Ministry of Foreign and European Affairs of the Croatian Republic
Ministry of Foreign and European Affairs of the Croatian Republic
03/25/2026 | Press release | Distributed by Public on 03/25/2026 06:31
Suradnja koja donosi stvarne rezultate, potiče ulaganja i doprinosi stabilnosti i prosperitetu Europe
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na Parlamentarnom summitu Inicijative triju mora, pod nazivom "Osnaživanje Inicijative triju mora: vizija, odgovornost, partnerstvo", kojem je domaćin Hrvatski sabor.
Priopćenja
Inicijativa triju mora osnovana je 2015. godine na prijedlog Hrvatske i Poljske, kao neformalna politička platforma usmjerena na jačanje kohezije unutar Europske unije i šireg europskog prostora kroz bolju infrastrukturnu povezanost europskog sjevera i juga.
Obuhvaća 13 država članica Europske unije: Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Grčku, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. Strateški partneri Inicijative su Japan, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Španjolska i Turska te Europska komisija, dok su Albanija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina pridružene države sudionice Inicijative.
Deset godina nakon usvajanja Dubrovačke deklaracije, Hrvatska ponovno predsjeda Inicijativom triju mora i organizira dva summita, Parlamentarni te summit šefova država i vlada i Poslovni forum u travnju u Dubrovniku.
Strateški okvir za jačanje otpornosti Europe
Obraćanje predsjednika Vlade na otvorenju summita, nakon uvodnih pozdrava, donosimo u cijelosti.
"Veliko mi je zadovoljstvo poželjeti vam dobrodošlicu u Zagreb na Parlamentarnom summitu Inicijative triju mora. Ovaj sastanak događa se u važnom trenutku, ne samo za našu Inicijativu, nego i za globalni kontekst.
Ulazimo u drugo desetljeće njezina postojanja, u značajno promijenjenim geopolitičkim, sigurnosnim i ekonomskim okolnostima.
Danas je, više nego ikad prije, jasno da Inicijativa triju mora nije samo razvojni projekt, već strateški okvir za jačanje otpornosti Europe.
Današnji Parlamentarni summit pokazuje da je vrijednost ove Inicijative široko prepoznata.
Ono što je započelo kao odgovor na infrastrukturne nedostatke duž osi sjever-jug razvilo se u platformu koja sada igra ključnu ulogu u povezanosti, sigurnosti i konkurentnosti Europe.
Promjenjivi geopolitički krajolik Europe
Europa je usred dubokih promjena. Njena strateška karta se preoblikuje.
Desetljećima se ekonomsko težište kretalo sa zapada na istok. Danas, u sjeni ruske agresije na Ukrajinu, os otpornosti se jasno proteže od Baltika, preko Jadrana, do Crnog mora.
Ova regija više nije europska periferija. Ona je okosnica europske sigurnosti. Ona je motor europskog rasta.
Naša inicijativa okuplja 13 država članica Europske unije, od Estonije do Grčke. Partnerske zemlje poput Ukrajine, Moldove i država jugoistočne Europe također sudjeluju.
Strateški partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, Njemačku, Japan i Europsku komisiju, imaju važnu ulogu.
Ovo je regija s više od 120 milijuna stanovnika. Gotovo 160 milijuna s pridruženim partnerima, s ukupnim BDP-om većim od 3,5 bilijuna eura. Njezina veličina, važnost i potencijal su neosporni.
Povezanost kao pitanje sigurnosti
Inicijativa triju mora osmišljena je kako bi se poboljšala povezanost između naših zemalja i širih regija.
Ali ta povezanost danas nije samo tehnička, ona nije samo ekonomska. Povezanost se tiče sigurnosti, strateške autonomije i otpornosti.
Energetski koridori, prometne veze i sigurne digitalne mreže definiraju ne samo rast u mirnim vremenima već i sposobnost Europe da djeluje u kriznim vremenima.
Posljednje godine jasno su pokazale jednu stvar: ovisnost je opasna. Zato je diversifikacija ključna.
