Od 2016. do danas socijalne naknade porasle 400 posto - sa 268 milijuna eura na 1,35 milijardi eura

S obzirom na odjeke ove teme u medijima, podsjetio je da je njegova Vlada rekordno povećala izdvajanja za socijalne naknade i pomoć najosjetljivijim skupinama društva. "U usporedbi s 2016. godinom riječ je o rastu od oko 400 posto - sa 268 milijuna eura tada na 1,35 milijardi eura u 2026. godini", rekao je.

Govoreći o novom krugu povećanja, premijer Plenković je istaknuo je da osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu raste na 170 eura, što je povećanje od 10 eura, dok osnovica za pojedine druge naknade, poput onih za udomitelje, raste za pet eura.

Upozorivši da je u dijelu medija pogrešno, pa čak i zlonamjerno, stvoren dojam da se radi o simboličnom povećanju od pet ili deset eura, pojasnio je da je naknada umnožak osnovice i faktora.

Kao primjer je naveo da radno sposobni samac prima 100 posto osnovice, dok samohrani roditelj nesposoban za rad prima 160 posto osnovice.

"Osnovica je stoga osnovni iznos s kojim se računa ukupan iznos naknade množenjem s faktorom ovisno o pojedincu i situaciju u kojoj se nalazi", naglasio je dodajući da za roditelje njegovatelje naknada ne raste za pet eura, već raste osnovica, zbog čega se stvarni mjesečni iznosi povećavaju znatno više.

Mjesečne naknade tako rastu između 50 i 75 eura - odnosno sa 750 na 800 eura, sa 900 na 960 eura ili sa 1.125 na 1.200 eura.

Istaknuo je da je važno da javnost dobije potpunu i točnu informaciju o tim promjenama, kako ne bi dolazilo do pogrešnih tumačenja, te je najavio da će ministar Piletić to dodatno pojasniti u prezentaciji.

Primarni cilj smanjivati broj korisnika minimalne naknade podizanjem kvalitete života

Premijer je podsjetio i da je u programu Vlade najavljeno povećanje socijalnih naknada za 30 posto do kraja mandata, naglasivši da su aktualna povećanja dio konzistentne politike koja se provodi u skladu s fiskalnim mogućnostima države.

"Naš je primarni cilj smanjivati broj korisnika zajamčene minimalne naknade i podizati kvalitetu života građana. U tome uspijevamo", poručio je dodavši da je broj korisnika te naknade već prepolovljen - sa 97 tisuća na 43 tisuće - zahvaljujući gospodarskom rastu, rastu zaposlenosti i podizanju životnog standarda.

Ni u jednom društvu, poručio je premijer, politika asistenata nije nešto što je idealno, a zadaća je države i redistributivne snage proračuna, kroz načelo solidarnosti, da pomaže onima koji zaista nisu u poziciji da sami brinu o sebi.

Naveo je i da su u odnosu na 2016. godinu pojedine naknade više nego udvostručene - za samce s 106 na 170 eura, za radno nesposobne osobe sa 122 na 221 euro, dok kućanstvo s dvije radno sposobne odrasle osobe i dvoje djece danas prima 561 euro, u odnosu na 212 eura prije deset godina.

Do sada otvoreno 27.500 računa s paketom besplatnih uslugaPremijer Plenković izvijestio je da je su s jučerašnjim danom građani otvorili 27.500 računa s paketom besplatnih usluga, podsjetivši na doneseni zakon kojim je osigurano da građani mogu primati redovita primanja bez dodatnih troškova.

U cilju osiguravanja ujednačene i pravilne primjene zakona, dodao je, Ministarstvo financija je uputilo službeni dopis Hrvatskoj udruzi banaka s naglaskom na obavezu jasnog, točnog i nediskriminirajućeg informiranja građana te na potrebnu dodatnu edukaciju osoblja, osobito u odnosu na starije i ranjivije skupine.

Podsjetio je da je 5. siječnja Ministarstvo financija objavilo priopćenje radi pojašnjenja netočnih i nepotpunih informacija o opsegu i načinu korištenja paketa besplatnih usluga.

Pozvao je građane koji to žele da otvore takve račune, a bankama poručio da budu transparentne, otvorene i ažurne.

Glavni tajnik NATO-a u posjetu Hrvatskoj

Osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu.

Ovoga tjedna u posjetu Hrvatskoj boravio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, a tom je prigodom razgledao novu vojnu opremu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Vojarni "Pukovnik Marko Živković" na Plesu.

Pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva predstavili su mu najnoviju opremu koju je Hrvatska nabavila te mu izložili šest od 12 borbenih aviona Rafalea, tri bespilotne letjelice Bayraktar te helikopter Blackhawk.

U tom je kontekstu premijer Plenković podsjetio da hrvatski avioni od 1. siječnja ove godine obavljaju air policing hrvatskog zračnog prostora.

Dodao je da su u 2025. ukupna izdvajanja za obranu dosegnula 2,08 posto BDP-a, čime ispunjavamo preuzete obveze u okviru članstva u NATO-u. Od toga je za modernizaciju izdvojeno 34 posto.

Plan je da do 2035. ulaganja u obranu dosegnu 3,5 posto BDP-a i dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti.

U Hrvatskoj je bio i delegirani ministar za Europu francuske Vlade, Benjamin Haddad, a s njim je premijer Plenković razgovarao o Strateškom partnerstvu Hrvatske i Francuske.

Odabrana tvrtka za rušenje izgorjele zgrade Vjesnika

Od ostalih tema izdvojio je plan za rušenje izgorjelog Vjesnikovog nebodera, nakon provedenog natječaja na kojem je odlučeno da će kompanija EURCO iz Vinkovaca obaviti taj posao.

Ukupni troškovi, s PDV-om, nešto su viši od 5,3 milijuna eura, dodao je.

Posao bi trebao biti dovršen u travnju, dok bi se promet Slavonskom avenijom trebao normalizirati i prije tog roka.

U povodu 34. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova organizirana je konferencija.