Government of Croatia
Government of Croatia
02/11/2026 | Press release | Distributed by Public on 02/11/2026 06:30
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti pridonijet će učinkovitijem sprječavanju sekundarnih migracija
Vlada je s današnje 146. sjednice u Hrvatski sabor uputila izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti radi usklađivanja s EU Paktom o azilu i migracijama s ciljem učinkovitijeg sprječavanja sekundarnih migracija, a za tražitelje azila uvodi se obveza učenja hrvatskog jezika.
Predloženim izmjenama, navode u Ministarstvu unutarnjih poslova, omogućuje se provedba reformiranog europskog zakonodavnog okvira, a izmijenjeni zakon trebao bi pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom.
Među ključnim novinama su postrožavanje kriterija za odobravanje međunarodne zaštite, kao i mogućnost ograničavanja slobode kretanja tražiteljima zaštite i strancima u transferu u posebnim slučajevima, ali i sudjelovanje u obveznim integracijskim mjerama, među kojima je i obveza pohađanja tečajeva hrvatskog jezika.
Tako će azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom biti obvezan položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa, odnosno na razini A2 u roku od tri godine.
Zakon se usklađuje s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka kroz Eurodac sustav s ciljem lakše identifikacije osoba, uključujući podatke o djeci u dobi od šest i više godina, a što je bitno u slučajevima razdvojenosti od obitelji i njihove zaštite od trgovine ljudima i iskorištavanja.
Izmjenama Zakona propisuje se dubinska provjera migranata
Izmjene Zakona omogućit će i dubinsku provjeru migranata odmah po policijskom zaticanju te odvajanje onih koji je ne trebaju te onih koji predstavljaju opasnost javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti ili zloupotrebljavaju postupak međunarodne zaštite. Predviđeno je i ustrojavanje posebnih centara za dubinske provjere osoba u postupku azila, koje se neće moći svojevoljno kretati po Hrvatskoj, a jačaju se i tzv. dablinska pravila kroz bržu proceduru i kraće rokove za transfere u države članice u kojima osoba treba proći posebnu proceduru.
"Uvodi se obvezna granična procedura azila za tražitelje zaštite koji obmanjuju nadležna tijela iznošenjem lažnih informacija, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili dolaze iz zemalja s pragom odobrenja međunarodne zaštite manjim od 20 posto", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Organizacijama koje se bave zaštitom prava izbjeglica te koje na temelju ugovora s Ministarstvom pružaju pravno savjetovanje osigurat će se učinkovit pristup tražiteljima tijekom granične procedure, no opunomoćeniku i predstavniku organizacije može se privremeno ograničiti pristup tražitelju kada je to prijeko potrebno radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka Republike Hrvatske.
Zakonom se tražiteljima međunarodne zaštite osigurava pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, ali i tržištu rada. Definiraju se i striktna pravila za pružanje materijalnih uvjeta prihvata, u što spadaju smještaj u prihvatilištu, hrana, odjeća, proizvodi za osobnu higijenu te novčana naknada, koja trenutno iznosi 20 eura. Ta se prava mogu ukinuti ili ograničiti u propisanim uvjetima, a među kojima je i nesudjelovanje na tečajevima hrvatskog jezika.
Nadalje, uvodi se i zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla uz mogućnost nacionalne liste, čime će se, kazao je ministar, ubrzati postupci zahtjeva tražitelja međunarodne zaštite, te se propisuje izrada Plana za nepredvidive situacije kad je RH suočena s nerazmjerno velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite.
"Propisuju se kraći rokovi i širi kriteriji za utvrđivanje odgovorne države članice u dublinskom postupku, uvodi se obvezni mehanizam solidarnosti u obliku premještanja tražitelja, financijskih doprinosa i drugih mjera potpore za države članice pod migracijskim pritiskom. Koliko je poznato, Hrvatska je za ovu godinu izuzeta od solidarnih doprinosa", naveo je Božinović.
