Već 50 godina Hrvatski kulturni centar u Chicagu središte je okupljanja Hrvata, mjesto čuvanja tradicije i identiteta

Na obilježavanju 50. godišnjice osnutka Hrvatskog kulturnog centra u Chicagu predsjednik Vlade u svom se obraćanju dotaknuo i nastanka današnje Hrvatske, istaknuvši da je Domovinski rat temelj hrvatske države i slobode. Poručio je da se Hrvatska uspjela sama obraniti u okolnostima kada je imala embargo na uvoz oružja, ali uz potporu hrvatske dijaspore. ''To se nikada ne zaboravlja, to se cijeni i zato je predsjednik Tuđman uvijek naglašavao jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, a mi tu politiku i danas provodimo i nastavljamo.''

Radni posjet Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je u Chicagu gdje je sudjelovao u obilježavanju 50. godišnjice osnutka Hrvatskog kulturnog centra te posjetio Hrvatski etnički institut i hrvatsku Crkvu sv. Jeronima i susreo se s članovima Hrvatske zajednice Chicaga. Istaknuo je da Chicago, u kojem već više od 150 godina žive deseci tisuća Hrvata, posjećuje u povodu obilježavanja osnivanja Hrvatskog kulturnog centra na kojem je sudjelovalo petstotinjak Hrvata iz dijaspore te da ga posebno veseli što je imao priliku čuti o njihovom radu, životu i doprinosu državi Illinois, ali i doprinosu domovini. ''Posebno cijenimo sve što ste desetljećima radili kako bi očuvali naš identitet, kulturu i tradiciju ovdje na području Chicaga'', poručio je hrvatski premijer okupljenim pripadnicima hrvatske zajednice.
Izvrsni politički i gospodarski odnosi Hrvatske i SAD-a U svom se obraćanju osvrnuo na današnje odnose Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država istaknuvši zadovoljstvo što je tijekom drugog mandata njegove Vlade konačno riješeno 30-godišnje pitanje ukidanja viznog režima za hrvatske državljane. ''Siguran sam da je to predstavljalo olakšanje za mnoge Hrvate koji su željeli putovati u Ameriku, a ulazak u Global Entry program među prvim članicama EU predstavljao je dodatnu potvrdu kredibiliteta značajnih napora koje smo učinili na području sigurnosti'', kazao je. U proteklih nekoliko godina trgovinska razmjena s Amerikom dosegla je razinu od 1,8 milijardi eura, a posebno se pojačala suradnja u energetskom sektoru nakon izgradnje prvog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, naveo je Plenković i dodao da hrvatska Vlada nastoji privući što više američkih kompanija u Hrvatsku kao partnere i ulagače. Osvrnuo se i na osnaženu hrvatsko-američku obrambenu suradnju, naglasivši da je ona posebno važna u današnjem vremenu globalnih sigurnosnih ugroza gdje ne nedostaje kriza. ''Sve nas to upućuje na još tješnju suradnju sa SAD-om kao glavnom i najsnažnijom članicom NATO-a, našom saveznicom, i na taj način učvršćujemo svoju sigurnost'', poručio je. Politička suradnja SAD-a i Hrvatske u međunarodnim forumima vrlo je kvalitetna i možemo reći da su odnosi između na zaista visokoj razini, a poseban doprinos tome dajete vi, Hrvati koji živite u Americi, bez obzira jeste li došli nedavno ili ste potomci onih koji su davnih dana u teškim okolnostima napuštali Hrvatsku ili područja na kojima Hrvati žive u BiH, poručio je premijer okupljenima, dodavši da je potpora hrvatske države Hrvatima u BiH jedna od najznačajnijih politika koju Vlada provodi godinama i koja će se nastaviti.
Potpora hrvatskog iseljeništva domovini Predsjednik Vlade u svom se obraćanju dotaknuo i nastanka današnje Hrvatske, te istaknuo da je Domovinski rat temelj hrvatske države i slobode. Poručio je da se Hrvatska uspjela sama obraniti od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima u okolnostima kada je imala embargo na uvoz oružja, ali uz potporu hrvatske dijaspore. ''To se nikada ne zaboravlja, to se cijeni i zato je predsjednik Tuđman uvijek naglašavao jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, a mi tu politiku i danas provodimo i nastavljamo.'' U kratkom roku stvorili smo državu, demokraciju, institucije, vladavinu prava, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, tržišno gospodarstvo i imali ogromna ulaganja u jačanje naše infrastrukture, poručio je Plenković. Hrvatska je istodobno, dodao je, obavila munjevitu tranziciju iz zemlje koja je bila objekt i primatelj sigurnosti u zemlju koja je ubrzo postala članica NATO-a, potom članica Europske unije, europodručja, Europskog stabilizacijskog mehanizma kao i schengenskog prostora. Pred Hrvatskom je još samo ulazak u članstvo OECD-a i taj će se proces završiti u idućih godinu i pol dana, jačajući time još više međunarodni položaj naše zemlje.
