Government of Croatia
Government of Croatia
05/21/2026 | Press release | Distributed by Public on 05/21/2026 08:56
Hrvatska je i dalje među najbrže rastućim gospodarstvima u EU; Vlada priprema novi paket antiinflacijskih mjera
Komisija potvrđuje da je novi energetski šok zbog sukoba na Bliskom istoku rezultirao usporavanjem globalnog, ali i europskog gospodarstva.
No unatoč tom vanjskom šoku, europsko gospodarstvo i dalje nastavlja rasti, ali sporije nego što je to bilo prije.
Hrvatska je i dalje među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji i eurozoni, a prema procjenama Komisiji hrvatsko bi gospodarstvo u 2026. trebalo rasti za 2,7 posto čime se Hrvatska svrstava među prva četiri gospodarstva u Uniji, odmah iza Litve, Malte i Poljske.
Naglasio je da je procjena Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva čak nešto i viša nego što je procjena Vlade, koja je na razini od 2,6 posto.
Za usporedbu je naveo da Komisija projicira prosjek rasta Europske unije u 2026. na 1,1 posto, a prosjek rasta europodručja na 0,9 posto.
Hrvatska se i dalje približava prosjeku razvijenosti Europske unije, i to uz snažniju dinamiku rasta od većine država članica, istaknuo je premijer Plenković govoreći o važnosti Vladine politike lovljenja koraka.
Kada je riječ o deficitu državnog proračuna, on je on je u 2025. iznosio 3,0 posto, a prema prognozama Europske komisije u ovoj će se godini smanjiti na 2,9 posto te u idućoj na 2,7 posto.
Deset država članica ima veći proračunski manjak od Hrvatske u 2025., naglasio je istaknuvši kako to potvrđuje nastavak očuvanja fiskalne stabilnosti.
Konkretne mjere usmjerene na zaštitu standarda hrvatskih građana i gospodarstva
Komisija naravno naglašava i rast inflatornih pritisaka na razini cijele Europske unije. Dodatni pritisak dolazi i od viših cijena goriva, zbog čeka hrvatska Vlada i intervenira u cijene goriva, a koje se prelijevaju kroz opskrbne lance i usporavaju pad inflacije.
U tom je kontekstu najavio da Vlada već neko vrijeme priprema novi paket antiinflacijskih mjera koji će dodatno odgovoriti na izazove rasta cijena.
Riječ je o konkretnim odgovorima i potezima usmjerenima na zaštitu standarda hrvatskih građana, stabilnost tržišta i smirivanju inflatornih pritisaka, kazao je premijer Plenković i dodao da je paket cjelovit, dobro osmišljen te usmjeren na više sektora.
Podsjetio je da hrvatska bilježi rekordnu zaposlenost od čak milijun i 758 tisuća zaposlenih, uz samo 60 tisuća nezaposlenih, a iako su inflatorni pritisci praktički jedini problem, dodao je da je ipak kumulativni rast plaća bio viši od rasta inflacije.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na druge aktualne teme i aktivnosti u proteklome tjednu.
Stroži nadzor za počinitelje najtežih kaznenih djela
Najprije je još jednom osudio grozno ubojstvo mladića u Drnišu te još jednom izrazio sućut njegovoj obitelji.
Ubojstvo Luke, mladića na samom početku svog života, s pravom je izazvalo ogorčenje hrvatske javnosti i otvorilo legitimna pitanja kako unaprijediti pravosudni sustav kako bi se spriječile ovakve situacije u budućnosti, poručio je predsjednik Vlade.
Podsjetio je da je ministar pravosuđa Habijan uputio pravosudnu inspekciju na sud u Šibeniku i dodao kako će inspekcija danas ministru predstaviti svoje nalaze.
Ovime se otvorilo i pitanje izricanja zaštitnoga nadzora po izvršenju kazne za najteža kaznena djela, kazao je premijer pojasnivši da se radi o sigurnosnim mjerama koje i danas postoje u Kaznenom zakonu, a koje imaju ograničeno vremensko trajanje najviše tri godine.
Najavio je da će se razmotriti mogućnost regulacije duljeg trajanja takvih zaštitnih mjera, kao i trenutka njihova izricanja.