Brojne izmjene i viši pragovi u Zakonu o javnoj nabavi
Vlada je u Sabor uputila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi u kojem se povećavaju pragovi za jednostavnu nabavu na 50 tisuća eura za usluge te sto tisuća eura za radove, a uvodi se i obveza provođenja svih postupaka iznad 15.000 eura kroz jednostavnu nabavu u Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je cilj predloženih izmjena povećanje transparentnosti, suzbijanje korupcije, olakšavanje pravne zaštite i poticanje tržišnog natjecanja.
Kako je objasnio, radi usklađenja s pragovima drugih država članica EU-a povećavaju se pragovi za jednostavnu nabavu roba i usluga na 50 tisuća eura za usluge te sto tisuća eura za radove, a uvodi se i obveza provođenja svih postupaka iznad 15.000 eura kroz modul jednostavne nabave u elektroničkom oglasniku javne nabave, kako bi se postigla veća transparentnost.
Predlaže se i uvođenje razloga isključenja ponuditelja zbog kaznenog djela neisplate plaća, a propisuje se i mogućnost neisključenja gospodarskog subjekta iz postupka nabave ako su obveze plaćanja poreza i doprinosa manje od tisuću eura, kao odgovor na potrebe prakse i kako bi se proširio krug ponuditelja.
Uvodi se i razmjena digitalno potpisanih ugovora putem sustava elektroničkog oglasnika javne nabave, što će, kaže Šušnjar, osigurati skraćivanje rokova, obostrano potpisivanje i stupanje na snagu ugovora.
Proširuje se i obveza objave svih izmjena ugovora o javnoj nabavi i na izmjene koje nisu samo financijske prirode.
"Javna nabava ključna je za osiguravanje transparentnog i učinkovitog korištenja javnih sredstava. Sigurni smo da će ove izmjene i dopune zakona dodatno osnažiti transparentnost, tržišno natjecanje i rast našeg gospodarstva", rekao je Šušnjar.
Ključne izmjene odnose se na povećanje pragova roba i usluga s 26.540 eura na spomenutih 50.000 eura, radova sa 66.360 eura na 100.000 eura.
Za diplomatske misije i konzularne urede Republike Hrvatske - roba i usluga sa 126.000 eura na 140.000 eura, radova sa 530.880 eura na 700.000 eura.
Jednostavna javna nabava kroz elektronički oglasnik, duži rok za žalbu
Provođenje svih postupaka jednostavne nabave obvezno je kroz modul jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske za nabave veće od 15.000 eura slanjem poziva određenim gospodarskim subjektima. Za nabave veće od 25.000 eura za robu i usluge te veće od 45.000 eura za radove naručitelj je obvezan provesti postupak javne objave u spomenutom Oglasniku u kojem se svi zainteresirani gospodarski mogu dostaviti ponudu kako bi se postigla veća transparentnost te pridonijelo antikoruptivnom učinku.
Sukob interesa proširuje se i na gospodarske subjekte - ponuditelj, natjecatelj, podugovaratelj, član zajednice i drugi subjekt na kojeg se ponuditelj ili natjecatelj oslanja.
Propisuje se obvezno provođenje analize tržišta prije pokretanja postupaka nabave.
Nadalje, propisuje se obvezna primjena posebnih uzanci u graditeljstvu osim ako su suprotne prisilnim odredbama Zakona o javnoj nabavi ili ako naručitelj isključi njihovu primjenu, a primjenu ili isključenje naručitelj je obvezan navesti u dokumentaciji.
Uvodi se promjena u osnovama za isključenje koja se odnosi na nekažnjavanje- okolnost nekažnjavanja se više ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, već se isključenje veže uz nepostojanje pravomoćne presude neovisno o tome gdje je izrečena.
Rok za žalbu se s dosadašnjih 10 dana povećava na 15 dana kad je riječ o žalbi u otvorenom postupku na dokumentaciju o nabavi.
