Vlada prepoznaje važnost ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na konferenciji "Urbana agenda za Hrvatsku - urbani razvoj", gdje se osvrnuo na važnost ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, što je i jedan od ciljeva ove Vlade, koja, kako je istaknuo, proteklih osam godina radi na uspostavi dijaloga i partnerstva između središnje razine vlasti i gradova, županija i općina.

U uvodnom govoru premijer je kazao kako je riječ o jednom ogromnom procesu koji je zajednički kreiran s ciljem ulaganja i financiranja razvojnih projekata, što je u novoj financijskoj perspektivi dignuto na višu razinu, gdje na raspolaganju imamo 830 milijuna eura, odnosno preko milijardu eura za projekte i policentrični razvoj Hrvatske.

To nam omogućuje realizaciju naših temeljnih načela uspostavljenih prije osam godina, dodao je, a to su iskreni dijalog i partnerstvo između središnje razine vlasti i gradova, županija i općina te napori usmjereni prema fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji i provedbi projekata.

Mi smo sve osmislili da pristupimo ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske zajedno, rekao je, istaknuvši kako je Vlada prepoznala značaj urbanih cjelina te je dala razvojni zamah i političku težinu na županijskoj i gradskoj razini.

"Na nama je da ovako uspješan projekt i kroz ovu financijsku perspektivu učinimo korisnim za naše građane u svim krajevima Hrvatske", poručio je premijer, zahvalivši ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimi Erliću i njegovom timu koji predano rade na provedbi ovih projekata, kao i svim drugim nadležnim resorima i institucijama.

Veliki investicijski zamah brzo mijenja Hrvatsku na bolje

Osvrnuo se i na projekt Paromlin, kao jedan od najvažnijih kapitalnih projekata u Zagrebu, vrijednosti oko 40 milijuna eura, a koji se uklapa, smatra Plenković, u napore Vlade da pomogne glavnom gradu kada je riječ o investicijama u brojne kulturne institucije - od obnove kazališta Gavella i Komedija, nove scene Hrvatskog narodnog kazališta, dovršetka Nacionalne i sveučilišne knjižnice te brojnih muzeja u Zagrebu, koji su oštećeni u potresu.

Mislim da je napor sa strane Vlade maksimalno orijentiran na to da Zagreb dobije novo ruho, rekao je premijer, istaknuvši kako se velika sredstva ulažu u grad te je prema posljednjem izvještaju do sada apsorbirano 3,1 milijardu eura na obnovu u Zagrebu i u Sisačko-moslavačku županiji.

"Ovako veliki investicijski zamah brzo mijenja Hrvatsku na bolje i u potpunosti je na tragu sadašnjeg ekonomskog trenutka koji je jedinstven", ocijenio je.

Govoreći o trenutnim makroekonomskim pokazateljima, Plenković je spomenuo da je ove godine projekcija gospodarskog rasta 3,6 posto, a prema predviđanjima Ministarstva financija, udio javnoga duga u bruto domaćem proizvodu će biti spušten na 57,4 posto.

"Imamo inflaciju koja će biti oko 3 posto, kreditni rejting po sve tri svjetske agencije je na investicijskog razini A, zaposlenost je na 1,72 milijuna, a nezaposlenost je pala ispod pet posto, zamah ulaganja u infrastrukturu je ogroman, a ovako velikih investicija nije dugo bilo u Hrvatskoj", navodi premijer.

Dodaje da takva povoljna ekonomska dinamika ukazuje na to da će Hrvatska brže dostići korak sa zemljama srednje i istočne Europe koje nisu imale ni velikosrpsku agresiju niti neke druge nedaće koje su nas pogodile, a ušle su u Europsku uniju samo nekoliko godina prije nas.

Svi su imali pandemiju Covid-19 i energetsku krizu, ali nitko nije imao istodobna dva potresa koji su nas stavili u poziciju da očuvamo socijalnu koheziju, podsjetio je premije, a da pri tome ostvarujemo ovakav ekonomski iskorak i strateška vanjskopolitička postignuća.

Ispunjeni strateški ciljevi, fokus na standardu građana i umirovljenika

Istaknuo je da je Hrvatska ostvarila sve svoje strateške ciljeve te se Vlada sad fokusira na ključna pitanja, a to su ekonomski i socijalni standard naših sugrađana, bolji status umirovljenika i ulaganja u četiri temeljne piste: demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju, digitalnu transformaciju i obrazovanje.

Spomenuo je i konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Bakuu, na kojoj je sudjelovao ovog tjedna, naglasivši kako je bitno da svi osvijestimo segment energetske politike koji je izuzetno važan.

Naime, kako je premijer kazao, nalazimo se u razdoblju gdje ćemo u sljedećih 15 godina na globalnoj razini doći na vrh iskorištenosti svjetskih rezervi ugljena, u pet godina na vrh iskorištenosti svjetskih rezervi nafte i za 15 godina svjetskih rezervi plina.
"Kada dođemo na vrh, onda možemo samo ići dolje", rekao je.

Ponovio je da ima još puno fosilnih goriva, ali idemo prema dolje, a nas na Zemlji neće biti manje.

"Sad nas ima osam milijardi. To uključuje logični zaključak da će potražnja biti veća s energentima kojih je na raspolaganju sve manje i onda će njihova cijena biti viša", pojasnio je premijer.

Vladina politika uključuje sustavnije i konzistentnije ulaganje u obnovljive izvore energije

Kazao je da Vladina politika uključuje još sustavnije i konzistentnije ulaganje u obnovljive izvore energije, dodajući da Hrvatska spada u zemlju koje stjecajem okolnosti imaju toliko puno hidroenergije, što je odličan temelj, međutim moramo povećati ulaganja u energiju vjetra te solarnu i geotermalnu energiju.

Rekao je, također, da se Hrvatska treba okrenuti nuklearnoj energiji, jer je ona jedina koja je potpuno bez ikakvih emisija stakleničkih plinova.

Na globalnoj razini, ocijenio je, bez koncentriranog napora neće biti uspjeha, a Hrvatska sa svojim prirodnim resursima, okolišem, izobiljem voda i šume ima jedinstvenu poziciju biti predvodnik u tom segmentu, podsjetivši kako nismo slučajno osma zemlja po ispunjavanju ciljeva održivog razvoja globalne agende Ujedinjenih naroda, od ukupno 193 zemlje.

"Uvjeren sam da i kroz ove vaše projekte možemo dati ozbiljan doprinos", kazao je Plenković, zaželjevši svima uspjeh u realizaciji projekata.

Pisane vijesti

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.