Potrebno je njegovati transatlantske odnose i izbjegavati poteze koji bi mogli pogoršati situaciju

Upitan je li povjerenje europskih čelnika u transatlantske odnose poljuljano, premijer Plenković istaknuo je da je situacija jučer ipak bila drugačija nego u trenutku sazivanja sastanka Europskog vijeća.

Kako je pojasnio, prije nekoliko dana postojala je prijetnja preuzimanja Grenlanda, kao i uvođenje carina za osam zemalja. Međutim, u svom govoru u Davosu američki predsjednik Trump učinio je dva koraka unatrag.

Prvi korak bio je kada je naglasio da, u slučaju da Danska ne pristane prodati Grenland, neće pribjeći uporabi sile, a drugi kada je isključio mogućnost uvođenje carina za osam europskih država.

Solidarnost s Danskom uz nastavak transatlantskog partnerstva

U tim novim okolnostima europski su se čelnici okupili u Bruxellesu na neformalnom sastanku Europskog vijeća kako bi raspravili o odnosima između Europske unije i Sjedinjenih Američkih država. Premijer Plenković je naglasio je da na sastanku izražena solidarnost zemalja članica s Danskom i potpora njezinom teritorijalnom integritetu. Pored toga, raspravljalo se o tome kako obnoviti i osnažiti transatlantsku suradnju, koja je temelj međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata.

Ocijenio je da je Europska unija zadržala prilično koordiniran i dosljedan stav.

Postoje istinski globalni problemi, napetosti između saveznika nemaju smisla

Premijer Plenković smatra da postoje mnoga druga pitanja koja su istinski globalni problemi, zbog čega eskalacija napetosti između saveznika nema puno smisla.

"Važno je da ponovno uspostavimo dijalog i ostanemo partneri u svijetu koji se ubrzano mijenja. U kontekstu tih promjena, razumnije je njegovati transatlantske odnose nego poduzimati geste koje bi mogle dodatno pogoršati situaciju", poručio je.

Upitan o sporazumu Europske unije sa zemljama Mercosura, premijer Plenković kazao je da među državama članicama postoje različita stajališta.

Neke bi željele da taj sporazum stupi na snagu kako bi se proširio izvoz Europske unije u zemlje Mercosura, dok su druge zemlje donekle zabrinute zbog mogućeg povećanog priljeva južnoameričkih poljoprivrednih proizvoda na europsko tržište.

Iz perspektive Hrvatske, trenutačni obujam trgovine s tim južnoameričkim zemljama nije dovoljno značajan da bi mogao ugroziti hrvatsku poljoprivredu, kazao je premijer Plenković, dodavši da u samom sporazumu, uostalom, postoje brojni zaštitni mehanizmi.

Razmotrit ćemo poziv za pridruživanje Odboru za mir

Osvrnuo se i na inicijativu američkog predsjednika Trumpa o osnivanju Odbora za mir, za koji je i hrvatska Vlada dobila poziv.

Pojasnivši da je za Hrvatsku, zbog ustavnih i pravnih ograničenja, nemoguće odmah potpisati dokument takve vrste, istaknuo je da je američkim partnerima poručeno da će hrvatska Vlada svoju odluku moći donijeti tek nakon temeljite analize teksta inicijative i potrebnih političkih konzultacija u Hrvatskoj.

Usto će se ispitati usklađenost takve inicijative s Poveljom Ujedinjenih naroda, njezin pravni odnos s Europskom unijom te pitanje djeluje li ona i dalje u okviru odluka Ujedinjenih naroda, primjerice u kontekstu praćenja mirovnog plana predsjednika Trumpa za Gazu.

"Za sada, ono što smo vidjeli jest prijedlog potpuno nove međunarodne organizacije čiji je cilj promicanje mira i obnove nakon sukoba na raznim svjetskim ratištima", kazao je predsjednik Vlade.

Treba, dodao je, nastojati očuvati europsko jedinstvo koliko god je to moguće, a istodobno sudjelovati na način koji je prihvatljiv na europskoj razini.

Unatoč naporima za uspostavljanje mira, Rusija nastavlja agresiju

Osvrnuo se i na napore za uspostavljanje mira u Ukrajini, osobito u kontekstu razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Davosu, vezano uz sigurnosna jamstva za Ukrajinu.

Premijer Plenković istaknuo je da se ruska agresija na gradove, stanovništvo te civilnu, energetsku i komunikacijsku infrastrukturu - a ne samo vojnu - nastavila, dok se Ukrajina i dalje brani te istodobno ulaže velike napore u očuvanje svoje državnosti, teritorijalne cjelovitosti i sigurnosne stabilnosti.

Dodao je da vjeruje kako su sigurnosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država iznimno važna predsjedniku Zelenskom, podsjetivši da je Ukrajina, uz obećanja sigurnosti, prije više od 30 godina odrekla svog nuklearnog arsenala - iskustva koje se pokazalo vrlo lošim.

Premijer Plenković kazao je da je predsjedniku Zelenskom naglasio da svaki mirovni sporazum ima dva aspekta: trenutak potpisivanja i njegove dugoročne posljedice. Stoga mu je savjetovao da pokuša pronaći rješenje koje izbjegava bilo kakve teritorijalne ustupke, jer bi to bilo vrlo teško, ne samo za ovu generaciju Ukrajinaca, nego bi i stvorilo opasan presedan za buduće slične situacije.

Obrana Ukrajine, naglasio je premijer, od ključne je važnosti za europski kontinent i za sve države članice Europske unije.

"Zato smo svi, uključujući i Hrvatsku, na razne načine pokazali veliku solidarnost s Ukrajinom", poručio je.