Milijun eura za sufinanciranje nabavke opreme za mini sirane
Vlada je donijela i milijun eura vrijedan Program potpore za sufinanciranje nabavke opreme za proizvodnju sira i mliječnih proizvoda u 2026. i 2027. godini.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, rekao je da će Program će pružiti konkretnu podršku svim objektima za preradu kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tzv. "mini siranama".
"To je ulaganje u kvalitetu, proizvođače i opstanak domaće proizvodnje. Na taj se način jačaju lokalni proizvođači, povećava njihova konkurentnost, čuvaju se tradicionalni proizvodi te potiče razvoj ruralnih krajeva", kazao je.
Dodjelom potpore, kako je naveo, zadržala bi se postojeća razina proizvodnje, omogućilo unaprjeđenje i modernizacija mini sirana i očuvala proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj.
Procjenjuje se kako će biti oko 130 korisnika potpora.
Cilj Programa je pružanje potpore objektima za preradu kravljeg, ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka, koji moraju udovoljiti zahtjevima propisanim pravilnikom o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom, tzv. "mini siranama" za nabavku opreme za proizvodnju sira i mliječnih proizvoda.
Program ima uporište u "Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine" koji je donesen u veljači 2024. godine.
Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća upisani u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, s opisom djelatnosti prerada mlijeka na gospodarstvu.
Maksimalan iznos potpore koju prihvatljivi korisnik može ostvariti iznosi 30.000 eura za vrijeme trajanja programa. Intenzitet potpore iznosi do 65 posto prihvatljivog troška te se može povećati na najviše 80 posto prihvatljivog troška za ulaganja mladih poljoprivrednika.
Prihvatljivi troškovi za ostvarivanje potpore su kupovina sirarskih kotlova, pasterizatora sa ili bez sirarskog kotla, preša i predpreša, rashladnih bazena za mlijeko - laktofriza, pumpi za pretakanje mlijeka, uređaja za pranje sira, uređaja za rezanje sira, kade za salamurenje sira, vakuumskih aparata - profesionalni uređaj za vakuumsko pakiranje mliječnih prerađevina, koagulacijske posude, stola (distribucijski, za pakiranje, za cijeđenje…), spremnika za nusproizvode 3. kategorije.
Za potporu su prihvatljivi novi strojevi i oprema.
Financijska sredstva za provedbu Programa u 2026. i 2027. iznose milijun eura i osigurana su u državnom proračunu za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028., u iznosu od 500.000 eura godišnje.
Program će provoditi Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.
Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika
Na sjednici je dana i suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2026 godinu. Kako je pojasnila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, radi se o jednogodišnjem programu Zavoda za obnovu Dubrovnika koje po Zakonu o obnovi Dubrovnika nakon potresa iz 1980. financira Ministarstvo zajedno s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko-neretvanskom županijom.
"To su redoviti radovi i možda je vrijedno spomenuti u kontekstu svih naših napora u obnovi nakon zagrebačkog potresa, da su ovakve inicijative i ovakvi dugoročni projekti zapravo jedini način da se spriječe štete. Puno se toga naučilo i u metodologiji i u tehnologiji od dobrog primjera Zavoda za obnovu", istaknula je Koržinek.
Sredstva za rad Zavoda u 2026. osiguravaju se iz proračuna osnivača pa će tako Grad Dubrovnik osigurati iznos od tri milijuna eura, Ministarstvo 251.900, a Dubrovačko-neretvanska županija 71.960 eura.
Za program zaštite kulturnih dobara u 2026. sredstva se osiguravaju iz gradskog proračuna, od prihoda koje Grad ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina i iz drugih izvora, a planirana su u iznosu od 2,2 milijuna eura.
"Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske" u zadnjem tjednu svibnja
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas predstavio je Prijedlog odluke o proglašenju "Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske".
