Već 50 godina Hrvatski kulturni centar u Chicagu središte je okupljanja Hrvata, mjesto čuvanja tradicije i identiteta

Na obilježavanju 50. godišnjice osnutka Hrvatskog kulturnog centra u Chicagu predsjednik Vlade u svom se obraćanju dotaknuo i nastanka današnje Hrvatske, istaknuvši da je Domovinski rat temelj hrvatske države i slobode. Poručio je da se Hrvatska uspjela sama obraniti u okolnostima kada je imala embargo na uvoz oružja, ali uz potporu hrvatske dijaspore. ''To se nikada ne zaboravlja, to se cijeni i zato je predsjednik Tuđman uvijek naglašavao jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, a mi tu politiku i danas provodimo i nastavljamo.''

Radni posjet Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je u Chicagu gdje je sudjelovao u obilježavanju 50. godišnjice osnutka Hrvatskog kulturnog centra te posjetio Hrvatski etnički institut i hrvatsku Crkvu sv. Jeronima i susreo se s članovima Hrvatske zajednice Chicaga. Istaknuo je da Chicago, u kojem već više od 150 godina žive deseci tisuća Hrvata, posjećuje u povodu obilježavanja osnivanja Hrvatskog kulturnog centra na kojem je sudjelovalo petstotinjak Hrvata iz dijaspore te da ga posebno veseli što je imao priliku čuti o njihovom radu, životu i doprinosu državi Illinois, ali i doprinosu domovini. ''Posebno cijenimo sve što ste desetljećima radili kako bi očuvali naš identitet, kulturu i tradiciju ovdje na području Chicaga'', poručio je hrvatski premijer okupljenim pripadnicima hrvatske zajednice.
Izvrsni politički i gospodarski odnosi Hrvatske i SAD-a U svom se obraćanju osvrnuo na današnje odnose Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država istaknuvši zadovoljstvo što je tijekom drugog mandata njegove Vlade konačno riješeno 30-godišnje pitanje ukidanja viznog režima za hrvatske državljane. ''Siguran sam da je to predstavljalo olakšanje za mnoge Hrvate koji su željeli putovati u Ameriku, a ulazak u Global Entry program među prvim članicama EU predstavljao je dodatnu potvrdu kredibiliteta značajnih napora koje smo učinili na području sigurnosti'', kazao je. U proteklih nekoliko godina trgovinska razmjena s Amerikom dosegla je razinu od 1,8 milijardi eura, a posebno se pojačala suradnja u energetskom sektoru nakon izgradnje prvog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, naveo je Plenković i dodao da hrvatska Vlada nastoji privući što više američkih kompanija u Hrvatsku kao partnere i ulagače. Osvrnuo se i na osnaženu hrvatsko-američku obrambenu suradnju, naglasivši da je ona posebno važna u današnjem vremenu globalnih sigurnosnih ugroza gdje ne nedostaje kriza. ''Sve nas to upućuje na još tješnju suradnju sa SAD-om kao glavnom i najsnažnijom članicom NATO-a, našom saveznicom, i na taj način učvršćujemo svoju sigurnost'', poručio je. Politička suradnja SAD-a i Hrvatske u međunarodnim forumima vrlo je kvalitetna i možemo reći da su odnosi između na zaista visokoj razini, a poseban doprinos tome dajete vi, Hrvati koji živite u Americi, bez obzira jeste li došli nedavno ili ste potomci onih koji su davnih dana u teškim okolnostima napuštali Hrvatsku ili područja na kojima Hrvati žive u BiH, poručio je premijer okupljenima, dodavši da je potpora hrvatske države Hrvatima u BiH jedna od najznačajnijih politika koju Vlada provodi godinama i koja će se nastaviti.
Potpora hrvatskog iseljeništva domovini Predsjednik Vlade u svom se obraćanju dotaknuo i nastanka današnje Hrvatske, te istaknuo da je Domovinski rat temelj hrvatske države i slobode. Poručio je da se Hrvatska uspjela sama obraniti od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima u okolnostima kada je imala embargo na uvoz oružja, ali uz potporu hrvatske dijaspore. ''To se nikada ne zaboravlja, to se cijeni i zato je predsjednik Tuđman uvijek naglašavao jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, a mi tu politiku i danas provodimo i nastavljamo.'' U kratkom roku stvorili smo državu, demokraciju, institucije, vladavinu prava, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, tržišno gospodarstvo i imali ogromna ulaganja u jačanje naše infrastrukture, poručio je Plenković. Hrvatska je istodobno, dodao je, obavila munjevitu tranziciju iz zemlje koja je bila objekt i primatelj sigurnosti u zemlju koja je ubrzo postala članica NATO-a, potom članica Europske unije, europodručja, Europskog stabilizacijskog mehanizma kao i schengenskog prostora. Pred Hrvatskom je još samo ulazak u članstvo OECD-a i taj će se proces završiti u idućih godinu i pol dana, jačajući time još više međunarodni položaj naše zemlje.
