Državna tajnica Metelko-Zgombić na sastanku Vijeća za opće poslove

Državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić sudjelovala je 22. rujna 2026. na sastanku Vijeća za opće poslove u Bruxellesu. Na dnevnom redu bili su Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028.-2034. (VFO), skupni paketi za pojednostavnjenje, priprema sastanka Europskog vijeća 15. i 16. listopada 2026., zakonodavno programiranje za 2027. godinu, godišnji dijalog o vladavini prava te opći trend stanja vladavine prava u odabranim zemljama kandidatkinjama.

U očekivanju revidirane verzije Pregovaračke kutije za budući VFO koju će irsko predsjedništvo objaviti početkom listopada u cilju rasprave na nadolazećem Europskom vijeću, ministri i državni tajnici za Europu raspravljali su o rashodovnoj i prihodovnoj strani budućeg višegodišnjeg proračuna. Državna tajnica podržala je ambiciozan budući VFO koji može osigurati podršku za sve prioritete, pri čemu su za Hrvatsku kohezijska, zajednička poljoprivredna kao i ribarstvena politika tri ključna prioriteta za koje traži adekvatno financiranje, najmanje na razini sadašnjeg. Naglasila je da kohezija i konkurentnost nisu suprotstavljeni ciljevi te se založila da se osigura širok pristup budućem Fondu za konkurentnost i jednake mogućnosti za sve države članice. Istaknuvši da su prihodovna i rashodovna strana međusobno povezani te u svrhu postizanja sveukupno većeg VFO-a, izrazila je spremnost Hrvatske da razmotri određena nova vlastita sredstva.

Irsko predsjedništvo predstavilo je izvješće o napretku pregovora o zakonodavnim prijedlozima u okviru skupnih paketa (omnibusa) za pojednostavnjenje EU zakonodavstva. Za vrijeme irskog predsjedanja započele su rasprave o zakonodavnim prijedlozima u okviru Omnibusa XI o oporezivanju i Omnibusa XII o energentima.

Vijeće je započelo s pripremom redovitog sastanka Europskog vijeća 15. i 16. listopada razmjenom mišljenja o nacrtu dnevnog reda. Predložene su sljedeće teme: konkurentnost, Ukrajina, Višegodišnji financijski okvir 2028.-2034., Bliski istok, europska obrana i sigurnost, migracije te proširenje EU-a i reforme. Podržavši predložene teme, državna tajnica posebno se osvrnula na Ukrajinu te proširenje EU-a. Naglasila je potrebu očuvanja jedinstva EU-a i nastavka sveobuhvatne potpore Ukrajini, osobito u području protuzračne obrane i energetske sigurnosti s obzirom na nadolazeću zimu. Glede procesa proširenja o čemu će čelnici održati stratešku diskusiju na sastanku u listopadu, istaknula je transformativnu snagu tog procesa koji mora ostati utemeljen na pojedinačnim zaslugama i ispunjavanju svih kriterija. Državna tajnica je posebno snažno osudila nedavno javno veličanje preminulog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji i Republici Srpskoj, što Hrvatska smatra nespojivo s europskim vrijednostima, kao i izjave sućuti od strane predsjednika Skupštine Crne Gore. Istaknula je i da Bosna i Hercegovina ostaje ključni prioritet Hrvatske koja će se na sastanku Europskog vijeća osvrnuti i na situaciju u toj zemlji slijedom općih izbora u BiH koji će se održati 4. listopada.

Europska komisija ukratko je predstavila Pismo namjere, objavljenom nakon govora o stanju Unije predsjednice EK Ursule von der Leyen pred Europskim parlamentom 16. rujna, kojim je započela priprema Programa rada EK za 2027. Ključni prioriteti za sljedeću godinu su konkurentnost i radna mjesta, socijalna pitanja i inkluzija, sigurnost i obrana, klima i otpornost, demokracija, vladavina prava i vrijednosti. EK će Program rada za 2027. predstaviti na sastanku Vijeća u studenom.

U okviru redovitog Godišnjeg dijaloga o vladavini prava u EU-u, Vijeće je održalo horizontalnu raspravu na temelju Godišnjeg izvješća Europske komisije o vladavini prava u EU, objavljenog u srpnju. Državna tajnica pozdravila je nastavak dijaloga i njegovu preventivnu ulogu, naglasivši važnost objektivnosti i jednakog postupanja u odnosu na sve države članice. Ocijenila je da napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka potvrđuje njihovu praktičnu vrijednost, ali i potrebu za daljnjim naporima. Predložila je veće uključivanje država članica u izradu Godišnjeg izvješća, što bi trebalo rezultirati bolje pripremljenim preporukama. Pozdravila je uključivanje država kandidatkinja, ali i podsjetila na mogućnost reverzibilnost procesa u slučaju nazadovanja što je posebno vidljivo u slučaju Srbije gdje se bilježe nazadovanja u svim područjima vladavine prava uz dodatno veličanje ratnih zločinaca.

Vijeće je razmijenilo mišljenja i o općem trendu stanja vladavine prava u četiri zemlje kandidatkinje, (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), koje su od 2024. također obuhvaćene Godišnjim izvješćem o vladavini prava. Rasprava je održana u prisustvu nadležnih ministara zemalja kandidatkinja. Državna tajnica istaknula je da vladavina prava ostaje temeljni uvjet za članstvo u EU-u te je pozvala zemlje kandidatkinje da intenziviraju reforme i ostvare konkretne rezultate u relevantnim pregovaračkim poglavljima. Naglasila je da će Hrvatska i dalje posebnu pozornost posvećivati procesuiranju ratnih zločina, uključujući zapovjednu odgovornost, rješavanju sudbine nestalih osoba i pravima manjina. Istaknula je da su poštovanje pravomoćnih presuda, odgovornost za ratne zločine i prava žrtava temeljni elementi vladavine prava i europskih vrijednosti te sastavni dio mjerila u pojedinim pregovaračkim poglavljima. Istaknula je neprihvatljivim veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića osuđenog za genocid i druge ratne zločine, posebice od strane visokih dužnosnika.

Priopćenja