Kazao je da "Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske" proglašava Hrvatski sabor na prijedlog hrvatske Vlade, a sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Kako je rekao Milas, cilj je povećati vidljivost Hrvata izvan domovine u hrvatskoj javnosti, ojačati međusobno povezivanje i osjećaj pripadnosti jedinstvenom hrvatskom narodu te dodatno razvijati hrvatsko zajedništvo.
Dodao je da se uspostavom ove prakse jača institucionalna i društvena povezanost s Hrvatske s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, pripadnicama hrvatske nacionalne manjine te pripadnicima hrvatskoga iseljeništva.
"Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske" predlaže se održavati svake godine u zadnjem tjednu svibnja, kada se u duhu zajedništva obilježava i slavi Dan hrvatske državnosti", zaključio je Milas.
Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice je kazao da se ova odluka donosi kako bi se dinamizirala poveznica između domovinske i iseljene Hrvatske, nastavno na brojne aktivnosti koje je Vlada poduzela u proteklom razdoblju.
Izmjene Statuta Hrvatske matice iseljenika
Vlada je dala i suglasnost na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske matice iseljenika.
Obrazlažući odluku, državni tajnik Milas je podsjetio da Hrvatska matica iseljenika djeluje djelatnosti u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici i Zakonom o ustanovama, koji propisuju obvezu usklađivanja Statuta i općih akata Matice.
Kazao je da se predloženim izmjenama i dopunama Statuta osigurava usklađenost s važećim zakonskim okvirom te primjena suvremenijeg rječnika hrvatskog jezika. Dodao je da izmjene proizlaze iz potrebe prilagodbe društvenim i globalnim promjenama, osobito imajući u vidu temeljnu djelatnost Matice i njezinu suradnju s Hrvatima izvan Hrvatske.
Milas je naveo da se jedna od izmjena odnosi i na uvođenje mogućnosti bržih organizacijskih promjena u unutarnjem ustrojstvu Matice jer nazivi pojedinih ustrojstvenih jedinica ubuduće će biti dio Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu.
Upravno vijeće Hrvatske matice iseljenika je u prosincu 2025. donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Statuta, a Središnji državni ured predlaže Vladi donošenje Odluke o davanju suglasnosti na istu.
Jačanje suradnje između Hrvatske i Ukrajine na području skrbi o braniteljima
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, u skladu sa Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, upoznao je članove Vlade s Memorandumom o suradnji između Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i Ministarstva branitelja Ukrajine u području skrbi o veteranima, koji je potpisan 10. listopada 2025. u Splitu za vrijeme održavanja Međunarodne konferencije o ukrajinskim braniteljima.
Ministar je objasnio da je svrha Memoranduma nastavak i jačanje suradnje na području skrbi o braniteljima te istaknuo da ne predstavlja i ne stvara nikakve pravne ni financijske obveze u okviru nacionalnog i međunarodnog prava.
Njime je dogovorena i suradnja u razmjeni znanja i iskustava u područjima psihosocijalne pomoći, liječenja i rehabilitacije ranjenih branitelja Ukrajine, reintegracije u civilno društvo nakon vojnog iskustva, zapošljavanja i povećanja konkurentnosti na tržištu rada, posebnih oblika skrbi prilagođeni potrebama branitelja i članova njihovih obitelji, kazao je Medved.
Preciziranje ovlasti Upravnog vijeća i ravnatelja APN-a prilikom provedbe velikih nabava
Suglasnost je Vlada dala i na Statut Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) kojim se, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, povećava broj članova Upravnog vijeća te preciziraju ovlasti Upravnog vijeća i ravnatelja prilikom provedbe velikih nabava i raspolaganja imovinom, a definira se i provedba javnog natječaja za imenovanje ravnatelja.
Vlada je podnijela i amandman na Konačni prijedlog Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim se dodatno precizira način doznačavanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića na način da se za vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva doznačavaju njima, dok se sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za vrtiće kojima je osnivač vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba doznačavaju direktno vrtićima.
