskog SDP-a, uz optužbe da vrh stranke namješta izbore za drugu kandidatkinju, a njemu nude mjesto u izvršnoj vlasti kada Hajdaš Dončić bude premijer, ako odstupi od kandidature.

Naglasio je da u Požeško-slavonskoj županiji HDZ ima vlast u 10 od 11 jedinica područne i lokalne samouprave.

"Ta je vijest bila toliko važna za Požeško-slavonsku županiju da sam je ja čuo na odlasku iz Požege", šaljivo je poručio ustvrdivši da ta vijest nije izazvala veliku pozornost s obzirom na relevantnost i snagu političkih aktera u toj županiji.

"Obećava li vrh SDP-a nekome pečenoga zeca, a zec je još u šumi? Meni se čini da da", kazao je premijer Plenković dodajući da u SDP-u očito preveniraju demokratski proces unutar stranke.

Ako nekoga i preferiraju, dodao je, ne vidi problem u tome da to učine kroz demokratsku proceduru pa da članice i članovi biraju one koje žele.

Što se tiče obećavanja funkcija u izvršnoj vlasti, poručio je: "Ako ikad dođe vrijeme za to, bumo vidli!"

Možemo okrenuo leđa i narodu i domoljubnom zanosu; ako misle da će s takvom politikom preuzeti vlast, svaka čast na optimizmu

Što se tiče izborne skupštine platforme Možemo, koja se održava danas, premijer je kazao kako je dobro znati da imaju izbore s obzirom da prije to baš nije bilo tako očito.

Upitan za komentar glavne poruke s njihovog skupa o tome da namjeravaju preuzeti vlast na idućim izborima, premijer je u šaljivom tonu poručio da će se to sigurno dogoditi brzo i jednostavno.

"Meni je drago da mi možemo pomoći Zagrebu", poručio je podsjetivši na 2,8 milijardi eura koje je Vlada osigurala za obnovu svih vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sakralnih i kulturnih objekata te javnih zgrada u glavnom gradu i istaknuvši da 9 od 10 projekata financira izravno Vlada.

Ovu jednu desetinu, dodao je, kojom upravlja Grad Zagreb isto financira Vlada putem decentraliziranih sredstava, što je nešto više od 200 milijuna eura.

"Oni su se pokazali prilikom dočeka rukometaša kada su okrenuli leđa i sportašima i narodu i domoljubnom zanosu. Ako s takvom politikom misle da će biti u poziciji preuzeti vlast na nacionalnoj razini, svaka čast na optimizmu. Ne pate ljudi od amnezije", ustvrdio je predsjednik Vlade.

Istaknuvši da su izbori još daleko, premijer im je poručio neka se trude u okviru svojih nadležnosti.

"Mi ćemo se isto truditi, ali mi ćemo imati što pokazati. Smjer kojim vodimo Hrvatsku zadnjih deset godina ima itekako smisla i dobar je za sve. I nismo isključivi, nego smo tolerantni i možda najuključiviji od svih aktera na hrvatskoj političkoj sceni", poručio je upozorivši da je upravo isključivost veliki problem hrvatske politike.

Government of Croatia published this content on March 14, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on March 14, 2026 at 13:06 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]