06/26/2026 | Press release | Distributed by Public on 06/26/2026 10:48
Vlada je, na danas održanoj 132. sjednici, kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o zaštiti zviždača, kojim se uređuju prijavljivanje nepravilnosti, prava i zaštita zviždača, kao i obaveze nadležnih institucija i drugih subjekata u vezi sa prijavama. Cilj donošenja zakona je uspostavljanje efikasnog, sigurnog i pouzdanog sistema za prijavljivanje nepravilnosti, uz zaštitu identiteta i prava zviždača. Time se podstiče prijavljivanje nepravilnosti u javnom i privatnom sektoru, jačaju transparentnost, odgovornost i borba protiv korupcije, te unapređuje povjerenje građana u institucije. Pored ostalog, vrši se i dodatno usklađivanje sa Direktivom (EU) 2019/1937 Evropskog parlamenta i Savjeta od 23. oktobra 2019. godine o zaštiti lica koja prijavljuju povrede prava Unije. Donošenje ovog zakona predviđeno je Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2026. godinu i predstavlja jednu od obaveza iz Akcionog plana za Poglavlje 23.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, kojim se dodatno unapređuje pravni okvir za prevenciju i suzbijanje korupcije u Crnoj Gori. Predloženim izmjenama obezbjeđuje se veći stepen usklađenosti sa standardima Evropske unije i Savjeta Evrope, uz istovremeno jačanje preventivnih mehanizama u borbi protiv korupcije. Donošenjem ovog zakona unaprijediće se rad Agencije za sprečavanje korupcije, otkloniti nedostaci uočeni u dosadašnjoj primjeni zakonskih rješenja i dodatno ojačati normativni i institucionalni okvir za efikasnije sprovođenje antikorupcijskih politika. Usvajanjem ovog zakona ispunjavaju se obaveze iz pregovaračkog Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o robnim rezervama, kojim se prvi put na sveobuhvatan način uređuju planiranje, formiranje, upravljanje, skladištenje, obnavljanje i korišćenje državnih robnih rezervi u Crnoj Gori. Cilj donošenja zakona je uspostavljanje efikasnog sistema robnih rezervi koji će omogućiti pravovremeno reagovanje u slučaju poremećaja na tržištu, prirodnih nepogoda, vanrednih situacija, epidemija ili drugih kriza, kako bi se obezbijedilo nesmetano snabdijevanje stanovništva osnovnim životnim namirnicama i drugim proizvodima od strateškog značaja. Predloženim rješenjima predviđeno je formiranje rezervi hrane, ljekova, medicinskih sredstava, opreme za zaštitu i spašavanje, kao i drugih strateških sirovina i materijala, uz uspostavljanje odgovarajućih skladišnih kapaciteta i trogodišnjih programa kojima će se definisati vrste, količine i način upravljanja robnim rezervama. U diskusiji je naglašeno da je donošenje ovog zakona od posebnog značaja imajući u vidu da Crna Gora u velikoj mjeri zavisi od uvoza. Uspostavljanjem funkcionalnog sistema robnih rezervi jača se prehrambena i nacionalna bezbjednost, povećava otpornost države na krizne situacije i obezbjeđuje sigurnije i stabilnije snabdijevanje građana u vanrednim okolnostima.
Utvrđen je Predlog zakona o rudarstvu sa izvještajem sa javne rasprave, kojim se uređuju uslovi i način eksploatacije mineralnih sirovina, izvođenje rudarskih radova, izrada i primjena rudarskih projekata. Takođe, novim zakonom reguliše se izgradnja i upotreba rudarskih objekata i postrojenja, sanacija i rekultivacija zemljišta, mjere zaštite životne sredine, zaštite i zdravlja na radu, kao i druga pitanja od značaja za oblast rudarstva. Potreba za donošenjem novog zakona proistekla je prvenstveno iz obaveze za usaglašavanjem sa zakonodavstvom Evropske unije, ali i neophodnosti daljeg unapređenja normativnog okvira u oblasti rudarstva, efikasnijeg upravljanja mineralnim resursima kao prirodnim bogatstvom od opšteg interesa u državnoj svojini, jačanja mehanizama kontrole eksploatacije mineralnih sirovina, unapređenja sistema zaštite životne sredine, kao i stvaranja uslova za održivo i odgovorno korišćenje mineralnih resursa Crne Gore. Predlogom zakona se prvi put uvodi obaveza donošenja Plana eksploatacije kritičnih mineralnih sirovina, koji donosi Vlada Crne Gore, čime se obezbjeđuje planski pristup upravljanju kritičnim mineralnim resursima i njihovo korišćenje u skladu sa strateškim interesima države.
U cilju usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, Vlada je utvrdila predloge seta poreskih zakona:
Ovim zakonom uvode se pravila koja se odnose na sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza, odnosno sprečavanje erozije poreske osnovice i premještanja dobiti u juridsikcije sa povoljnijim poreskim režimom, sprečavanje hibridne neusklađenosti, kao i sprečavanje zlupotreba koristi iz aranžmana. Donošenjem ovog zakona uvode se mehanizmi za suzbijanje agresivnog planiranja što treba da doprinese jačanju fiskalne stabilnosti, povećanju pravičnosti poreskog sistema, stvaranju jednakog tretmana poreskih obveznika i unaprjeđenju investicionog ambijenta. Takođe, izvršeno je unaprjeđenje postojećih rješenja koje se odnose na poreska oslobođenja za reinvestiranje, odnosno ulaganje sredstava u poljoprivrednu djelatnost.
