Hrvatska Vlada će nastaviti pomagati Hrvatima u Bosni i Hercegovini

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataše Mikuš Žigman. Na svečanosti su sudjelovali i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović i veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić.

Premijer je na početku prigodnog obraćanja izrazio sućut zbog tragične pogibije pet bosanskohercegovačkih planinara, zbog čega je proglašen i Dan žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Izrazio je zadovoljstvo što je zajedno sa svojim suradnicima u Orašju, gdje su i ranijih godina dolazili na filmski festival posvećen preminulom glumcu Ivi Gregureviću.

Današnju svečanost dodjele ugovora okarakterizirao je kao poruku podrške i suradnje Vlade Republike Hrvatske s cijelom Bosnom i Hercegovinom, s posebnim naglaskom na potporu brojnim projektima koji će omogućiti napredak, gospodarski razvoj i bolju kvalitetu života Hrvata kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.

U tom kontekstu istaknuo je i da se danas uručuje 276 ugovora, koje je sufinanciralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i Ministarstvo poljoprivrede. "Nastojimo doći upravo do onih individualnih korisnika, bilo da su to obiteljska i poljoprivredna gospodarstva ili ljudi koji kroz svoje obrte i poduzetništvo rade projekte", ustvrdio je Plenković.

Za projekte Hrvata izvan Hrvatske izdvajamo 200 milijuna eura

Takva konkretna suradnja, kako je rekao, reflektira se u širim naporima Vlade koju smo u partnerstvu s kolegama u Bosni i Hercegovini razveli u proteklih deset godina.

Premijer je podsjetio da je u vrijeme njegove prve Vlade proračun za Hrvate izvan Hrvatske bio 16 milijuna eura, dok ta brojka danas iznosi 200 milijuna eura.

"To znači da smo našu promijenjenu političku poziciju, odnosnu ekonomski snažniju, financijski stabilniju i europski integriraniju Hrvatsku, stavili u funkciju podrške hrvatskom narodu izvan Hrvatske, bilo riječ o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koji po brojnosti, značaju i svojoj konstitutivnosti imaju posebnu i dominantnu ulogu, bilo u zemljama gdje su Hrvati nacionalne manjine ili pak tamo gdje živi hrvatsko isljedništvo koje se stvaralo kroz desetljeća pa i stoljeća", kazao je.

I u tom pogledu, naglasio je, ta današnja politička i ekonomska snaga Hrvatske omogućuje nam da budemo važan akter, onaj koji pomaže da se naši sunarodnjaci diljem svijeta osjećaju potpomognuto od strane hrvatske države koja je uvijek otvorena za njih. Smatra da je takav pristup promijenio situaciju u svim krajevima u Bosni i Hercegovini.

Gospodarska razmjena Hrvatske i BiH oko 4 milijarde eura

Premijer je naveo i da je gospodarska razmjena između Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko 4 milijarde eura te da da rastu investicije hrvatskih kompanija u Bosni i Hercegovini, ali i bosanskohercegovačkih tvrtki u Hrvatsku. Podsjetio je i da je postignut sporazum Hrvatske i BiH o izgradnji Južne plinske interkonekcije.

"Mislim da smo u ovom vremenu zakoračili u jednu novu dimenziju suradnje koja je uistinu strateška", poručio je Plenković.

Strateškim projektom hrvatske Vlade označio je i financiranje Trga 106. brigade u Orašju, istaknuvši ga kao simboličnu potporu i podsjetnik na najteža vremena i velike žrtve podnesene ovdje u Posavini.

Predsjednik Vlade je čestitao od srca svima koji rade ili su radili na brojnim projektima, naglasivši da će sredstva u državnom proračunu za bolji položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini biti još snažnija i veća.

Izrazio je i zadovoljstvo što Hrvatska već tri godine ima i svoj konzulat u Orašju kao oslonac svim Hrvatima koji žive u ovom dijelu Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada je spriječila još veći rast cijena goriva

Interveniramo stalno, kazao je Plenković na upit novinara da komentira rast cijena goriva.

Objasnio je kako je jučerašnja telefonska sjednica Vlade u potpunosti anulirala tzv. hrvatski dio trošarine, to jest prihod državnog proračuna. On je sada na nuli, kazao je predsjednik Vlade.

Poručio je da je Vlada time spriječila još veći rast cijena goriva, kazavši da čim se zatvori Hormuški tjesnac te intenzivira sukob na Bliskom istoku, na burzama rastu cijene nafte, naftnih derivata i plina.

Podsjetio je i da je Vlada na vrijeme zatražila od Europske komisije, u slučaju neke velike eskalacije, mogućnost zadiranja u onaj dio trošarine koji je prihod europskog proračuna.

Ta odluka se može primjenjivati od 1. kolovoza, pa ćemo sukladno okolnostima, posezati i za tim alatom, rekao je premijer.

Dodao je da je Vlada, pripremajući se za dugotrajnost krize, napravila tri segmenta aktivnosti.

Redoviti dio je zadiranje u trošarine, što Vlada radi kontinuirano posljednjih 5 mjeseci.

Druga dva su potporna. Prvi je izmjena Zakona o PDV-u, da Vlada može sukladno razvoju situacije i smanjivati čak i stopu PDV-a, a drugi se odnosi na europski dio trošarine.

Ocijenio je da je situacija održiva, kazavši da su maloprodajne cijene goriva porasle, ali još uvijek nisu dosegle najvišu cijenu koja je bila u posljednjih 5 mjeseci. Držimo ih, u odnosu na druga tržišta, na još uvijek prihvatljivim razinama, zaključio je Plenković.