Točke dnevnog reda predstavili su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministar turizma i sporta Tonči Glavina. Uvodno su pozdravili predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak te zamjenik gradonačelnik Đakova Antun Galić.

Uoči sjednice uručena su 73 ugovora vrijednosti projekata 409 milijuna eura, od čega bespovratna sredstva iznose 263 milijuna eura. Dodijeljeni ugovori obuhvaćaju ulaganja u zelenu infrastrukturu u urbanim područjima, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole, putujuću knjižnicu te vodnokomunalne projekte i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Uručeni su i Sporazumi o pružanju financijske i tehničke podrške regionalnim koordinatorima za 2026. godinu.

Sjednica je održana nakon donošenja novog Zakona o regionalnom razvoju te u razdoblju pregovora o budućem Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2027. godine u kojemu će biti ključno, kroz Nacionalni i regionalni partnerski plan, osigurati kontinuitet financiranja politika od strateške važnosti za razvoj hrvatskih županija.

Uvodno se na Vijeću obratio predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je njime predsjedao. Naglasio je da je osnivanje Vijeća na temelju Zakona o regionalnom razvoju ujedno nadogradnja redovitim sastancima Vlade koji su pokrenuti prije deset godina, a održavaju se dva puta godišnje. Podsjetio je na četiri ključna načela Vladine politike ravnomjernog regionalnog razvoja: iskren dijalog i partnerstvo, fiskalna i funkcionalna decentralizacija te projektna suradnja, za planiranje i realizaciju projekata u sinergiji sredstava državnog proračuna i europskih sredstava. Podsjetio je da je cilj Vijeća za regionalni razvoj, u kojemu su članovi ministri i svi župani te predstavnici Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, kroz dijalog prepoznavati ključne razvojne potrebe, pratiti i osmišljavati politiku ravnomjernog regionalnog razvoja i zajednički oblikovati prioritete ulaganja.

1. Strateški pristup regionalnom razvoju

Novim Zakonom o regionalnom razvoju, koji je stupio na snagu 7. svibnja usklađeno je strateško planiranje politike regionalnoga razvoja te je uređen i unaprijeđen institucionalni okvir. Na temelju novog Zakona osnovano je Vijeće za regionalni razvoj kojim je institucionaliziran format redovitih sastanaka Vlade sa Hrvatskom zajednicom županija koji se održavaju dva puta godišnje.

Naglasak novog Zakona je na strateškom planiranju te na unaprjeđenju institucionalnoga okvira politike regionalnoga razvoja što je ključno za zagovaranje nacionalnih prioriteta u sklopu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije te pripreme Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana. U pripremi nacionalnih prioriteta istaknut je ključni doprinos s lokalne i regionalne razine o projektima koji su spremni, integrirani, dugoročno održivi i sa snažnim razvojnim učincima. Prema inicijalnom prijedlogu Europske komisije iz srpnja prošle godine, Hrvatskoj će na raspolaganju biti 16,8 milijardi eura. Spomenuto je da je Hrvatska u 13 godina članstva 21,3 milijarde eura u plusu, u odnosu na svoje uplate u zajednički europski proračun.

Kako bi se utvrdili prioriteti ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokreće izradu Nacionalnog plana regionalnog razvoja do 2035. godine (NPRR). NPRR će obuhvaćati cjelovit skup ciljeva, prioriteta i mjera usmjerenih na poticanje dugoročnog gospodarskog rasta te povećanje kvalitete života u hrvatskim regijama, u skladu s načelima održivog razvoja.

Važnu ulogu u pripremi i provedbi strateških dokumenata i razvojnih projekata, kao i procesima partnerskog dijaloga i dalje će imati regionalni koordinatori, kojima, temeljem novog Zakona o regionalnom razvoju, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja pružati tehničku i financijsku podršku.

