Hrvatska je iskoristila prednosti članstva u EU i stvorila snažan temelj za kontinuirani gospodarski rast

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na panelu "Kako konvergirajuća gospodarstva stvaraju globalne prvake", u okviru Future 500 Foruma na IEDC - Bled School of Management.

Govoreći o hrvatskom gospodarskom uspjehu, istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo raste već 22 kvartala zaredom, brže od prosjeka Europske unije i europodručja, te podsjetio na ostvarene strateške ciljeve - članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru, kao i napredak prema članstvu u OECD-u.

Premijer Plenković podsjetio je da je njegova Vlada na početku prvoga mandata, u listopadu 2016., postavila jasne ciljeve - ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, europodručje i OECD.

"Bili smo prva zemlja koja se istoga dana pridružila i Schengenu i europodručju", istaknuo je.

Dubljom integracijom i odgovornim vođenjem javnih financija, kazao je, Hrvatska je ojačala svoju ekonomiju i stvorila bolju investicijsku klimu. U proteklih deset godina apsolutni BDP povećan je za 100 posto, s 47 na 94 milijarde eura.

"Iskoristili smo prednosti članstva u Europskoj uniji u svakom mogućem smislu", rekao je Plenković, dodavši da su brojna hrvatska poduzeća danas predvodnici u svojim područjima te da, uz državnu administraciju i turizam, predstavljaju važne pokretače gospodarskog rasta.

Kao ključnu poruku djelovanja svoje Vlade istaknuo je lovljenje koraka sa zemljama koje su članice Europske unije znatno dulje od Hrvatske.

Hrvatska je u međuvremenu napredovala za pet stupnjeva u investicijskom kreditnom rejtingu, što je, istaknuo je premijer, veliki iskorak za banke, kompanije i investitore te potvrda povećane otpornosti i vjerodostojnosti hrvatskoga gospodarstva.

Odgovor na krize ojačao je otpornost hrvatskog gospodarstva

Govoreći o brojnim krizama s kojima se Europska unija suočavala posljednjih godina i njihovu snažnom utjecaju na gospodarstvo, premijer Plenković podsjetio je na pandemiju COVID-19, koja je zahtijevala snažan i pravodoban odgovor, najprije u zdravstvenom, a potom i u gospodarskom smislu.

Europska unija tada je usvojila Instrument EU sljedeće generacije, kao snažan odgovor na krizu i važan alat za povećanje otpornosti europskih gospodarstava. Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost ispregovarala više od 10 milijardi eura, a ta su sredstva, istaknuo je premijer, snažno pridonijela gospodarskom rastu.
Uz pandemiju, kao veliki izazov izdvojio je rusku agresiju na Ukrajinu, koja je prouzročila energetsku krizu i snažne inflatorne pritiske, kao i posljedice rata na Bliskom istoku, osobito na cijene energenata.

U takvim globalnim okolnostima, kazao je, potrebno je dodatno jačati konkurentnost europskoga gospodarstva kako bi ono i u budućnosti ostalo otporno.

Europa mora jačati industrijsku i obrambenu bazu

Govoreći o promijenjenom europskom političkom ozračju, premijer je ocijenio da je ono u velikoj mjeri posljedica velike migracijske krize iz 2015. godine.

Osvrnuo se i na transatlantske odnose, osobito u kontekstu ulaganja u obranu. Podsjetio je na odluku NATO-a da se do 2035. dosegne cilj od pet posto BDP-a za obranu i obrambeno povezane aktivnosti - 3,5 posto za obranu i 1,5 posto za aktivnosti povezane s obranom.

Tu odluku, rekao je, prije svega vidi kao odgovor na Putinovu agresiju na Ukrajinu, a ne kao posljedicu pritiska Sjedinjenih Američkih Država.

Europska unija, dodao je, nastavit će jačati svoju industrijsku bazu i snažno ulagati u nacionalne obrambene sposobnosti, koje pritom moraju biti interoperabilne.

Hrvatska želi svoje iskustvo staviti na raspolaganje Ukrajini

Bilo je riječi i o kontinuiranoj hrvatskoj potpori Ukrajini, osobito u kontekstu poslijeratne obnove, u kojoj Hrvatska ima posebno iskustvo među državama članicama Europske unije.

Premijer je posebno istaknuo hrvatsko iskustvo u razminiranju, podsjetivši na velike štete i dugotrajan proces obnove nakon velikosrpske agresije Miloševićeva režima. Hrvatska poduzeća danas su, istaknuo je, među vodećima u proizvodnji strojeva za razminiranje.

No, naglasio je, Ukrajina najprije mora doći u situaciju u kojoj će obnova biti moguća, a za to je prvenstveno potrebno osigurati mir.

"Prije toga Ukrajini treba nastaviti pomagati vojno, zatim nastaviti s naporima za postizanje mira koji neće žrtvovati ukrajinski teritorij, pomoći joj na europskom putu, a potom i u obnovi", poručio je Plenković.

Pritom je pozdravio spremnost brojnih država i kompanija koje su već najavile da žele sudjelovati u obnovi Ukrajine nakon završetka rata.