Plenković: Gospodarstvo i dalje u punom zamahu, možemo očekivati stabilan rast i u 2026.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na platformi X na procjenu Državnog zavoda za statistiku o rastu bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju prošle godine.

Naveo je da je u 4. tromjesečju 2025. realni rast hrvatskog BDP-a iznosio 3,6% u odnosu na isto razdoblje 2024. Dodao je da rast BDP-a u cijeloj 2025. iznosi 3,2%, što je u skladu s projekcijama Vlade.

Naglasio je da je Hrvatska jedna od samo četiri zemlje Europske unije koja bilježi neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021., i to čak 20 kvartala uzastopno. "To potvrđuje činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo i dalje u punom zamahu te možemo očekivati stabilan rast i u 2026.", istaknuo je Plenković.

Nastavljamo se približavati prosječnoj razvijenosti EU-a

Naveo je da je ovakav rast rezultat povećanja investicija, posebno apsorpcijom sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te fondova EU-a, kao i potrošnje kućanstava te izvoza.

"U odnosu na druge države članice EU-a, hrvatsko gospodarstvo u 4. kvartalu 2025. je među četiri najbrže rastuća (nakon Irske, Malte i Cipra), raste brže nego na razini cijele Europske unije (1,5%) i Eurozone (1,3%)", napisao je premijer.

Poručio je i da se Hrvatska nastavlja približavati prosječnoj razvijenosti Europske unije.

Bule: Otpornost i konkurentnost hrvatskog izvoznog sektora

I državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule u izjavi za medije istaknuo je da se i dalje nastavlja iznimno snažan rast hrvatskog gospodarstva, koji je, kako je rekao, višestruko snažniji u odnosu na ostatak Europske unije, odnosno najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.

Izrazio je zadovoljstvo što BDP raste 20. kvartal zaredom, istaknuvši da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjem kvartalu dodatno ubrzalo u odnosu na prethodni, što svjedoči da je ono snažno i u punom zamahu.

Očekuje da će rast gospodarstva nastaviti i u 2026. godini, kao i približavanje prosječnoj razvijenosti Europske unije.

Govoreći o strukturi rasta, posebno je naglasio da su rastu BDP-a najsnažnije pridonijele investicije, koje su porasle za gotovo 7 posto, te se tako da se polovica ukupnog međugodišnjeg rasta odnosi na njih.

Državni tajnik je spomenuo i nepovoljno međunarodno okruženje, praćeno visokom razinom neizvjesnosti i slabe inozemne potražnje, ali i dosta slab rast glavnih hrvatskih trgovinskih partnera poput Italije, Austrije i Njemačke. Istaknuo je pritom pozitivan doprinos neto inozemne potražnje i u takvim okolnostima, što, kako je rekao, svjedoči o otpornosti i konkurentnosti hrvatskog izvoznog sektora.

Izrazio je zadovoljstvo da je rastu gospodarstva pridonijela i prerađivačka industrija te ICT sektor.

"Hrvatska uz izuzetak kontrakcije zbog utjecaja Covida, zapravo raste zadnjih deset godina, uz istovremeno radikalno smanjenje makroekonomskih neravnoteža, održavanje fiskalne discipline unatoč brojnim krizama te uz paralelno zadržavanje socijalne kohezije", zaključio je Bule.

Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 20. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to znatno brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,3 posto.

Tako je, prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini gospodarstvo poraslo za 3,2 posto.

Snažan rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u posljednjem lanjskom kvartalu za 2,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,9 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,9 posto, sporije u odnosu na 7,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za 4,7 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 3,8 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,1 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba porastao za 2,4 posto, a usluga za 1,6 posto.

Uvoz roba i usluga uvećan je, pak, za 0,3 posto, znatno manje u odnosu na 2,4 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je uvoz roba pao za 0,4, dok je uvoz usluga porastao za 3,1 posto.

Rast i dalje brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo za 3,3 posto na godišnjoj, a 1,4 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,4 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj, a 1,3 posto na godišnjoj razini.

Izvor: Vlada/Hina