Izvor: Vlada/Hina
Predloženim izmjenama, navode u Ministarstvu unutarnjih poslova, omogućuje se provedba reformiranog europskog zakonodavnog okvira, a izmijenjeni zakon trebao bi pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom.
Među ključnim novinama su postrožavanje kriterija za odobravanje međunarodne zaštite, kao i mogućnost ograničavanja slobode kretanja tražiteljima zaštite i strancima u transferu u posebnim slučajevima, ali i sudjelovanje u obveznim integracijskim mjerama, među kojima je i obveza pohađanja tečajeva hrvatskog jezika.
Tako će azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom biti obvezan položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa, odnosno na razini A2 u roku od tri godine.
Zakon se usklađuje s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka kroz Eurodac sustav s ciljem lakše identifikacije osoba, uključujući podatke o djeci u dobi od šest i više godina, a što je bitno u slučajevima razdvojenosti od obitelji i njihove zaštite od trgovine ljudima i iskorištavanja.
Izmjenama Zakona propisuje se dubinska provjera migranata
Izmjene Zakona omogućit će i dubinsku provjeru migranata odmah po policijskom zaticanju te odvajanje onih koji je ne trebaju te onih koji predstavljaju opasnost javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti ili zloupotrebljavaju postupak međunarodne zaštite. Predviđeno je i ustrojavanje posebnih centara za dubinske provjere osoba u postupku azila, koje se neće moći svojevoljno kretati po Hrvatskoj, a jačaju se i tzv. dablinska pravila kroz bržu proceduru i kraće rokove za transfere u države članice u kojima osoba treba proći posebnu proceduru.
"Uvodi se obvezna granična procedura azila za tražitelje zaštite koji obmanjuju nadležna tijela iznošenjem lažnih informacija, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili dolaze iz zemalja s pragom odobrenja međunarodne zaštite manjim od 20 posto", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Organizacijama koje se bave zaštitom prava izbjeglica te koje na temelju ugovora s Ministarstvom pružaju pravno savjetovanje osigurat će se učinkovit pristup tražiteljima tijekom granične procedure, no opunomoćeniku i predstavniku organizacije može se privremeno ograničiti pristup tražitelju kada je to prijeko potrebno radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka Republike Hrvatske.
Zakonom se tražiteljima međunarodne zaštite osigurava pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, ali i tržištu rada. Definiraju se i striktna pravila za pružanje materijalnih uvjeta prihvata, u što spadaju smještaj u prihvatilištu, hrana, odjeća, proizvodi za osobnu higijenu te novčana naknada, koja trenutno iznosi 20 eura. Ta se prava mogu ukinuti ili ograničiti u propisanim uvjetima, a među kojima je i nesudjelovanje na tečajevima hrvatskog jezika.
Nadalje, uvodi se i zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla uz mogućnost nacionalne liste, čime će se, kazao je ministar, ubrzati postupci zahtjeva tražitelja međunarodne zaštite, te se propisuje izrada Plana za nepredvidive situacije kad je RH suočena s nerazmjerno velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite.
"Propisuju se kraći rokovi i širi kriteriji za utvrđivanje odgovorne države članice u dublinskom postupku, uvodi se obvezni mehanizam solidarnosti u obliku premještanja tražitelja, financijskih doprinosa i drugih mjera potpore za države članice pod migracijskim pritiskom. Koliko je poznato, Hrvatska je za ovu godinu izuzeta od solidarnih doprinosa", naveo je Božinović.