2. Priuštivo stanovanje kao preduvjet ravnomjernog regionalnog razvoja

Priuštivo stanovanje jedan je od središnjih razvojnih prioriteta Republike Hrvatske te ključan preduvjet demografske revitalizacije, socijalne kohezije, uravnoteženog regionalnog razvoja i dugoročne konkurentnosti. Istaknuto je da je Vlada poduzela komplementarne mjere porezne, stambene i turističke politike te politike upravljanja zgradama: poput poreza na nekretnine koje se ne koriste za stanovanje, povećanja poreza za kratkoročni najam te ograničavanja kratkoročnog najma u stambenim zgradama. Neki od rezultata mjera su i povećanje broja ugovora za dugoročni najam, sa 164 tisuće (2024.) na 240 tisuća (2025.), kao i donesen Program priuštivog najma, najavljena izgradnja novih POS stanova i povrat poreza na promet nekretninama ili PDV-a mladima.

Vijeće za regionalni razvoj podržava provedba Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine i zakonskog paketa koji je proizašao iz tog strateškog dokumenta te je najavljeno donošenje novog Zakona o najmu stanova koji će urediti tržište najma.

Vijeće pozdravlja odaziv jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave na poziv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za dostavu iskaza potreba za priuštivim stanovanjem te ih se potaknulo na nastavak aktivnosti usmjerenih na osiguravanje priuštivog stanovanja za građane, u skladu s lokalnim i regionalnim potrebama.

Osobito je istaknuta važnost aktivne uloge jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave u pripremi i provedbi programa priuštivog stanovanja, uključujući izradu lokalnih i regionalnih programa, identifikaciju zemljišta i nekretnina pogodnih za gradnju ili obnovu, sufinanciranje projekata, oslobađanje od komunalnog doprinosa te osiguravanje prostorno-planskih i drugih provedbenih preduvjeta.

Pozvani su svi članovi Vijeća na nastavak koordiniranih aktivnosti s Ministarstvom, APN-om i nadležnim tijelima radi pripreme provedivih projekata priuštivog stanovanja, aktivacije javnog zemljišta i postojećih nekretnina te usmjeravanja ulaganja prema područjima s izraženim stambenim potrebama.

3. Aktualnosti u sustavu gospodarenja otpadom

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o gospodarenju otpadom Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije provodi najznačajnije jačanje nadzora, odgovornosti i transparentnosti u sustavu gospodarenja otpadom od donošenja važećeg Zakona.

Potreba za izmjenama Zakona proizlazi iz činjenice da sustav gospodarenja otpadom treba dodatno unaprijediti kako bi Republika Hrvatska ostvarila ambiciozne ciljeve kružnog gospodarstva. U 2024. godini odloženo je 51 % komunalnog otpada, dok je stopa recikliranja iznosila 37 %, a europski cilj do 2035. godine je smanjiti odlaganje otpada na 10 % te povećati stopu recikliranja na 65 %. Dosadašnja praksa također je ukazala na nedostatke u nadzoru i odgovornosti, spor proces uklanjanja nezakonito odbačenog otpada te zlouporabe u sustavu gospodarenja otpadom.

Cilj predloženih izmjena je učinkovitije sprječavanje nezakonitog postupanja s otpadom, brže uklanjanje nezakonito odbačenog otpada te dodatna zaštita okoliša, prostora i zdravlja građana. Istodobno se stvaraju preduvjeti za sigurniji i uređeniji sustav gospodarenja otpadom koji će biti otporniji na zlouporabe te usmjeren prema dugoročnim ciljevima kružnog gospodarstva i novim europskim pravilima.

Poseban naglasak stavljen je na odgovornost sudionika u sustavu gospodarenja otpadom. Uvode se stroži uvjeti za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, jačaju se mehanizmi nadzora i kontrole te se dodatno uređuje odgovornost osoba koje nezakonito postupaju s otpadom. Time se jasno potvrđuje načelo "onečišćivač plaća" te osigurava da odgovornost i troškove sanacije snose oni koji stvaraju problem, a ne građani, lokalne zajednice i porezni obveznici.

Predložene izmjene temelje se na pet ključnih područja djelovanja. Prvo, uvodi se nulta tolerancija na ilegalni otpad kroz obvezni videonadzor lokacija za gospodarenje otpadom, proširenu odgovornost sudionika u sustavu, uključujući članove trgovačkih društava, te mogućnost oduzimanja vozila i opreme korištenih za nezakonito postupanje s otpadom. Drugo, uspostavlja se jači nadzor i veća transparentnost kroz javni popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, redovite kontrole lokacija na kojima se gospodari otpadom i dodatno jačanje ovlasti nadležnih tijela. Treće, dosljedno se provodi načelo "onečišćivač plaća" kroz učinkovitije mehanizme naplate troškova sanacije i zaštitu javnih sredstava. Četvrto, nastavlja se digitalizacija sustava kroz razvoj informacijskih alata za potpuniju kontrolu tokova otpada. Peto, dodatno se osigurava usklađenost s europskim zakonodavstvom i ciljevima kružnog gospodarstva, uz naglasak na ponovnu uporabu i recikliranje.