Podsjetio je da su sve dosadašnje izmjene Kaznenog zakona podrazumijevale strože kazne i uvođenje novih kaznenih dijela, no one nisu dovoljne samo kao potencijalan alat ukoliko se ne primjenjuju ili ako je odvijanje pojedinih postupaka sporo.
Osuda svih totalitarnih režima uz pijetet prema svakoj žrtvi
Osvrnuo se potom na obilježavanje obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta iskazavši još jednom pijetet žrtvama zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata koji su ostavili duboke rane na ogromnom broju hrvatskih obitelji.
Na temelju demokratskih načela, Vlada osuđuje se totalitarne režime, zalaže se za utvrđivanje povijesne istine, za dostojanstvo svake žrtve i za kulturu sjećanja utemeljenu na činjenicama i poštovanju, istaknuo je premijer Plenković.
Dodao je da samo tako nove generacije mogu učiti iz bolnih stranica naše povijesti, a osobito povijesti 20. stoljeća.
Pronalazak svih nestalih u Domovinskom ratu trajna zadaća Vlade
Što se tiče identifikacije žrtava iz Domovinskog rata, premijer je podsjetio da je ministar hrvatskih branitelja Medved sudjelovao na identifikaciji triju žrtava na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Identificirana su dvojica hrvatskih branitelja i jedna civilna žrtva, svi nestali odnosno ubijeni tijekom velikosrpske agresije na Vukovar 1991. godine, kazao je.
Naglasivši da su identifikacije rezultat kontinuiranih terenskih istraživanja i revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka, posebno na lokaciji Petrovačka dola kod Vukovara, gdje je dosad identificirano ukupno 38 osoba, poručio je da je pronalazak nestalih osoba trajna zadaća Vlade.
Vladine mjere za borbu protiv inflatornih pritisaka
U ponedjeljak je održana telefonska sjednica Vlade vezana uz ograničenje rasta cijena naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku, čime se i dalje građani i gospodarstvo štite od daljnjih inflatornih pritisaka.
Uredbom o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju je dodatno snižena trošarina na bezolovni motorni benzin za 2 eurocenta, a smanjene su cijene eurodizela, plavog dizela i ukapljenog naftnog plina za spremnike i boce. Cijena benzina ostala je ista.
Zahvaljujući mjerama Vlade, istaknuo je, sve su cijene 20-ak eurocenti nego što bi bile bez njih.
Poticanje mladih na aktivnije sudjelovanje u kulturi
Od ostalih aktivnosti izdvojio je predstavljanje projekta Ministarstva kulture i FINA-e "Kooltura - Kulturna iskaznica", kojim će svi mladi koji tijekom 2026. navrše 18 godina dobiti 100 eura za kulturne sadržaje poput kazališta, kina, muzeja i knjiga.
Projekt ima za cilj potaknuti mlade na aktivnije sudjelovanje u kulturi te razvijanje navike praćenja kulturnih sadržaja i nakon završetka školovanja.
Vrijedan je gotovo 5 milijuna eura, od čega je oko 3,5 milijuna eura osigurano za vaučere, a sredstva će se moći koristiti diljem Hrvatske putem kina, muzeja, centara za kulturu, pučkih otvorenih učilišta i online kupnje knjiga.
Premijer je izrazio veliko zadovoljstvo pokazanim ogromni interesom mladih i kulturnih ustanova za uključivanje u ovaj projekt.
Doprinos Vlade uređenju i kvalitetnijem životu u Zagrebu
Osvrnuo se i na otvaranje obnovljene zagrebačke uspinjače istaknuvši da se radi o revitalizaciji jednoga od simbola grada koja je financirana sredstvima iz ITU mehanizma, posebnog mehanizma kroz koji je Vlada svojom odlukom europska sredstva iz aktualnog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije delegirala središtima županija.
Podsjetivši da je iz tog mehanizma Zagrebu na raspolaganju 80 milijuna eura, dodao je da se iz njega financiraju i projekt Paromlin.
"Time, uz ogromna sredstva koja ulažemo u obnovu grada, Vlada daje doprinos uređenju glavnoga grada i kvalitetnijem životu svih Zagrepčanki i Zagrepčana", poručio je.