Cilj predloženih izmjena Zakona o javnoj nabavi je povećanje transparentnosti, suzbijanje korupcije, olakšavanje pravne zaštite i poticanje tržišnog natjecanja.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar
Brojne izmjene i viši pragovi u Zakonu o javnoj nabavi
Vlada je u Sabor uputila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi u kojem se povećavaju pragovi za jednostavnu nabavu na 50 tisuća eura za usluge te sto tisuća eura za radove, a uvodi se i obveza provođenja svih postupaka iznad 15.000 eura kroz jednostavnu nabavu u Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je cilj predloženih izmjena povećanje transparentnosti, suzbijanje korupcije, olakšavanje pravne zaštite i poticanje tržišnog natjecanja.
Kako je objasnio, radi usklađenja s pragovima drugih država članica EU-a povećavaju se pragovi za jednostavnu nabavu roba i usluga na 50 tisuća eura za usluge te sto tisuća eura za radove, a uvodi se i obveza provođenja svih postupaka iznad 15.000 eura kroz modul jednostavne nabave u elektroničkom oglasniku javne nabave, kako bi se postigla veća transparentnost.
Predlaže se i uvođenje razloga isključenja ponuditelja zbog kaznenog djela neisplate plaća, a propisuje se i mogućnost neisključenja gospodarskog subjekta iz postupka nabave ako su obveze plaćanja poreza i doprinosa manje od tisuću eura, kao odgovor na potrebe prakse i kako bi se proširio krug ponuditelja.
Uvodi se i razmjena digitalno potpisanih ugovora putem sustava elektroničkog oglasnika javne nabave, što će, kaže Šušnjar, osigurati skraćivanje rokova, obostrano potpisivanje i stupanje na snagu ugovora.
Proširuje se i obveza objave svih izmjena ugovora o javnoj nabavi i na izmjene koje nisu samo financijske prirode.
"Javna nabava ključna je za osiguravanje transparentnog i učinkovitog korištenja javnih sredstava. Sigurni smo da će ove izmjene i dopune zakona dodatno osnažiti transparentnost, tržišno natjecanje i rast našeg gospodarstva", rekao je Šušnjar.
Ključne izmjene odnose se na povećanje pragova roba i usluga s 26.540 eura na spomenutih 50.000 eura, radova sa 66.360 eura na 100.000 eura.
Za diplomatske misije i konzularne urede Republike Hrvatske - roba i usluga sa 126.000 eura na 140.000 eura, radova sa 530.880 eura na 700.000 eura.
Jednostavna javna nabava kroz elektronički oglasnik, duži rok za žalbu
Provođenje svih postupaka jednostavne nabave obvezno je kroz modul jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske za nabave veće od 15.000 eura slanjem poziva određenim gospodarskim subjektima. Za nabave veće od 25.000 eura za robu i usluge te veće od 45.000 eura za radove naručitelj je obvezan provesti postupak javne objave u spomenutom Oglasniku u kojem se svi zainteresirani gospodarski mogu dostaviti ponudu kako bi se postigla veća transparentnost te pridonijelo antikoruptivnom učinku.
Sukob interesa proširuje se i na gospodarske subjekte - ponuditelj, natjecatelj, podugovaratelj, član zajednice i drugi subjekt na kojeg se ponuditelj ili natjecatelj oslanja.
Propisuje se obvezno provođenje analize tržišta prije pokretanja postupaka nabave.
Nadalje, propisuje se obvezna primjena posebnih uzanci u graditeljstvu osim ako su suprotne prisilnim odredbama Zakona o javnoj nabavi ili ako naručitelj isključi njihovu primjenu, a primjenu ili isključenje naručitelj je obvezan navesti u dokumentaciji.
Uvodi se promjena u osnovama za isključenje koja se odnosi na nekažnjavanje- okolnost nekažnjavanja se više ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, već se isključenje veže uz nepostojanje pravomoćne presude neovisno o tome gdje je izrečena.
Rok za žalbu se s dosadašnjih 10 dana povećava na 15 dana kad je riječ o žalbi u otvorenom postupku na dokumentaciju o nabavi.