Ponosan sam što mogu reći da u tom području Hrvatska odlučno doprinosi. LNG terminal na otoku Krku i Jadranski naftovod temelji su energetske sigurnosti u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Njihov kapacitet premašuje nacionalne potrebe. Osiguravaju opskrbu za širu regiju. Naša ulaganja u plinsku infrastrukturu, elektroenergetske interkonekcije i obnovljive izvore energije dodatno jačaju europsku otpornost. U tom se kontekstu vrlo korisnim pokazao Instrument REPowerEU.
To nisu samo gospodarski projekti, to su stupovi sigurnosti u svijetu geopolitičkih kriza, i bliskih i dalekih. I dio su šire slagalice povezanosti koju gradimo unutar Inicijative.
Snaga kroz suradnju
Isti princip vrijedi i za promet. Učinkovite veze sjever-jug skraćuju lance opskrbe i povećavaju stabilnost i mobilnost. Infrastruktura danas mora služiti dvostrukoj svrsi: poticati rast u miru i omogućiti brz odgovor u krizi.
Hrvatska je ponosna što sebe vidi kao mediteranska vrata prema srednjoj Europi. Četiri TEN-T koridora koji se susreću u Hrvatskoj jačaju tu ideju.
Naš geostrateški položaj nudi jednu od najkraćih pomorskih ruta između Europe i Azije.
Kao suosnivaču Inicijative, cilj nam je iskoristiti naš položaj kako bismo unaprijedili ukupni položaj naše šire regije unutar Europe i na globalnoj sceni.
No, snaga Inicijative ne počiva na jednoj ili dvije zemlje. Počiva na svima nama, koji djelujemo zajedno.
Od digitalnog vodstva Estonije, preko energetskih veza Litve, do grčkih i rumunjskih luka - mreža suradnje čini Inicijativu otpornom i relevantnom.
Prioriteti hrvatskog predsjedanja
Hrvatska je ponosna što predvodi Inicijativu triju mora u sljedeće desetljeće.
Tijekom našeg predsjedanja usredotočili smo se na tri prioriteta: jačanje prometne, energetske i digitalne infrastrukture; povezivanje sa sličnim globalnim inicijativama; i produbljivanje suradnje sa strateškim partnerima i međunarodnim financijskim institucijama.
Istovremeno, odlučili smo oživjeti parlamentarnu dimenziju i zahvaljujem predsjedniku Jandrokoviću na ovoj inicijativi. Jer parlamenti su ključni: oni osiguravaju pravni okvir, politički kontinuitet i pružaju proračunsku potporu.
Stoga mi je drago što je današnje okupljanje u Zagrebu ključan korak prema jačem i strukturiranijem parlamentarnom dijalogu.
Summit u Dubrovniku
Dozvolite mi da istaknem nadolazeći summit šefova država i vlada, 28. i 29. travnja u Dubrovniku.
Zadovoljstvo nam je potvrditi sudjelovanje na visokoj razini svih država članica Inicijative, ključnih financijskih institucija i snažnu prisutnost poslovne zajednice.
Paralelni Poslovni forum okupit će investitore i poduzetnike, otvarajući prostor za konkretne projekte i nova ulaganja.
Financiranje infrastrukture i mobilizacija privatnog kapitala bit će ključni prioriteti.
Povezanost kao snaga Europe
Princip je jednostavan: Europa koja je bolje povezana iznutra jača je izvana.
Gospodarski potencijal naše regije je ogroman. U posljednjih pet godina, zemlje Triju mora rasle su brže od prosjeka Europske unije. Istodobno, potrebe za ulaganjima procjenjuju se na 650 milijardi eura.
Prilika je ogromna. Vrijeme je sada.
I ova je Inicijativa osmišljena kako bi popunila tu prazninu.
Inicijativa triju mora ne zamjenjuje postojeće europske strukture. Ona ih jača. Poboljšava koheziju Europske unije. I jača stratešku autonomiju Europe.
Naš je zadatak jasan: konsolidirati Inicijativu kao okvir koji donosi stvarne rezultate, potiče ulaganja i doprinosi stabilnosti i prosperitetu Europe. Hrvatska će ostati aktivan, pouzdan i predan partner."