U tom je kontekstu najavio sastanak Vijeća za urbani razvoj, novog institucionalnog formata ustrojenog novim Zakonom o regionalnom razvoju, koji će se održati u srijedu u Karlovcu.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je i posjete Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, kojima su u fokusu bili brojni infrastrukturni projekti koji se realiziraju u tim krajevima Hrvatske u partnerstvu s Vladom.
Premijer je sudjelovao i na svečanoj primopredaji prvih 11 od ukupno 78 novih specijaliziranih vatrogasnih vozila namijenjenih jačanju operativnih kapaciteta vatrogasnih postrojbi diljem Hrvatske.
Ulaganje od 1,7 milijardi eura u jačanje sposobnosti Hrvatske vojske
Hrvatskoj je odobren zajam vrijedan 1,7 milijardi eura, u okviru instrumenta SAFE, a povodom potpisivanja Sporazuma o zajmu u Zagrebu je boravio povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius.
Sredstva će se investirati u tenkove Leopard, samohodne haubice Caesar, vojne kamione Tatra te u streljiva.
Time jačamo sposobnosti Hrvatske vojske, obranu, a ispunjavamo i privrženost ciljevima NATO-a o ulaganjima za obranu i povezane aktivnosti, poručio je predsjednik Vlade.
Jučer je predstavljen Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. i pušten u javno savjetovanje.
Vlada smatra da je za hrvatsku industriju ključno razvijati se u pogledu modernizirane i digitalizirane, energetski učinkovite i zelene te inovativne i izvozno orijentirane industrije prateći globalne trendove, kazao je premijer Plenković.
Tjedan važnih hrvatskih obljetnica
Najavio je da će se u subotu obilježiti povijesno postrojavanje pripadnika Zbora narodne garde i 35 godina ustrojavanja postrojbi Hrvatske vojske i policije. Nakon toga, 28. svibnja obilježit će se Dan hrvatske vojske, a zatim 30. svibnja i Dan državnosti.
Po prvi puta odvit će se i Tjedan Hrvata izvan Hrvatske.
Foto: Hina
No unatoč tom vanjskom šoku, europsko gospodarstvo i dalje nastavlja rasti, ali sporije nego što je to bilo prije.
Hrvatska je i dalje među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji i eurozoni, a prema procjenama Komisiji hrvatsko bi gospodarstvo u 2026. trebalo rasti za 2,7 posto čime se Hrvatska svrstava među prva četiri gospodarstva u Uniji, odmah iza Litve, Malte i Poljske.
Naglasio je da je procjena Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva čak nešto i viša nego što je procjena Vlade, koja je na razini od 2,6 posto.
Za usporedbu je naveo da Komisija projicira prosjek rasta Europske unije u 2026. na 1,1 posto, a prosjek rasta europodručja na 0,9 posto.
Hrvatska se i dalje približava prosjeku razvijenosti Europske unije, i to uz snažniju dinamiku rasta od većine država članica, istaknuo je premijer Plenković govoreći o važnosti Vladine politike lovljenja koraka.
Kada je riječ o deficitu državnog proračuna, on je on je u 2025. iznosio 3,0 posto, a prema prognozama Europske komisije u ovoj će se godini smanjiti na 2,9 posto te u idućoj na 2,7 posto.
Deset država članica ima veći proračunski manjak od Hrvatske u 2025., naglasio je istaknuvši kako to potvrđuje nastavak očuvanja fiskalne stabilnosti.
Konkretne mjere usmjerene na zaštitu standarda hrvatskih građana i gospodarstva
Komisija naravno naglašava i rast inflatornih pritisaka na razini cijele Europske unije. Dodatni pritisak dolazi i od viših cijena goriva, zbog čeka hrvatska Vlada i intervenira u cijene goriva, a koje se prelijevaju kroz opskrbne lance i usporavaju pad inflacije.
U tom je kontekstu najavio da Vlada već neko vrijeme priprema novi paket antiinflacijskih mjera koji će dodatno odgovoriti na izazove rasta cijena.