Jačanje hrvatskog gospodarstva Osnaženo je i hrvatsko gospodarstvo. Dvije od tri svjetske agencije za kreditni rejting, Standard and Poor's i Fitch - Hrvatskoj su po prvi puta podigle kreditni rejting na razinu A. ''To znači da se reformski procesi, jačanje našega gospodarstva, ulaganja, odgovorna politika upravljanja javnim financijama, porezna rasterećenja, dizanje plaća i mirovina, kao i brojna ulaganja, još bolje vide od onih koji su dalje od nas. Ako za njih uspijevamo doći na ovako visoku i kvalitetnu razinu investicijskog kreditnog rejtinga, onda to znači da smo na dobrom putu sa našom politikom i sa našim reformama'', ustvrdio je premijer. Kao ilustraciju Vladinih napora i uspjeha u zadnjih osam godina naveo je podatke o BDP-u koji je 2016. godine u apsolutnom iznosu iznosio 47 milijardi eura, dok je danas, prema procjenama Vlade na 84 milijarde eura. Po glavi stanovnika BDP je 2016. bio 12 tisuća dolara, a ove godine je na 22 tisuće. ''Lovimo korak s onim zemljama srednje Europe koje nisu bile žrtve agresije, koje su ranije ušle u EU i imale veću financijsku potporu i ranije privukle veća strana ulaganja. A to znači da smo sa prosjeka od samo 62 posto razvijenosti unutar EU, u osam godina koliko upravljam Vladom skočili na kraju ove godine na 78 posto, a do kraja mandata naše Vlade bit ćemo i na 82 posto. Time ćemo ispuniti strateške ciljeve ekonomskoga razvoja Hrvatske.''
Hrvatski identitet Takva Hrvatska, naglasio je Plenković, koja je riješila sva svoja ključna pitanja, nacionalne zadaće o slobodi, demokraciji, neovisnosti i o međunarodnom pozicioniranju u zapadne integracije, država je koja vodi računa i o svom identitetu. U tom kontekstu podsjetio je da je ova Vlada prva koja je predložila Hrvatskom saboru, a Hrvatski sabor usvojio, Zakon o hrvatskom jeziku. Po prvi puta u povijesti zaštitili smo ono što nam je identitetski najsvojstvenije, a to je naš jezik, poručio je. Podsjetio je i da je Vlada Dan državnosti vratila na 30. svibnja jer je mišljenja da je to onaj trenutak kad je u Hrvatskoj po prvi put došlo do demokratskih izbora i konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora.
Demografska revitalizacija, digitalizacija, zelena tranzicija i obrazovanje Prioritetna Vladina tema u budućnosti bit će bavljenje ključnim pitanjem hrvatskoga naroda - demografskom revitalizacijom jer, kako je naveo, bez nje nema opstanka hrvatskog naroda i zato će sve međuresorne mjere različitih politika biti na to koncentrirane. Vlada će se baviti i digitalnom transformacijom jer je digitalizacija način da mali narodi i države uspiju ostati konkurentni prema velikima sa puno većim proračunima i sredstvima koje ulažu u svoja istraživanja, razvoj i svoje gospodarstvo. Bavit će se i zelenom tranzicijom, vodeći računa o hrvatskim ekonomskim interesima. Kao jednu od najvažnijih tema premijer je naveo ulaganje u obrazovanje. ''Jedina šansa za manje narode da opstanu je da njihov obrazovni sustav mladima pruža široko opće temeljno znanje, specifična posebna znanja koja ih čine operativnima na tržištu rada, a to je danas slučaj u Hrvatskoj koja ima najviše zaposlenih u svojoj povijesti i samo oko 5 posto nezaposlenih. To je današnja Hrvatska, nastala na trudu i muci i vas i vaših predaka i zahvaljujući žrtvi hrvatskih branitelja'', zaključio je predsjednik Vlade zahvalivši domaćinima na gostoprimstvu uz obećanje ponovnog dolaska.
Hrvatski etnički institut u Chicagu Vlada proglasila strateškim projektom U izjavi za medije, ranije tijekom dana, nakon posjeta Hrvatskom etničkom institutu u Chicagu, osnovanom 1975. godine, premijer Plenković istaknuo je da je riječ o vrlo važnoj instituciji koja čuva povijesnu građu o brojnim hrvatskim obiteljima koje su desetljećima odlazile u Sjedinjene Američke Države, ali i podatke o Hrvatima iz Kanade i Južne Amerike. ''Hrvatska Vlada je prepoznala značaj i bogatstvo svih tih dokumenata koji se ovdje nalaze te smo proglasili ovaj projekt strateškim, a Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske sufinancira projekt digitalizacije cijele te dokumentacije'', kazao je.
Hrvatske katoličke misije izrazito važne u očuvanju identiteta, tradicije i kulture Hrvata u iseljeništvu Upitan o ukupnim dojmovima sa susreta s hrvatskim zajednicama u New Yorku, Los Angelesu i Chicagu, premijer Plenković ocijenio ih je vrlo emotivnima. ''Ljudi su zadovoljni jer smo pridali pozornost i pokazali poštovanje obilaskom triju velikih hrvatskih zajednica. Njihova želja za doprinosom razvoju Hrvatske, za jačanjem hrvatsko-američkih odnosa, za očuvanjem hrvatskog identiteta, tradicije, kulture i, u konačnici, učenjem hrvatskog jezika je vrlo čvrsta'', rekao je posebno istaknuvši ulogu hrvatskih katoličkih misija u tome procesu. Kao što je vjera očuvala hrvatski narod kroz stoljeća, tako i ovdje u Americi ona okuplja naše iseljenike i njihove potomke iz niza generacija, dodao je.
Aktivnosti po povratku u Hrvatsku Na pitanje što mu je prvo na rasporedu nakon povratka u Hrvatsku, premijer je najavio da će u ponedjeljak posjetiti Split u prigodi obilježavanja Dana Splitsko-dalmatinske županije, a onda nastavlja s redovnim aktivnostima Vlade. Očekuje ga, dodao je, i veliki broj međunarodnih aktivnosti tijekom listopada, priprema rebalansa proračuna, priprema novog proračuna za 2025., kao i redovno izvješće o radu Vlade pred Saborom. "Bit će puno posla tako da je politička agenda što se tiče kalendara prepuna", poručio je. Pisane vijesti