Milijun eura za sufinanciranje nabavke opreme za mini sirane
Vlada je donijela i milijun eura vrijedan Program potpore za sufinanciranje nabavke opreme za proizvodnju sira i mliječnih proizvoda u 2026. i 2027. godini.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, rekao je da će Program će pružiti konkretnu podršku svim objektima za preradu kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tzv. "mini siranama".
"To je ulaganje u kvalitetu, proizvođače i opstanak domaće proizvodnje. Na taj se način jačaju lokalni proizvođači, povećava njihova konkurentnost, čuvaju se tradicionalni proizvodi te potiče razvoj ruralnih krajeva", kazao je.
Dodjelom potpore, kako je naveo, zadržala bi se postojeća razina proizvodnje, omogućilo unaprjeđenje i modernizacija mini sirana i očuvala proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj.
Procjenjuje se kako će biti oko 130 korisnika potpora.
Cilj Programa je pružanje potpore objektima za preradu kravljeg, ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka, koji moraju udovoljiti zahtjevima propisanim pravilnikom o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom, tzv. "mini siranama" za nabavku opreme za proizvodnju sira i mliječnih proizvoda.
Program ima uporište u "Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine" koji je donesen u veljači 2024. godine.
Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća upisani u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, s opisom djelatnosti prerada mlijeka na gospodarstvu.
Maksimalan iznos potpore koju prihvatljivi korisnik može ostvariti iznosi 30.000 eura za vrijeme trajanja programa. Intenzitet potpore iznosi do 65 posto prihvatljivog troška te se može povećati na najviše 80 posto prihvatljivog troška za ulaganja mladih poljoprivrednika.
Prihvatljivi troškovi za ostvarivanje potpore su kupovina sirarskih kotlova, pasterizatora sa ili bez sirarskog kotla, preša i predpreša, rashladnih bazena za mlijeko - laktofriza, pumpi za pretakanje mlijeka, uređaja za pranje sira, uređaja za rezanje sira, kade za salamurenje sira, vakuumskih aparata - profesionalni uređaj za vakuumsko pakiranje mliječnih prerađevina, koagulacijske posude, stola (distribucijski, za pakiranje, za cijeđenje…), spremnika za nusproizvode 3. kategorije.
Za potporu su prihvatljivi novi strojevi i oprema.
Financijska sredstva za provedbu Programa u 2026. i 2027. iznose milijun eura i osigurana su u državnom proračunu za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028., u iznosu od 500.000 eura godišnje.
Program će provoditi Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.
Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika
Na sjednici je dana i suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2026 godinu. Kako je pojasnila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, radi se o jednogodišnjem programu Zavoda za obnovu Dubrovnika koje po Zakonu o obnovi Dubrovnika nakon potresa iz 1980. financira Ministarstvo zajedno s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko-neretvanskom županijom.
"To su redoviti radovi i možda je vrijedno spomenuti u kontekstu svih naših napora u obnovi nakon zagrebačkog potresa, da su ovakve inicijative i ovakvi dugoročni projekti zapravo jedini način da se spriječe štete. Puno se toga naučilo i u metodologiji i u tehnologiji od dobrog primjera Zavoda za obnovu", istaknula je Koržinek.
Sredstva za rad Zavoda u 2026. osiguravaju se iz proračuna osnivača pa će tako Grad Dubrovnik osigurati iznos od tri milijuna eura, Ministarstvo 251.900, a Dubrovačko-neretvanska županija 71.960 eura.
Za program zaštite kulturnih dobara u 2026. sredstva se osiguravaju iz gradskog proračuna, od prihoda koje Grad ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina i iz drugih izvora, a planirana su u iznosu od 2,2 milijuna eura.
"Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske" u zadnjem tjednu svibnja
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas predstavio je Prijedlog odluke o proglašenju "Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske".
Kazao je da "Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske" proglašava Hrvatski sabor na prijedlog hrvatske Vlade, a sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Kako je rekao Milas, cilj je povećati vidljivost Hrvata izvan domovine u hrvatskoj javnosti, ojačati međusobno povezivanje i osjećaj pripadnosti jedinstvenom hrvatskom narodu te dodatno razvijati hrvatsko zajedništvo.
