Neće biti konsenzusa o čelniku Vrhovnog suda dok se paralelno ne krene rješavati model odabira tri ustavna suca

Još je jednom ponovio da je Hrvatska demokratska zajednica predložila recept rješenja parlamentarnoj oporbi na način da se taj proces vodi paralelno, da je vezan, da se postigne konsenzus i na taj način pomogne funkcioniranje i Vrhovnog i Ustavnog suda.

"Naša politička poruka i stajalište jučer je dobila potpunu konseznualnu potporu cijele parlamentarne većine i ta je pozicija sada učvršćena kao polazna točka za razgovore s oporbom kako bismo riješili to pitanje", naglasio je.

Premijer je dodao kako na Odboru za pravosuđe neće biti konsenzusa o bilo kojem kandidatu ili kandidatkinji za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda, dok se paralelno ne krene rješavati model odabira tri ustavna suca, i to prema načelu gdje će dva ustavna suca biti predložena od strane parlamentarne većine, a jedan od strane parlamentarne oporbe.

Nudimo pravedno rješenje koje je sukladno načelu razmjernosti

"Smatramo da je to pravedno i pravično, sukladno načelu razmjernosti, koje je do sada Hrvatski sabor koristio u prošlosti i koje reflektira snagu i političke odnose u Hrvatskom saboru koje su izabrali hrvatski građani 2024.", poručio je odbacivši teze o bilo kakvoj političkoj ucjeni ili trgovini.
To je odgovor na namjeru oporbe, istaknuo je, koja želi ili da se izaberu suci Ustavnoga suda svjetonazorski bliži njima ili da se ne izaberu.

S druge strane, poručio je, takav pristup parlamentarne većine nema nikakav utjecaj na bilo koji predmet koji bi se u budućnosti mogao naći pred Vrhovnim ili Ustavnim sudom.

Ne radi se ni o kakvom miješanju u pravosuđe, nego nadležnosti Hrvatskog sabora sukladno Ustavu

"Poštujemo stručnost, integritet i kompetencije članova Ustavnog suda, bez obzira koje su svjetonazorske ili ideološke orijentacije", poručio je predsjednik Vlade dodajući kako je korektno da odabir bude onakav kakav je bio do sada jer bi sve ostalo bilo promjena prakse ili kapriciozna želja da se blokira funkcioniranje Ustavnog suda.

Odbacivši tezu da se radi o bilo kakvom miješanju u pravosuđe, premijer je podsjetio da o tim konkretnim imenovanjima odlučuje politika.

"To nije nikakvo miješanje u pravosuđe, nego nadležnost Hrvatskog sabora koju ima sukladno hrvatskom Ustavu i političkom sustavu", istaknuo je.

Osvrnuo se premijer Plenković i na komentare pojedinih sudaca Vrhovnog suda poručivši da ako je netko respektirao Vrhovni sud i suce osobno, to je on osobno i Vlada.

Puno većim problemom i motivom za komentiranje smatra stav predsjednika Republike Milanovića da nikada neće predložiti niti jednog suca Vrhovnog suda za predsjednika toga suda.

Milanović se potpuno izuzeo iz nabave borbenih aviona, najvažnije nabave Hrvatske vojske

U nastavku konferencije, predsjednik Vlade osvrnuo se i na komentare predsjednika Republike o francuskom tretmanu Hrvatske i Srbije, u kontekstu prodaje aviona Rafale.

Podsjetio je da se predsjednik Milanović potpuno izuzeo iz postupka nabave borbenih aviona prije nekoliko godina, premda mu je Vlada uputila prijedlog na očitovanje, i odlučio se ne očitovati o najvažnijoj nabavi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uopće Hrvatske vojske.

Dodao je da je uloga Vrhovnog zapovjednika jedno u ratu, a drugo u miru, a to što predsjednik Milanović svoje ovlasti širi i u miru te na taj način nerijetko zlorabi položaj prema časnicima u Hrvatskoj vojsci je druga tema koju sada neće otvarati.

