Hrvatska ima znanje i projekte za AI i digitalnu transformaciju, ali ključ su brža provedba i jače partnerstvo

Hrvatska ima znanje i projekte za AI i digitalnu transformaciju, ali ključ su brža provedba i jače partnerstvo

04.05.2026.

Na Summitu su sudjelovali predsjednik HUP-a Mislav Balković, glavna direktorica Irena Weber, Jasminka Martinović, direktorica granske udruge HUP ICT, Sanja Ostroški, direktorica granskih udruga i brojne članice HUP-a.<_o3a_p>

U okviru prvog dana programa Summita, HUP ICT organizirao je "Industry Think Tank" s dva tematska panela:<_o3a_p>

✔️ Building Europe's Growth Engine Through Partnerships<_o3a_p>

✔️ IPCEI AI - Building Europe's AI-Ready Infrastructure: Croatian Perspective<_o3a_p>

Rasprave su okupile predstavnike vodećih hrvatskih i međunarodnih kompanija te javnog sektora, (Infobip, CROZ, A1, Ericsson Nikola Tesla, Aircash, Databox), a zaključci panela dodatno će doprinijeli pripremi ovogodišnjeg ICT Position Papera i definiranju daljnjih koraka za jačanje konkurentnosti sektora.<_o3a_p>

Drugog dana Summita, članovi HUP-a aktivno su sudjelovali u raspravama na glavnoj pozornici, gdje su adresirali ključne teme razvoja pametnih energetskih mreža i komunikacija (Dejan Turk, A1 Hrvatska), regionalne povezanosti (Siniša Đuranović, Hrvatski Telekom), inovacija i dual-use tehnologija (Ivan Jelušić, Orqa), dok je predsjednik HUP - ICT Udruge Hrvoje Josip Balen sudjelovao u panelu o umjetnoj inteligenciji kao strateškoj infrastrukturi, zajedno s predstavnicima Amazon Web Services (AWS), U.S. International Development Finance Corporation i Vlade Helenske Republike.<_o3a_p>

U suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH definiran je i prijedlog Flagship AI projekta, kao konkretan iskorak prema razvoju regionalne AI i energetske infrastrukture.<_o3a_p>

ICT sektor kao pokretač rasta i transformacije<_o3a_p>

Hrvatski ICT sektor ubrzano jača svoju konkurentnost i produktivnost, s ciljem dosezanja 13% udjela u BDP-u i 8% ICT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti, sukladno Strategiji Digitalna Hrvatska 2032.<_o3a_p>

Temelj tog razvoja čine ključni strateški dokumenti, uključujući Strategiju pametne specijalizacije, koja digitalne proizvode i platforme prepoznaje kao jedno od prioritetnih područja razvoja. Ovakav pristup potiče ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te doprinosi jačanju digitalizacije gospodarstva.<_o3a_p>

Kroz kontinuirani dijalog poslovne zajednice i Vlade RH bilježi se rast privatnih ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu, jačanje digitalizacije malih i srednjih poduzeća, razvoj e-Government rješenja te poticanje venture capital fondova. Paralelno se razvijaju nacionalni planovi za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, uz mjere za smanjenje poreznog opterećenja rada i poticanje zapošljavanja mladih.<_o3a_p>

Posebno je važan strateški zaokret sektora - od pružanja usluga prema razvoju vlastitih digitalnih proizvoda i platformi. Sve veći broj hrvatskih tehnoloških tvrtki razvija globalno konkurentna rješenja, s potencijalom za daljnji rast i pozicioniranje na međunarodnom tržištu.<_o3a_p>

Partnerstva i IPCEI projekti kao ključ razvoja<_o3a_p>

Snaga hrvatskog ICT sektora dodatno se očituje kroz suradnju vodećih domaćih, regionalnih i globalnih kompanija unutar HUP ICT udruge. Upravo takav pristup, temeljen na partnerstvima, omogućio je i iznimno kvalitetne prijave projekata u okviru IPCEI inicijative (Important Projects of Common European Interest), s fokusom na izgradnju AI rješenja i infrastrukture.<_o3a_p>

Zaključci Summita jasno potvrđuju da hrvatske tvrtke imaju znanje, projekte i investicijski potencijal, ali da je za njihov puni razvoj ključno ubrzati administrativne procese, ukloniti regulatorne prepreke i dodatno ojačati suradnju između javnog i privatnog sektora.<_o3a_p>

Povezanost kao temelj konkurentnosti Europe<_o3a_p>

Kroz rasprave o energetici, infrastrukturi, digitalizaciji, financiranju, sigurnosti i dual-use tehnologijama, jedna se poruka kontinuirano isticala: Europa ne može biti snažna ako njezini dijelovi nisu bolje povezani.<_o3a_p>

Poveznica sjever-jug više nije samo infrastrukturno pitanje, već pitanje konkurentnosti, otpornosti, sigurnosti i strateške autonomije Europe.<_o3a_p>

Inicijativa triju mora time potvrđuje svoju ulogu ne samo političke platforme, već i ključnog prostora za gospodarsku suradnju i razvoj - platforme koja potiče investicije, jača industrijsku bazu i otvara nova radna mjesta.<_o3a_p>

Regija Triju mora raspolaže znanjem, ljudima, kompanijama, energetskim i prometnim koridorima te snažnim digitalnim potencijalom. Dubrovnik je još jednom pokazao kako ova platforma može povezati ključne dionike i otvoriti konkretan dijalog o rješenjima.<_o3a_p>

Za Hrvatsku to predstavlja priliku da svoj geostrateški položaj, znanje i infrastrukturne kapacitete pretvori u dugoročnu konkurentsku prednost i održiv gospodarski rast.<_o3a_p>

<_o3a_p>