Na marginama summita, premijer Plenković održao je i niz bilateralnih susreta, između ostalih s predsjednikom Senata Rumunjske Mirceaom Abrudeanom, predsjednikom Velike narodne skupštine Republike Turske Numanom Kurtulmuşom, potpredsjednikom Europskog parlamenta Victorom Negrescuom te predsjednikom Parlamenta Albanije Nikom Peleshijem.
Obuhvaća 13 država članica Europske unije: Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Grčku, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. Strateški partneri Inicijative su Japan, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Španjolska i Turska te Europska komisija, dok su Albanija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina pridružene države sudionice Inicijative.
Deset godina nakon usvajanja Dubrovačke deklaracije, Hrvatska ponovno predsjeda Inicijativom triju mora i organizira dva summita, Parlamentarni te summit šefova država i vlada i Poslovni forum u travnju u Dubrovniku.
Strateški okvir za jačanje otpornosti Europe
Obraćanje predsjednika Vlade na otvorenju summita, nakon uvodnih pozdrava, donosimo u cijelosti.
"Veliko mi je zadovoljstvo poželjeti vam dobrodošlicu u Zagreb na Parlamentarnom summitu Inicijative triju mora. Ovaj sastanak događa se u važnom trenutku, ne samo za našu Inicijativu, nego i za globalni kontekst.
Ulazimo u drugo desetljeće njezina postojanja, u značajno promijenjenim geopolitičkim, sigurnosnim i ekonomskim okolnostima.
Danas je, više nego ikad prije, jasno da Inicijativa triju mora nije samo razvojni projekt, već strateški okvir za jačanje otpornosti Europe.
Današnji Parlamentarni summit pokazuje da je vrijednost ove Inicijative široko prepoznata.
Ono što je započelo kao odgovor na infrastrukturne nedostatke duž osi sjever-jug razvilo se u platformu koja sada igra ključnu ulogu u povezanosti, sigurnosti i konkurentnosti Europe.
Promjenjivi geopolitički krajolik Europe
Europa je usred dubokih promjena. Njena strateška karta se preoblikuje.
Desetljećima se ekonomsko težište kretalo sa zapada na istok. Danas, u sjeni ruske agresije na Ukrajinu, os otpornosti se jasno proteže od Baltika, preko Jadrana, do Crnog mora.
Ova regija više nije europska periferija. Ona je okosnica europske sigurnosti. Ona je motor europskog rasta.
Naša inicijativa okuplja 13 država članica Europske unije, od Estonije do Grčke. Partnerske zemlje poput Ukrajine, Moldove i država jugoistočne Europe također sudjeluju.
Strateški partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, Njemačku, Japan i Europsku komisiju, imaju važnu ulogu.
Ovo je regija s više od 120 milijuna stanovnika. Gotovo 160 milijuna s pridruženim partnerima, s ukupnim BDP-om većim od 3,5 bilijuna eura. Njezina veličina, važnost i potencijal su neosporni.
Povezanost kao pitanje sigurnosti
Inicijativa triju mora osmišljena je kako bi se poboljšala povezanost između naših zemalja i širih regija.
Ali ta povezanost danas nije samo tehnička, ona nije samo ekonomska. Povezanost se tiče sigurnosti, strateške autonomije i otpornosti.
Energetski koridori, prometne veze i sigurne digitalne mreže definiraju ne samo rast u mirnim vremenima već i sposobnost Europe da djeluje u kriznim vremenima.
Posljednje godine jasno su pokazale jednu stvar: ovisnost je opasna. Zato je diversifikacija ključna.
Ponosan sam što mogu reći da u tom području Hrvatska odlučno doprinosi. LNG terminal na otoku Krku i Jadranski naftovod temelji su energetske sigurnosti u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Njihov kapacitet premašuje nacionalne potrebe. Osiguravaju opskrbu za širu regiju. Naša ulaganja u plinsku infrastrukturu, elektroenergetske interkonekcije i obnovljive izvore energije dodatno jačaju europsku otpornost. U tom se kontekstu vrlo korisnim pokazao Instrument REPowerEU.