Predloženim zakonskim rješenjem izvršeno je preciznije definisanje poreskih obaveza, prava na oslobođenja i povraćaj akcize, što će doprinijeti pojednostavljenjem administrativnih procedura za poreske obveznike i nadležne organe. Novim zakonom dodatno se unapređuje postojeća zakonska regulativa u cilju efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije u prometu akciznih proizvoda. Jačanjem mehanizama kontrole, unapređenjem sistema evidencija i praćenja kretanja robe, preciznijim definisanjem obaveza svih učesnika u prometu akciznih proizvoda, kao i uspostavljanjem savremenih elektronskih alata za nadzor, stvaraju se uslovi za smanjenje poreskih utaja, krijumčarenja i drugih oblika nezakonitog postupanja. Na taj način doprinosi se jačanju fiskalne discipline, povećanju naplate budžetskih prihoda i uspostavljanju ravnopravnih uslova poslovanja na tržištu.
Najznačajnije novine ovog propisa ogledaju se u uvođenju jedinstvenog i detaljno uređenog režima privremenog uvoza sa jasno definisanim uslovima i vremenskim ograničenjima oslobađanja od poreza, koji su usklađeni sa evropskim standardima. Propis uvodi obaveznu elektronsku prijavu i odjavu privremenog boravka vozila, kao i uspostavljanje centralizovanog Registra stranih vozila, koji omogućava automatizovano praćenje, razmjenu podataka i obavještavanje nadležnih organa o prekoračenju dozvoljenog boravka ili drugim nepravilnostima.
Predlog zakona po prvi put detaljno uređuje primjenu pravila Evropske unije o administrativnoj saradnji i suzbijanju prevara u oblasti PDV-a u crnogorskom pravnom sistemu. Novine se odnose na uspostavljanje Centralne kancelarije za vezu kao posebne organizacione jedinice za komunikaciju sa državama članicama EU, definisanje postupaka za elektronsku razmjenu informacija, kao i obavezu čuvanja i redovne provjere tačnosti podataka koji se koriste u međunarodnoj saradnji. Predlogom zakona uvode se i precizniji mehanizmi za provjeru validnosti PDV brojeva, zajednički i uporedni poreski nadzori sa državama članicama EU, obaveza poreskih obveznika da na zahtjev dostavljaju određene evidencije elektronskim putem, kao i prekršajne sankcije za nepoštovanje tih obaveza.
Predmetnim izmjenama zakona otkloniće se nedostaci, odnosno stvoriti preduslovi za otpočinjanje automatske razmjene informacija o prethodnim poreskim mišljenjima sa prekograničnim uticajem i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, prekograničnim aranžmanima kao i o dopunskom porezu.
Predlog Zakona ima za cilj uspostavljanje novog, cjelovitog i sa pravnom tekovinom Evropske unije potpuno usklađenog sistema oporezivanja potrošnje u Crnoj Gori. Novi zakon pojednostavljuje prekogranične transakcije i eliminiše potrebu za plaćanjem PDV-a pri uvozu, čime se poboljšava likvidnost privrednih subjekata. Očekuje se smanjenje administrativnih barijera i povećanje konkurentnosti domaćih firmi na EU tržištu.
Vlada je utvrdila amandmane na Predlog zakona o Vladi Crne Gore kojima se sprovode preporuke Venecijanske komisije date u Follow-up mišljenju, donijetom na 147. plenarnom zasijedanju 12-13. juna 2026. godine. Amandmanima se precizira da su Vlada, odnosno predsjednik Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar za svoj rad odgovorni Skupštini. Takođe, propisana je obaveza Etičkog odbora da svoj godišnji izvještaj dostavlja Skupštini na usvajanje, čime se obezbjeđuje parlamentarni nadzor nad njegovim radom.
Donijeta je Odluka o izradi Prostornog plana područja posebne namjene Nacionalni park "Biogradska gora", kojim se definišu smjernice za zaštitu, uređenje i održivo korišćenje ovog zaštićenog područja. Izrada novog plana ima za cilj usklađivanje sa važećim propisima, unapređenje sistema zaštite i upravljanja Parkom, razvoj neophodne infrastrukture za posjetioce, očuvanje bogatog biodiverziteta i prirodnih vrijednosti, kao i podsticanje održivog turizma i tradicionalne poljoprivrede. Plan obezbijeđuje uravnotežen odnos između zaštite prirode i održivog razvoja, uz unapređenje uslova za naučno-istraživačke, edukativne i turističke aktivnosti, čime će se dugoročno očuvati Nacionalni park "Biogradska gora" kao jedno od najvrijednijih prirodnih područja Crne Gore.
Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta implementacije inteligentnih transportnih sistema (ITS) na putnoj mreži, u iznosu do 30 miliona eura i prihvatila Ugovor o kreditu. U diskusiji je naglašeno da Ugovor o kreditu glasi na iznos od 30 miliona EUR, sa rokom otplate od 15 godina, uključujući grejs period od 3 godine, uz varijabilnu kamatnu stopu koja se sastoji od šestomjesečnog EURIBOR-a uvećanog za maržu od 1 %. Sredstva će biti usmjerena na razvoj i uvođenje savremenih inteligentnih transportnih sistema, čime će se unaprijediti upravljanje saobraćajem, povećati bezbjednost na putevima i omogućiti efikasnije korišćenje putne infrastrukture. Realizacija ovog projekta predstavlja jedan od strateških prioriteta Vlade i dio je Ekonomskog i investicionog plana Evropske unije za Zapadni Balkan, s ciljem unapređenja saobraćajne povezanosti Crne Gore sa regionom i Evropskom unijom.
Usvojen je XLIX Kvartalni izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, za period januar - mart 2026. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo evropskih poslova da izvještaj dostavi Odboru za evropske integracije Skupštine Crne Gore s ciljem redovnog i sveobuhvatnog informisanja o procesu pregovora Crne Gore i razmjene mišljenja o aktuelnim temama i izazovima pregovaračkog procesa.
Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.