Hrvatska Vlada je taj cijeli proces nabave vodila na način koji je bio kompetitivan podsjetivši na ponude četiri različita zrakoplova od četiri različita ponuditelja.

"Odabrali smo francuske Rafale, na temelju sporazuma između dvije vlade, koji su i po cijeni i po svojim performansama, po mišljenju stručnjaka koji su bili uključeni u taj rad, bili daleko najbolji odabir za jačanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva", istaknuo je.

Nijedna vlada do naše nije riješila pitanje nabave potrebnih borbenih aviona

Podsjetio je i da nijedna vlada do njegove nije imala niti odvažnosti, niti hrabrosti, niti političke volje, a očito ni načina iznaći financijska sredstva za u kupnju novih zrakoplova. Ova Vlada to je mogla, naglasio je, jer je, između ostaloga, osigurala kontinuirani gospodarski rast i odgovarajuće fiskalne kapacitete, a proces je vođen izrazito, profesionalno, minuciozno i precizno.

Odabrali smo, naglasio je, u tom trenutku najbolju ponudu, sa svom pripadajućom opremom i sustavima koji su svojstveni članicama NATO Saveza.

"Dakle, oprema na našim avionima je kompletnija, veća, bolja i interoperabilnija nego što će primjerice biti zrakoplovi koje je Srbija kupila nekoliko godina kasnije", poručio je.

Pritom je istaknuo da je prilična vještina bila kupiti avione i isplatiti ih financijski u vremenu kada smo ispunjavali kriterije za ulazak Hrvatske u eurozonu.

Premijer je kazao i da one zemlje koje proizvode tako sofisticiranu tehnologiju kao što su zrakoplovi, a njih ima puno, svoje naoružanje prodaju u mnogim zemljama koje međusobno imaju različite relacije i dodao kako u tome nema ništa neobično. Niti zemlje koje kupuju tu tehnologiju nemaju snage utjecati na proizvođače u smislu kome će one prodavati te iste proizvode.

Milanović za HRZ kao premijer nije učinio ništa, osim neuspjelog remonta MIG-ova

Stoga je tezu koju plasira predsjednik Milanović ocijenio prvo zakašnjelom, a onda i potpuno nerealnom te samo u funkciji mućenja vode u hrvatskom političkom i medijskom prostoru.

"Odgovorio bih da je papak onaj koji je bio četiri godine premijer, a za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nije učinio ništa osim neuspjelog remonta tadašnjih MIG-ova", poručio je.

Danas je Hrvatska zemlja koja ima vrlo snažno i respektabilno zrakoplovstvo, obučene pilote i tehničare i jednu sasvim drugu poziciju kada je riječ o zaštiti hrvatskog neba i opće o sposobnostima hrvatskih oružanih snaga, istaknuo je.

"I zbog toga smo zadovoljni i ponosni na ono što smo učinili i kako godine budu prolazile, moći ćemo se sa zadovoljstvom osvrnuti na to što je naše postignuće", dodao je.

Onima koji to komentiraju par godina kasnije, zajedljivo i ljubomorno, poručio je da se najprije zapitaju što su oni sami učinili po tom pitanju.

Proračun za obranu tri puta veći nego 2015.

Premijer Plenković osvrnuo se potom i na ukupna izdvajanja za obranu.

Naveo je da je 2015., na kraju mandata SDP-ove vlade, proračun za obranu iznosio svega 567 milijuna eura. Prošlu, 2025. godinu, izdvajanja za obranu prešla su milijardu i 500 milijuna eura, što je praktički tri puta više.

Ukupna izdvajanja za obranu, koja se po NATO kriteriju uračunavaju u ukupni postotak BDP-a, došla su na milijardu i 931 milijun eura.

Kada se tome pribroje izdvajanja u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ministarstvu unutarnjih poslova i u obavještajnom sustavu, tada dolazimo na ukupno izdvajanje BDP-a u 2025. koje je iznosilo 2,08%, čime je ispunjen zavjet u okviru NATO-a.