To nisu samo gospodarski projekti, to su stupovi sigurnosti u svijetu geopolitičkih kriza, i bliskih i dalekih. I dio su šire slagalice povezanosti koju gradimo unutar Inicijative.
Snaga kroz suradnju
Isti princip vrijedi i za promet. Učinkovite veze sjever-jug skraćuju lance opskrbe i povećavaju stabilnost i mobilnost. Infrastruktura danas mora služiti dvostrukoj svrsi: poticati rast u miru i omogućiti brz odgovor u krizi.
Hrvatska je ponosna što sebe vidi kao mediteranska vrata prema srednjoj Europi. Četiri TEN-T koridora koji se susreću u Hrvatskoj jačaju tu ideju.
Naš geostrateški položaj nudi jednu od najkraćih pomorskih ruta između Europe i Azije.
Kao suosnivaču Inicijative, cilj nam je iskoristiti naš položaj kako bismo unaprijedili ukupni položaj naše šire regije unutar Europe i na globalnoj sceni.
No, snaga Inicijative ne počiva na jednoj ili dvije zemlje. Počiva na svima nama, koji djelujemo zajedno.
Od digitalnog vodstva Estonije, preko energetskih veza Litve, do grčkih i rumunjskih luka - mreža suradnje čini Inicijativu otpornom i relevantnom.
Prioriteti hrvatskog predsjedanja
Hrvatska je ponosna što predvodi Inicijativu triju mora u sljedeće desetljeće.
Tijekom našeg predsjedanja usredotočili smo se na tri prioriteta: jačanje prometne, energetske i digitalne infrastrukture; povezivanje sa sličnim globalnim inicijativama; i produbljivanje suradnje sa strateškim partnerima i međunarodnim financijskim institucijama.
Istovremeno, odlučili smo oživjeti parlamentarnu dimenziju i zahvaljujem predsjedniku Jandrokoviću na ovoj inicijativi. Jer parlamenti su ključni: oni osiguravaju pravni okvir, politički kontinuitet i pružaju proračunsku potporu.
Stoga mi je drago što je današnje okupljanje u Zagrebu ključan korak prema jačem i strukturiranijem parlamentarnom dijalogu.
Summit u Dubrovniku
Dozvolite mi da istaknem nadolazeći summit šefova država i vlada, 28. i 29. travnja u Dubrovniku.
Zadovoljstvo nam je potvrditi sudjelovanje na visokoj razini svih država članica Inicijative, ključnih financijskih institucija i snažnu prisutnost poslovne zajednice.
Paralelni Poslovni forum okupit će investitore i poduzetnike, otvarajući prostor za konkretne projekte i nova ulaganja.
Financiranje infrastrukture i mobilizacija privatnog kapitala bit će ključni prioriteti.
Povezanost kao snaga Europe
Princip je jednostavan: Europa koja je bolje povezana iznutra jača je izvana.
Gospodarski potencijal naše regije je ogroman. U posljednjih pet godina, zemlje Triju mora rasle su brže od prosjeka Europske unije. Istodobno, potrebe za ulaganjima procjenjuju se na 650 milijardi eura.
Prilika je ogromna. Vrijeme je sada.
I ova je Inicijativa osmišljena kako bi popunila tu prazninu.
Inicijativa triju mora ne zamjenjuje postojeće europske strukture. Ona ih jača. Poboljšava koheziju Europske unije. I jača stratešku autonomiju Europe.
Naš je zadatak jasan: konsolidirati Inicijativu kao okvir koji donosi stvarne rezultate, potiče ulaganja i doprinosi stabilnosti i prosperitetu Europe. Hrvatska će ostati aktivan, pouzdan i predan partner."
Na marginama summita, premijer Plenković održao je i niz bilateralnih susreta, između ostalih s predsjednikom Senata Rumunjske Mirceaom Abrudeanom, predsjednikom Velike narodne skupštine Republike Turske Numanom Kurtulmuşom, potpredsjednikom Europskog parlamenta Victorom Negrescuom te predsjednikom Parlamenta Albanije Nikom Peleshijem.
Priopćenja
Ministry of Foreign and European Affairs of the Croatian Republic published this content on March 25, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on March 25, 2026 at 12:31 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]