Radi povećanja transparentnosti i učinkovitosti sustava uvode se novi nadzorni i digitalni alati, uključujući videonadzor lokacija gospodarenja otpadom, GPS praćenje prijevoza otpada, unaprjeđenje e-ONTO evidencija, aplikaciju za prijavu lokacija odbačenog otpada te redovite kontrole lokacija gospodarenja otpadom. Time se osigurava bolja sljedivost tokova otpada i učinkovitije djelovanje nadležnih tijela.

Predložene izmjene osobito su važne za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jer im omogućuju učinkovitije rješavanje problema nezakonito odbačenog otpada, jačaju instrumente zaštite prostora te unapređuju suradnju svih nadležnih tijela uključenih u provedbu politika gospodarenja otpadom.

Donošenjem ovih izmjena dodatno se jača povjerenje građana u sustav gospodarenja otpadom, unapređuje zaštita okoliša te stvaraju pretpostavke za ravnomjeran i održiv razvoj svih hrvatskih regija. Uređen sustav gospodarenja otpadom nije samo pitanje zaštite okoliša, već i pitanje kvalitete života, konkurentnosti gospodarstva i odgovornog upravljanja prostorom kao jednim od najvrjednijih razvojnih resursa Republike Hrvatske.

Ove izmjene predstavljaju važan korak prema uređenijem, transparentnijem i odgovornijem sustavu gospodarenja otpadom, u kojem se štiti javni interes, osigurava viša razina zaštite okoliša i pruža snažnija potpora lokalnim i regionalnim zajednicama. Njihova je temeljna poruka jasna - odgovornost za nezakonito postupanje s otpadom mora snositi onaj tko ga uzrokuje, a ne građani i javni sustavi koji posljedice takvog ponašanja saniraju vlastitim sredstvima.

Naglašen je nastavak razvoja Centara za gospodarenje otpadom kao i sanacije odlagališta diljem Hrvatske, što je sve dio realizacije Programa Vlade u segmentu zelene tranzicije.

4. Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti stvaramo moderniji, transparentniji i učinkovitiji sustav koji štiti zakonite poduzetnike, odgovorne iznajmljivače, interese lokalnih zajednica i kvalitetu hrvatskog turizma.

Ovim zakonom ne mijenja se samo pojedina pravila poslovanja u ugostiteljstvu, već se donosi regulatorni okvir koji odgovara izazovima današnjeg turizma i priprema hrvatski turistički sektor za desetljeće koje je pred nama.

Njime se direktno utječe na smanjenje neregistriranog poslovanja i jačanje legalnog tržišta te višu razinu zaštite potrošača. Digitalizacijom postupaka smanjuje se administrativno opterećenje, osigurava se kvalitetnije i ažurnije registre, uvodi se obveznu rekategorizaciju koja će pridonijeti podizanju kvalitete turističke ponude te uspostavlja se bolju suradnju između županija, ministarstava i drugih javnopravnih tijela.

Naglašena je uloga županija u segmentu razvoja održivog turizma, kao i u provedbi zakona, osobito u segmentu digitalizacije, provjere registracije, izdavanja i ukidanja rješenja i rekategorizacije dijela smještajnih objekata. Uz navedeno, istaknuto je da će se pojačati nadzor nad neregistriranim djelatnostima što će uz turističku inspekciju provoditi i komunalni redari, Carinska uprava te čuvari prirode.

Hrvatski turizam danas je među najuspješnijim granama hrvatskog gospodarstva i odgovornost je svih razina vlasti osigurati da takav ostane i u desetljećima koja dolaze. Naglašeno je da se gradi moderan sustav upravljanja turizmom temeljen na podacima, održivosti i odgovornosti, a Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine, jedan je od ključnih koraka na tom putu.