Posebno je važno, istaknuo je premijer, što je od tih sredstava 34% uloženo u modernizaciju, a to je 14 postotnih bodova više nego što je minimum prema NATO-u.

"To znači da je Hrvatska odgovorna članica Saveza, da uvažava promijenjene globalne okolnosti u sigurnosnom smislu, da jača svoje obrambene kapacitete i to kapacitete i ratnog zrakoplovstva i kopnene vojske i ratne mornarice kao i svih drugih sustava koji su nam nužni za jačanje naših sposobnosti", poručio je.

Govoreći o planu za dalje, istaknuo je da je ambicija postupno povećavati ta ulaganja i doći do 3% u 2030. te do 3,5% u 2035., što je i obaveza s NATO-ovog summita u Haagu. Uz tih 3,5%, dodao je, tu je i još 1,5% ulaganja u sa obranom povezane aktivnosti, što je ukupno 5% BDP-a.

"Tolika su primjerice danas izdvajanja za znanost i obrazovanje u Hrvatskoj", kazao je za primjer.

Od odnosu na 2016. socijalne naknade porasle za 400 posto

Predsjednik Vlade govorio je i o naknadama u sustavu socijalne skrbi.

"Naš cilj u Programu Vlade je bio da naknade u sustavu socijalne skrbi kroz četiri godine povećamo za 30%", podsjetio je u odnosu na iznose iz 2024. Danas, na pola mandata, mi ih smo već povećali za 20,6%, 18,8%, za 20,7% i za 20,8%, ovisno o naknadi.

S obzirom da je u dijelu medija portretirano kao da je nešto u ovoj godini povećano za zanemarivih 5 ili 10 eura, premijer je naglasio da je riječ o povećanju osnovica, što je početna pozicija koja se množi s faktorom svakog pojedinačnog slučaja.

"Takvim množenjem dolazimo do situacije gdje se za pojedine individualne korisnike značajno povećava iznos naknada", naglasio je istaknuvši da će nekome, primjerice, naknade rasti 50 eura, nekome 80 eura i tako dalje.

Naknada u sustavu socijalne skrbi prvenstveno služe onima koji su u takvoj materijalnoj poziciji da nemaju drugih izvora prihoda, istaknuo je predsjednik Vlade dodajući da država, provedbom načela društvene solidarnosti, pomaže onima koji ne rade, koji su radno nesposobni ili koji imaju teške obiteljske situacije, zahtjevne situacije i želimo im temeljem provedbe načela društvene solidarnosti pomoći.

"Međutim, svi mi zajedno kao društvo, bez obzira koje političkoj opciji pripadali, ne želimo društvo u kojem ima sve veći i veći broj onih kojima je potrebna zajamčena minimalna naknada. Naš politički cilj jačanja ekonomskog i socijalnog standarda hrvatskih građana je da se taj broj smanjuje", poručio je.

Vlada je pokazala da uvijem ima sluha za pomoć onima kojima je najpotrebnije

"Mi želimo društvo u kojem ćemo zaista pomagati onima kojima ta pomoć nužna, a smanjivati broj onih i stavljati ih u poziciju da se uključuju u tržište rada osobito ako su radno sposobni i na taj način pomognu sebi, svojoj djeci, svojim starijima u obitelji i na taj način žive kvalitetnije i bolje", dodao je.

Premijer Plenković podsjetio je da je njegova Vlada u deset godina ukupno četiri puta povećala izdvajanja za sve vrste socijalnih naknada, a u 2026. izdvajanja za socijalne naknade bit će ukupno 247 milijuna eura, što je za 20 milijuna eura više nego prošle godine.

Na kraju je poručio da je Vlada uvijek pokazivala da ima sluha i senzibiliteta za pomoć onima kojima je to najpotrebnije.

"To smo učinili u brojnim krizama u proteklo vrijeme, energetskoj krizi, covid krizi, osiguravanju praktički 320 tisuća radnih mjesta više u zadnjih 10 godina i smanjivanju nezaposlenosti na gotovo pa prirodnu nezaposlenost", zaključio je.

Foto: Hina