Prije sazivanja Vijeća za obranu prvo treba proučiti dokumente koje je Vlada pripremila vezano uz pitanja obrane

Odgovarajući na prijedlog predsjednika Republike da se u sljedeća dva tjedna sazove sjednica Vijeća za obranu, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da Ured predsjednika prvo treba proučiti dokumente koje je Vlada pripremila vezano uz pitanja obrane pa se onda mogu dogovarati o sastanku. Dodao je da osim toga postoji i čitav niz drugih tema o kojima Vlada želi razgovarati.

Prigodom sudjelovanja na neformalnom sastanku lidera Europske pučke stranke u Berlinu, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.

U proteklih nekoliko mjeseci, naveo je, Vlada je pripremila tri dokumenta koja će uputiti Uredu predsjednika Republike. Radi se o strategiji obrane, dugoročnom planu razvoja obrane i izmjenama Zakona o obrani koje se odnose na temeljno vojno osposobljavanje, čiji su nacrti spremni.

''Takvi sastanci se trebaju održati onda kada sve strane znaju o čemu govore, tek kada prouče dokumente. Vlada je svoje zadaće napravila i kao što sam rekao proteklih dana, mi ćemo pragmatično djelovati u okviru Ustava i zakona. Termin sastanka je manje bitan. Ono što je bitno je da se prije sastanka ključne dokumente treba proučiti. Mi smo ih napravili, a koliko shvaćam, predsjednik Republike i njegovi savjetnici još ih nisu ni vidjeli'', rekao je Plenković.

Otvaranje novih veleposlanstava, generalnih konzulata, lista veleposlanika

Također je naglasio da obrana nije jedina tema te da s predsjednikom Republike žele otvoriti i čitav niz drugih pitanja.

''Predsjedniku Republike uputit ćemo dopis s vrlo jasno definiranim planom otvaranja novih hrvatskih veleposlanstava i generalnih konzulata jer je i ta tema blokirana. Neki individualno poslani dopisi ostali su na čekanju u Uredu predsjednika proteklih godina, među njima je i lista veleposlanika koja čeka još od rujna 2020. godine'', ustvrdio je dodavši da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova spremno napraviti ažuriranu novu listu sugestija, dakle ne definitivnih prijedloga, nego ljudi koji su kompetentni da rade taj posao, kako bi se i ta tema pokrenula.

Plenković je istaknuo i otvaranje pitanja ruske agresije na Ukrajinu, poručivši da se treba izvesti stvari na čistac, kako bi se čulo kakav je stvarni stav predsjednika Republike o tome vodi li Rusija agresiju na Ukrajinu ili ne, i koja je uloga Hrvatske.

Dodao je da Vlada pomaže Ukrajini na razne načine - politički, ekonomski, vojno, humanitarno, tehnički, energetski, pa i korištenjem iskustava mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja kao mogućih modela za rješavanje okupiranih i nelegalno anektiranih teritorija Ukrajine te treba vidjeti što o tome misli predsjednik.

''Ono što smo mi od njega mogli čuti u zadnjih nekoliko mjeseci samo je lažna teza o tome da je Vlada htjela slati hrvatske vojnike na bojište u Ukrajinu, što nikada nitko nije rekao ni predložio", ustvrdio je Plenković.

Podsjetio je da je sudjelovanje u NATO-voj NSATU aktivnosti uime Hrvatske u Washingtonu prihvatio sam Milanović, kao i da je izrijekom bilo rečeno da to ni na koji način ne uključuje slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu.

''Međutim, na političko-medijskoj pozornici oko 50 posto hrvatskih građana bilo je u zabludi da netko predlaže slanje vojnika u Ukrajinu, pa stoga postoji puno stvari koje treba raščistiti'', zaključio je ovu temu predsjednik Vlade.

Odgovornost u formiranju cijena

U odgovoru na pitanje novinara hoće li se trgovci pridržavati buduće proširene liste proizvoda s ograničenim cijenama i hoće li građani biti zaštićeni od rasta cijena hrane, premijer Plenković pozvao je na odgovorno ponašanje u određivanju cijena i brigu o zaštiti ranjivih društvenih skupina građana s nižim primanjima koji za potrošačku košaricu izdvajaju značajan dio svojih prihoda.

''Vlada je inflaciju, koja je prije otprilike dvije godine bila iznad 10 posto, nizom mjera fiskalne politike, administrativnog uređenja cijena, paketima pomoći vrijednima 8 milijardi eura koji su se odnosili na umirovljenike, nezaposlene i sve ranjive skupine, ali i horizontalno za sve građane, smanjila na tri posto na godišnjoj razini'', podsjetio je Plenković.

Kako bi se ona spustila na prihvatljivu godišnju stopu inflacije od oko dva posto, potreban je napor niza aktera koji sudjeluju u procesu formiranja cijena, u lancu od proizvodnje, marži, distribucije do trgovačkih lanaca i njihovih marži.

Vlada brine o cjelokupnom hrvatskom društvu

Poručio je da je Vlada jedini akter koji cijelo vrijeme brine o svima, dok drugi akteri brinu o nekim svojim interesima.

Naveo je namjeru Vlade da do kraja mjeseca ažurira i proširi listu proizvoda s ograničenim cijenama te u tom smislu očekuje angažman Hrvatske narodne banke s mjerama usmjerenima na smanjenje inflacije, aktivniju i agilniju ulogu Državnog inspektorata u kontroli ograničenih cijena i poštivanju onoga što je dogovoreno, kao i aktivniju ulogu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Također, poželjan je i veći angažman udruga za zaštitu potrošača koje svojim aktivnostima trebaju upozoriti hrvatsku javnost postoji li negdje neopravdano povećanje cijena.

''Sve te elemente ćemo staviti u fokus i do kraja mjeseca Vlada će, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, donijeti novu ažuriranu listu proizvoda koja će, siguran sam, pomoći onima s najmanjim primanjima. To je cijeli smisao i mislim da ćemo prema projekcijama Vlade održati godišnju stopu inflacije na maksimalno 2,7 posto'', poručio je premijer.

Zajednički napori Hrvatske i Njemačke kao partnera unutar Europske unije

Predsjednik Vlade, koji danas sudjeluje na neformalnom skupu lidera Europske pučke stranke u Berlinu, održao je bilateralni sastanak s predsjednikom CDU-a Friedrichom Merzom, na kojem su razgovarali o odnosima Hrvatske i Njemačke te zajedničkim naporima koje dvije zemlje kao partneri imaju na razini Europske unije.

U svjetlu izvanrednih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, poručio je da je bitno da nakon tih izbora Njemačka zauzme svoje snažno mjesto političkog i ekonomskog motora Europske unije u zahtjevnim globalnim okolnostima za Europu.

Dodao je da će se na samitu raspravljati o europskim politikama i o ekonomskoj situaciji u Europi, o globalnoj vanjskoj političkoj poziciji Europske unije, koja uključuje i pitanje proširenja i izrazito važne europske perspektive za susjedne zemlje jugoistoka Europe.

''Želimo da oni ispune kriterije, poduzmu reforme i u okviru nove metodologije pregovora ostvare napredak. Nitko ovdje ne može sa sigurnošću obećati neki datum, ali podrška je tu, mislim da je taj europski put ključni element za stabilnost i razvoj te za gospodarski i socijalni napredak svih zemalja jugoistoka Europe'', poručio je Plenković iz Berlina.

Pisane vijesti

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.