Riječ je o konkretnim odgovorima i potezima usmjerenima na zaštitu standarda hrvatskih građana, stabilnost tržišta i smirivanju inflatornih pritisaka, kazao je premijer Plenković i dodao da je paket cjelovit, dobro osmišljen te usmjeren na više sektora.
Podsjetio je da hrvatska bilježi rekordnu zaposlenost od čak milijun i 758 tisuća zaposlenih, uz samo 60 tisuća nezaposlenih, a iako su inflatorni pritisci praktički jedini problem, dodao je da je ipak kumulativni rast plaća bio viši od rasta inflacije.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na druge aktualne teme i aktivnosti u proteklome tjednu.
Vlada priprema novi paket antiinflacijskih mjera koji će dodatno odgovoriti na izazove rasta cijena. Riječ je o konkretnim odgovorima i potezima usmjerenima na zaštitu standarda hrvatskih građana, stabilnost tržišta i smirivanju inflatornih pritisaka.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković
Stroži nadzor za počinitelje najtežih kaznenih djela
Najprije je još jednom osudio grozno ubojstvo mladića u Drnišu te još jednom izrazio sućut njegovoj obitelji.
Ubojstvo Luke, mladića na samom početku svog života, s pravom je izazvalo ogorčenje hrvatske javnosti i otvorilo legitimna pitanja kako unaprijediti pravosudni sustav kako bi se spriječile ovakve situacije u budućnosti, poručio je predsjednik Vlade.
Podsjetio je da je ministar pravosuđa Habijan uputio pravosudnu inspekciju na sud u Šibeniku i dodao kako će inspekcija danas ministru predstaviti svoje nalaze.
Ovime se otvorilo i pitanje izricanja zaštitnoga nadzora po izvršenju kazne za najteža kaznena djela, kazao je premijer pojasnivši da se radi o sigurnosnim mjerama koje i danas postoje u Kaznenom zakonu, a koje imaju ograničeno vremensko trajanje najviše tri godine.
Najavio je da će se razmotriti mogućnost regulacije duljeg trajanja takvih zaštitnih mjera, kao i trenutka njihova izricanja.
Podsjetio je da su sve dosadašnje izmjene Kaznenog zakona podrazumijevale strože kazne i uvođenje novih kaznenih dijela, no one nisu dovoljne samo kao potencijalan alat ukoliko se ne primjenjuju ili ako je odvijanje pojedinih postupaka sporo.
Osuda svih totalitarnih režima uz pijetet prema svakoj žrtvi
Osvrnuo se potom na obilježavanje obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta iskazavši još jednom pijetet žrtvama zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata koji su ostavili duboke rane na ogromnom broju hrvatskih obitelji.
Na temelju demokratskih načela, Vlada osuđuje se totalitarne režime, zalaže se za utvrđivanje povijesne istine, za dostojanstvo svake žrtve i za kulturu sjećanja utemeljenu na činjenicama i poštovanju, istaknuo je premijer Plenković.
Dodao je da samo tako nove generacije mogu učiti iz bolnih stranica naše povijesti, a osobito povijesti 20. stoljeća.
Pronalazak svih nestalih u Domovinskom ratu trajna zadaća Vlade
Što se tiče identifikacije žrtava iz Domovinskog rata, premijer je podsjetio da je ministar hrvatskih branitelja Medved sudjelovao na identifikaciji triju žrtava na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Identificirana su dvojica hrvatskih branitelja i jedna civilna žrtva, svi nestali odnosno ubijeni tijekom velikosrpske agresije na Vukovar 1991. godine, kazao je.
Naglasivši da su identifikacije rezultat kontinuiranih terenskih istraživanja i revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka, posebno na lokaciji Petrovačka dola kod Vukovara, gdje je dosad identificirano ukupno 38 osoba, poručio je da je pronalazak nestalih osoba trajna zadaća Vlade.
Vladine mjere za borbu protiv inflatornih pritisaka
U ponedjeljak je održana telefonska sjednica Vlade vezana uz ograničenje rasta cijena naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku, čime se i dalje građani i gospodarstvo štite od daljnjih inflatornih pritisaka.
Uredbom o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju je dodatno snižena trošarina na bezolovni motorni benzin za 2 eurocenta, a smanjene su cijene eurodizela, plavog dizela i ukapljenog naftnog plina za spremnike i boce. Cijena benzina ostala je ista.