Dodao je da se uspostavom ove prakse jača institucionalna i društvena povezanost s Hrvatske s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, pripadnicama hrvatske nacionalne manjine te pripadnicima hrvatskoga iseljeništva.
"Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske" predlaže se održavati svake godine u zadnjem tjednu svibnja, kada se u duhu zajedništva obilježava i slavi Dan hrvatske državnosti", zaključio je Milas.
Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice je kazao da se ova odluka donosi kako bi se dinamizirala poveznica između domovinske i iseljene Hrvatske, nastavno na brojne aktivnosti koje je Vlada poduzela u proteklom razdoblju.
Izmjene Statuta Hrvatske matice iseljenika
Vlada je dala i suglasnost na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske matice iseljenika.
Obrazlažući odluku, državni tajnik Milas je podsjetio da Hrvatska matica iseljenika djeluje djelatnosti u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici i Zakonom o ustanovama, koji propisuju obvezu usklađivanja Statuta i općih akata Matice.
Kazao je da se predloženim izmjenama i dopunama Statuta osigurava usklađenost s važećim zakonskim okvirom te primjena suvremenijeg rječnika hrvatskog jezika. Dodao je da izmjene proizlaze iz potrebe prilagodbe društvenim i globalnim promjenama, osobito imajući u vidu temeljnu djelatnost Matice i njezinu suradnju s Hrvatima izvan Hrvatske.
Milas je naveo da se jedna od izmjena odnosi i na uvođenje mogućnosti bržih organizacijskih promjena u unutarnjem ustrojstvu Matice jer nazivi pojedinih ustrojstvenih jedinica ubuduće će biti dio Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu.
Upravno vijeće Hrvatske matice iseljenika je u prosincu 2025. donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Statuta, a Središnji državni ured predlaže Vladi donošenje Odluke o davanju suglasnosti na istu.
Jačanje suradnje između Hrvatske i Ukrajine na području skrbi o braniteljima
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, u skladu sa Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, upoznao je članove Vlade s Memorandumom o suradnji između Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i Ministarstva branitelja Ukrajine u području skrbi o veteranima, koji je potpisan 10. listopada 2025. u Splitu za vrijeme održavanja Međunarodne konferencije o ukrajinskim braniteljima.
Ministar je objasnio da je svrha Memoranduma nastavak i jačanje suradnje na području skrbi o braniteljima te istaknuo da ne predstavlja i ne stvara nikakve pravne ni financijske obveze u okviru nacionalnog i međunarodnog prava.
Njime je dogovorena i suradnja u razmjeni znanja i iskustava u područjima psihosocijalne pomoći, liječenja i rehabilitacije ranjenih branitelja Ukrajine, reintegracije u civilno društvo nakon vojnog iskustva, zapošljavanja i povećanja konkurentnosti na tržištu rada, posebnih oblika skrbi prilagođeni potrebama branitelja i članova njihovih obitelji, kazao je Medved.
Preciziranje ovlasti Upravnog vijeća i ravnatelja APN-a prilikom provedbe velikih nabava
Suglasnost je Vlada dala i na Statut Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) kojim se, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, povećava broj članova Upravnog vijeća te preciziraju ovlasti Upravnog vijeća i ravnatelja prilikom provedbe velikih nabava i raspolaganja imovinom, a definira se i provedba javnog natječaja za imenovanje ravnatelja.
Vlada je podnijela i amandman na Konačni prijedlog Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim se dodatno precizira način doznačavanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića na način da se za vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva doznačavaju njima, dok se sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za vrtiće kojima je osnivač vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba doznačavaju direktno vrtićima.
Izvor: Vlada/Hina
Government of Croatia published this content on February 11, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on February 11, 2026 at 12:30 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]