Vlada će reagirati u slučaju rasta cijena energenata; Radimo sve što možemo da našim građanima osiguramo povratak

U uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da su Sjedinjene Američke Države i Izrael u subotu koordiniranim akcijama napali ciljeve u Iranu, pri čemu je likvidirano najviše vodstvo Irana, a Iran je nakon toga odgovorio napadima na Izrael i na zaljevske zemlje, osobito one u kojima se nalaze američke vojne baze.

Dio tih napada bio je usmjeren i na objekte koji nisu povezani s vojnim operacijama, što je međunarodna zajednica, pa tako i Hrvatska, oštro osudila.

Upozorio je da dugotrajan sukob na Bliskom istoku može imati ozbiljne humanitarne i sigurnosne posljedice, uključujući mogućnost novih eventualnih izbjegličkih valova, ali i značajne ekonomske implikacije na globalno tržište energenata.

Naime, dugotrajnije zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi rezultirati naglim rastom cijena nafte i plina te novim inflatornim pritiscima.

"Vlada će znati odgovoriti na mogući rast cijena energenata uslijed ove krize na Bliskom istoku i spremni smo donositi akte kojima ćemo ograničiti cijene energenata ukoliko to bude potrebno, kao i uvoditi druge mjere poput onih kojima smo već ranije pomagali građanima i gospodarstvu", poručio je premijer.

Siguran povratak svih hrvatskih državljana u najkraćem mogućem roku

Kako je zbog ratnih operacija došlo i do zatvaranja zračnog prostora u više država regije te znatnih poremećaja u međunarodnom zračnom prometu, dio hrvatskih državljana našao se blokiran na području Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta ili Izraela.

"U tim izvanrednim okolnostima, uz stroga sigurnosna ograničenja civilnog zrakoplovstva te ograničen broj odobrenja za slijetanje i polijetanje u zračnim lukama, prije svega u Dubaiju, Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo prometa i ostale službe poduzimaju sve raspoložive mjere kako bi našim državljanima koji su zatražili povratak to omogućili u najkraćem mogućem roku", kazao je premijer Plenković.

Do sada su u potpunosti evakuirani svi hrvatski državljani koji su to htjeli iz Irana, Izraela i Jordana.

Određeni broj hrvatskih državljana evakuiran je i iz sultanata Oman, a nekoliko preostalih ima mogućnost da se preveze do Dubaija radi daljnje organizacije povratka. Preostalo je još 20-ak hrvatskih državljana koji su rezidenti u Omanu, a i oni imaju opciju da se današnjim komercijalnim letovima vrate u Europu, naveo je premijer.

Svi hrvatski državljani upućuju se za detaljne informacije o sigurnosnim preporukama, kontaktima i mogućnostima evakuacije na naša veleposlanstva ili generalni konzulat u Dubaiju.

Zrakoplov Croatia Airlinesa s kapacitetom od 149 mjesta u ovom je trenutku na putu za Dubai i tijekom popodneva trebao bi krenuti natrag za Zagreb gdje bi trebao sletjeti večeras.

Vlada je spremna organizirati još tri repartijacijska leta prema Emiratima, ovisno o razvoju situacije na terenu, a u suradnji s Emiratima organizirana su dva zrakoplova za večeras kojima će se preko 300 ljudi dovesti u Hrvatsku.

Tijekom jutra jednim komercijalnim letom iz Dubaija doći će oko 40-ak hrvatskih državljana, dodao je.

Vlada je u kontaktu i s rezidentima, kojih u Emiratima ima oko 2.000, i spremna je pomoći da se i oni vrate u Hrvatsku

Predsjednik Vlade u nastavku se osvrnuo i na druge aktualne teme i aktivnosti.

Rast BDP-a 20 kvartala zaredom, tri puta veći od prosjeka eurozone

Govoreći o rastu BDP-a, premijer je kazao da je on u zadnjem tromjesečju 2025. rastao 3,6 posto, čime je na razini godine ostvaren rast od 3,2 posto, što je u skladu s procjenama Ministarstva financija.

To je, naglasio je, 20 kvartala neprekinutoga rasta što potvrđuje stabilnost i otpornost hrvatskoga gospodarstva.

Hrvatska je među četiri najbrže rastuća gospodarstva u Europskoj uniji, uz Irsku, Maltu i Cipar.

Rast je veći nego duplo od prosjeka Europske unije, koji je oko 1,5 posto, i skoro tri puta veći od prosjeka eurozone, dodao je predsjednik Vlade.