Zahvaljujući mjerama Vlade, istaknuo je, sve su cijene 20-ak eurocenti nego što bi bile bez njih.
Poticanje mladih na aktivnije sudjelovanje u kulturi
Od ostalih aktivnosti izdvojio je predstavljanje projekta Ministarstva kulture i FINA-e "Kooltura - Kulturna iskaznica", kojim će svi mladi koji tijekom 2026. navrše 18 godina dobiti 100 eura za kulturne sadržaje poput kazališta, kina, muzeja i knjiga.
Projekt ima za cilj potaknuti mlade na aktivnije sudjelovanje u kulturi te razvijanje navike praćenja kulturnih sadržaja i nakon završetka školovanja.
Vrijedan je gotovo 5 milijuna eura, od čega je oko 3,5 milijuna eura osigurano za vaučere, a sredstva će se moći koristiti diljem Hrvatske putem kina, muzeja, centara za kulturu, pučkih otvorenih učilišta i online kupnje knjiga.
Premijer je izrazio veliko zadovoljstvo pokazanim ogromni interesom mladih i kulturnih ustanova za uključivanje u ovaj projekt.
Doprinos Vlade uređenju i kvalitetnijem životu u Zagrebu
Osvrnuo se i na otvaranje obnovljene zagrebačke uspinjače istaknuvši da se radi o revitalizaciji jednoga od simbola grada koja je financirana sredstvima iz ITU mehanizma, posebnog mehanizma kroz koji je Vlada svojom odlukom europska sredstva iz aktualnog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije delegirala središtima županija.
Podsjetivši da je iz tog mehanizma Zagrebu na raspolaganju 80 milijuna eura, dodao je da se iz njega financiraju i projekt Paromlin.
"Time, uz ogromna sredstva koja ulažemo u obnovu grada, Vlada daje doprinos uređenju glavnoga grada i kvalitetnijem životu svih Zagrepčanki i Zagrepčana", poručio je.
U tom je kontekstu najavio sastanak Vijeća za urbani razvoj, novog institucionalnog formata ustrojenog novim Zakonom o regionalnom razvoju, koji će se održati u srijedu u Karlovcu.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je i posjete Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, kojima su u fokusu bili brojni infrastrukturni projekti koji se realiziraju u tim krajevima Hrvatske u partnerstvu s Vladom.
Premijer je sudjelovao i na svečanoj primopredaji prvih 11 od ukupno 78 novih specijaliziranih vatrogasnih vozila namijenjenih jačanju operativnih kapaciteta vatrogasnih postrojbi diljem Hrvatske.
Ulaganje od 1,7 milijardi eura u jačanje sposobnosti Hrvatske vojske
Hrvatskoj je odobren zajam vrijedan 1,7 milijardi eura, u okviru instrumenta SAFE, a povodom potpisivanja Sporazuma o zajmu u Zagrebu je boravio povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius.
Sredstva će se investirati u tenkove Leopard, samohodne haubice Caesar, vojne kamione Tatra te u streljiva.
Time jačamo sposobnosti Hrvatske vojske, obranu, a ispunjavamo i privrženost ciljevima NATO-a o ulaganjima za obranu i povezane aktivnosti, poručio je predsjednik Vlade.
Jučer je predstavljen Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. i pušten u javno savjetovanje.
Vlada smatra da je za hrvatsku industriju ključno razvijati se u pogledu modernizirane i digitalizirane, energetski učinkovite i zelene te inovativne i izvozno orijentirane industrije prateći globalne trendove, kazao je premijer Plenković.
Tjedan važnih hrvatskih obljetnica
Najavio je da će se u subotu obilježiti povijesno postrojavanje pripadnika Zbora narodne garde i 35 godina ustrojavanja postrojbi Hrvatske vojske i policije. Nakon toga, 28. svibnja obilježit će se Dan hrvatske vojske, a zatim 30. svibnja i Dan državnosti.
Po prvi puta odvit će se i Tjedan Hrvata izvan Hrvatske.
Foto: Hina
Government of Croatia published this content on May 21, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on May 21, 2026 at 14:56 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]