Jačanje hrvatskog gospodarstva Osnaženo je i hrvatsko gospodarstvo. Dvije od tri svjetske agencije za kreditni rejting, Standard and Poor's i Fitch - Hrvatskoj su po prvi puta podigle kreditni rejting na razinu A. ''To znači da se reformski procesi, jačanje našega gospodarstva, ulaganja, odgovorna politika upravljanja javnim financijama, porezna rasterećenja, dizanje plaća i mirovina, kao i brojna ulaganja, još bolje vide od onih koji su dalje od nas. Ako za njih uspijevamo doći na ovako visoku i kvalitetnu razinu investicijskog kreditnog rejtinga, onda to znači da smo na dobrom putu sa našom politikom i sa našim reformama'', ustvrdio je premijer. Kao ilustraciju Vladinih napora i uspjeha u zadnjih osam godina naveo je podatke o BDP-u koji je 2016. godine u apsolutnom iznosu iznosio 47 milijardi eura, dok je danas, prema procjenama Vlade na 84 milijarde eura. Po glavi stanovnika BDP je 2016. bio 12 tisuća dolara, a ove godine je na 22 tisuće. ''Lovimo korak s onim zemljama srednje Europe koje nisu bile žrtve agresije, koje su ranije ušle u EU i imale veću financijsku potporu i ranije privukle veća strana ulaganja. A to znači da smo sa prosjeka od samo 62 posto razvijenosti unutar EU, u osam godina koliko upravljam Vladom skočili na kraju ove godine na 78 posto, a do kraja mandata naše Vlade bit ćemo i na 82 posto. Time ćemo ispuniti strateške ciljeve ekonomskoga razvoja Hrvatske.''
Hrvatski identitet Takva Hrvatska, naglasio je Plenković, koja je riješila sva svoja ključna pitanja, nacionalne zadaće o slobodi, demokraciji, neovisnosti i o međunarodnom pozicioniranju u zapadne integracije, država je koja vodi računa i o svom identitetu. U tom kontekstu podsjetio je da je ova Vlada prva koja je predložila Hrvatskom saboru, a Hrvatski sabor usvojio, Zakon o hrvatskom jeziku. Po prvi puta u povijesti zaštitili smo ono što nam je identitetski najsvojstvenije, a to je naš jezik, poručio je. Podsjetio je i da je Vlada Dan državnosti vratila na 30. svibnja jer je mišljenja da je to onaj trenutak kad je u Hrvatskoj po prvi put došlo do demokratskih izbora i konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora.
Demografska revitalizacija, digitalizacija, zelena tranzicija i obrazovanje Prioritetna Vladina tema u budućnosti bit će bavljenje ključnim pitanjem hrvatskoga naroda - demografskom revitalizacijom jer, kako je naveo, bez nje nema opstanka hrvatskog naroda i zato će sve međuresorne mjere različitih politika biti na to koncentrirane. Vlada će se baviti i digitalnom transformacijom jer je digitalizacija način da mali narodi i države uspiju ostati konkurentni prema velikima sa puno većim proračunima i sredstvima koje ulažu u svoja istraživanja, razvoj i svoje gospodarstvo. Bavit će se i zelenom tranzicijom, vodeći računa o hrvatskim ekonomskim interesima. Kao jednu od najvažnijih tema premijer je naveo ulaganje u obrazovanje. ''Jedina šansa za manje narode da opstanu je da njihov obrazovni sustav mladima pruža široko opće temeljno znanje, specifična posebna znanja koja ih čine operativnima na tržištu rada, a to je danas slučaj u Hrvatskoj koja ima najviše zaposlenih u svojoj povijesti i samo oko 5 posto nezaposlenih. To je današnja Hrvatska, nastala na trudu i muci i vas i vaših predaka i zahvaljujući žrtvi hrvatskih branitelja'', zaključio je predsjednik Vlade zahvalivši domaćinima na gostoprimstvu uz obećanje ponovnog dolaska.
Hrvatski etnički institut u Chicagu Vlada proglasila strateškim projektom U izjavi za medije, ranije tijekom dana, nakon posjeta Hrvatskom etničkom institutu u Chicagu, osnovanom 1975. godine, premijer Plenković istaknuo je da je riječ o vrlo važnoj instituciji koja čuva povijesnu građu o brojnim hrvatskim obiteljima koje su desetljećima odlazile u Sjedinjene Američke Države, ali i podatke o Hrvatima iz Kanade i Južne Amerike. ''Hrvatska Vlada je prepoznala značaj i bogatstvo svih tih dokumenata koji se ovdje nalaze te smo proglasili ovaj projekt strateškim, a Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske sufinancira projekt digitalizacije cijele te dokumentacije'', kazao je.
Hrvatske katoličke misije izrazito važne u očuvanju identiteta, tradicije i kulture Hrvata u iseljeništvu Upitan o ukupnim dojmovima sa susreta s hrvatskim zajednicama u New Yorku, Los Angelesu i Chicagu, premijer Plenković ocijenio ih je vrlo emotivnima. ''Ljudi su zadovoljni jer smo pridali pozornost i pokazali poštovanje obilaskom triju velikih hrvatskih zajednica. Njihova želja za doprinosom razvoju Hrvatske, za jačanjem hrvatsko-američkih odnosa, za očuvanjem hrvatskog identiteta, tradicije, kulture i, u konačnici, učenjem hrvatskog jezika je vrlo čvrsta'', rekao je posebno istaknuvši ulogu hrvatskih katoličkih misija u tome procesu. Kao što je vjera očuvala hrvatski narod kroz stoljeća, tako i ovdje u Americi ona okuplja naše iseljenike i njihove potomke iz niza generacija, dodao je.
Aktivnosti po povratku u Hrvatsku Na pitanje što mu je prvo na rasporedu nakon povratka u Hrvatsku, premijer je najavio da će u ponedjeljak posjetiti Split u prigodi obilježavanja Dana Splitsko-dalmatinske županije, a onda nastavlja s redovnim aktivnostima Vlade. Očekuje ga, dodao je, i veliki broj međunarodnih aktivnosti tijekom listopada, priprema rebalansa proračuna, priprema novog proračuna za 2025., kao i redovno izvješće o radu Vlade pred Saborom. "Bit će puno posla tako da je politička agenda što se tiče kalendara prepuna", poručio je. Pisane vijesti

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.