Najveći doprinos rastu dale su snažne investicije, koje su porasle za 6,9 posto, a potaknute su provedbom različitih programa i projekata financiranim iz državnog proračuna i europskim sredstvima.

Prema podacima vidljiv je i kontinuirani rast potrošnje kućanstava, a pozitivni doprinos dao je i rast izvoza roba.

"Nastavljamo voditi odgovornu ekonomsku politiku kojoj je cilj, prije svega, očuvati fiskalnu stabilnost. Odgovorno upravljanje javnim financijama je odlika koja nam je omogućila i kontinuirani rast kreditnog rejtinga", poručio je predsjednik Vlade.

Dodao je da će Vlada i dalje različitim mjerama nastojati suzbijati inflatorne pritiske kako bi zaštitila najugroženije u hrvatskom društvu.

Prosječna mirovina 724 eura; od početka prvog mandata ove Vlade to je rast od 107 posto

Od ostalih aktivnosti, izdvojio je odluku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o usklađivanju mirovina.

One su od 1. siječnja usklađene za 2,68 posto, što znači da bi, kada se retroaktivno ta sredstva doznače hrvatskim umirovljenicima, sveukupna prosječna mirovina trebala biti oko 724 eura.

Podsjetio je da je na početku prvog mandata ove Vlade prosječna mirovina iznosila 357 eura.

Kada se tome pridoda godišnji dodatak, onda je sveukupna prosječna mirovina oko 741 euro.

"Sve skupa, riječ je o rastu od početka našeg prvog mandata od 107 posto", istaknuo je premijer Plenković.

Obilježena 35. obljetnica početka Domovinskog rata

Izdvojio je i obilježavanje 35. obljetnice početka Domovinskog rata, u znak sjećanja na 1. i 2. ožujka 1991. i napad na Policijsku postaju Pakrac, gdje je slomljen prvi pokušaj nasilnoga sprječavanja hrvatske samostalnosti.

I ovom prigodom zahvalio je još jednom svim sudionicima tih događaja, pa i potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu osobno, kao i drugim hrvatskim braniteljima i policajcima.

U tom je kontekstu napomenuo da se trenutno u Pakracu rekonstruira zgrada budućeg veteranskog centra.

Potpora sportu

Uoči današnje sjednice Vlade uručeno je 60 ugovora vrijednih gotovo 14 milijuna eura za međunarodna sportska natjecanja.

Hrvatska će i ove godine biti sportsko središte Europe i svijeta domaćinstvom niza natjecanja u 33 sporta.

Premijer je i ovom prigodom podsjetio na ogromna povećanja ulaganja u hrvatski sport, koja trenutno iznose više od 190 milijuna eura.

Uz to, donesena je i Strategija i novi zakon, a posebno su vrijedna ulaganja u sportsku infrastrukturu.

Dovršen 30-godišnji proces razminiranja Hrvatske

Obilježen je i Dan civilne zaštite, a u tom je kontekstu premijer Plenković spomenuo da je završen 30-godišnji proces razminiranja Hrvatske.

"Hrvatska je postala zemlja bez minskih opasnost", poručio je naglasivši da je uklonjeno gotovo 107 tisuća minsko eksplozivnih sredstava i 470 tisuća neeksplodiranih sredstava.

Razminirana Hrvatska znači sigurnije obitelji, razvoj ruralnih krajeva, sigurniji život za naše poljoprivrednike i snažniji turizam.

Ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj

Osvrnuo se i na posjet Koprivnici, gdje se sastao za županom i gradonačelnikom s kojima je razgovarao o brojnim projektima razvoja te županije.

Osobito je bilo riječi o prometnoj povezanosti, izgradnji brze ceste te o najvećoj investiciji u toj županiji, vrijednoj gotovo 800 milijuna eura, odnosno izgradnji željeznice između Dugoga Sela i Križevaca prema mađarskoj granici te obnovi pruge Varaždin - Koprivnica.

U toj se županiji, dodao je, odvija čak 14 projekata izgradnje i obnove škola te 20 projekata izgradnje dječjih vrtića, izgradnja studentskog i učeničkog doma, dvije srednje škole i centra izvrsnosti.

Važno je da se dovrši i projekt centra za gospodarenje otpadom Piškornica, naglasio je, koji je relevantan za cijeli sjever Hrvatske.

Na kraju je pozvao građane koji još nisu, a osobito mlade, da posjete izložbu "U početku bijaše kraljevstvo" u Klovićevim dvorima, koja je otvorena još deset dana, a u povodu obilježavanja 1.100 obljetnice Hrvatskog kraljevstva.

Do sada je izložbu posjetilo više od 50 tisuća posjetitelja, dodao je.