Nastojimo da Hrvatska bude poprište europskih i međunarodnih susreta; to je dobro za njezinu reputaciju

U Zagrebu je jučer i danas održan summit Europske pučke stranke, na kojem su sudjelovali brojni šefovi država i vlada te čelnici europskih institucija. Premijer Plenković raspravu o svim aktualnim europskim temama ocijenio je vrlo sadržajnom, a ozračje pozitivnim.

Upitan što takav sastanak znači za međunarodnu reputaciju Hrvatske, premijer je kazao kako je to sigurno dobro.

"Mi smo nastojali sve ove godine da Zagreb, i Hrvatska budu, koliko je to moguće, poprištavelikih europskih ili međunarodnih susreta", podsjetivši da je na razini europskih pučana održan veliki kongres 2019., kao i niz drugih događanja, poput onih posvećenih mladima, ženama poduzetnicama itd.

Prigoda za bilateralne susrete s europskim liderima

Svaki takav kontakt lidera je koristan za zemlju, istaknuo je, a uz to je i prigoda za niz bilateralnih susreta koje je i ovaj puta na marginama summita održao s predsjednicima vlada i država te čelnicima europskih institucija.

Tako je jučer u Banskim dvorima primio poljskog premijera Donalda Tuska, grčkog Kyriakosa Mitsotakisa, te predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i predsjednicu Europskog parlamenta Robertu Metsolu.

Danas se sastao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, irskim vicepremijerom Simonom Harrisom te latvijskom premijerkom Evikom Siliņom.

Prednost ovakvih susreta, kazao je premijer, jest što se zbog relativno malih formata govori otvorenije, a i više je vremena na raspolaganju.

"Prošli smo sve teme, od globalnih političkih, sigurnosnih, obrambenih, ekonomskih i pitanja konkurentnosti", istaknuo je.

Demografska obnova imperativ Europe

Hrvatska demokratska zajednica, dodao je, sugerirala je da lideri usvoje deklaraciju o demografskoj obnovi, kao imperativu Europe, jer svi imamo isti problem s obzirom da smo kao društva u procesu starenja.

To će se, upozorio je, osjetiti i na tržištu rada i na konkurentnosti i u migratornim pritiscima.

U tom je kontekstu naveo hrvatska iskustva u provođenju demografskih mjera, ističući da je ove godine za demografsku politiku u proračunu osigurano 860 milijuna eura, što je najviše ikada.

Čak bilježimo i mali plus u broju rođene djece u 2025. u odnosu na 2024. godinu, no još uvijek imamo veliki zaostatak u odnosu na broj umrlih, kazao je.

"S te strane moramo svi zajedno investirati više", poručio je.

Osim toga, za mlade osobito je važno i pitanje priuštivog stanovanja, s obzirom da je obitelj nukleus društva prema političkoj filozofiji europskih pučana.

Takve deklaracije su dobre jer će se kasnije prožimati u politikama na europskoj i nacionalnoj razini, kazao je premijer Plenković.

Transatlantski odnosi

Upitan što napraviti kako bi stajalište Europske unije bilo ujedinjeno u kontekstu sigurnosti i da se odluke donose što brže, premijer je kazao da je na razini Europskog vijeća od 27 lidera čak 13 iz obitelji Europskih pučana.

"Mi smo naravno temu sigurnosti i obrane dotaknuli, i u kontekstu kontinuirane ruske agresije na Ukrajinu i u kontekstu mirovnih napora na Bliskom istoku", istaknuo je dodajući da su razgovarali i o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, osobito u kontekstu situacije vezane uz Grenland, koja je bila u fokusu zbivanja u proteklim danima.

Europski čelnici, podsjetio je, izrazili su solidarnost s Danskom, i poslane su poruke umirujućeg karaktera, a vodili su se brojni razgovori, između ostalih i glavni tajnik NATO-a s američkim predsjednikom Trumpom.

Te su tenzije, osobito nakon govora američkog predsjednika Trumpa na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, sada manje, međutim ostaje pitanje carinske politike, multilateralizma i funkcioniranja međunarodnih organizacija.

Jačanje strateške autonomije Europe

"Mi smo za to da održimo što veću koheziju o pitanju Ukrajine, mislim da je to najvažnije i da je tu najveći angažman Europske unije", kazao je podsjetivši na odluku Europskog vijeća iz prosinca o financijskoj potpori Ukrajini vrijednoj 90 milijardi eura, koja omogućuje funkcioniranje ukrajinske obrane i države u cijelosti.

Hrvatska je toj potpori pridonijela i bilateralno i kroz druge načine u proteklom razdoblju, a to ćemo činiti i dalje, dodao je.

Presudnim pitanjem premijer Plenković smatra jačanje strateške autonomije Europe.

To nije samo pitanje jačanja obrambenih sposobnosti, dodao je, nego i pitanje neovisnosti u pogledu opskrbe energentima, demografije, hrane i konkurentnosti našega gospodarstva uz praćenje svih trendova koji podrazumijevaju klimatske promjene, digitalnu transformaciju te razvoj umjetne inteligencije.

Sve je to dio jačanja hrvatskog međunarodnoga položaja, istaknuo je premijer, izdvojivši samo nekoliko recentnih i nadolazećih foruma, osim upravo održanog summita europskih pučana: od sastanaka Europskog vijeća, Koalicije voljnih u Parizu, sastanka Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, posjeta glavnog tajnika NATO-a Hrvatskoj, kao i posjeta glavnog tajnika OECD-a, do Minhenske sigurnosne konferencije.

Nema alternative nastavku dijaloga s SAD-om

Upitan kako vidi nastavak odnosa Europske unije i SAD-a, premijer Plenković je istaknuo da je, s obzirom na povijest partnerskih odnosa i isprepletene transatlantske veze, potrebno njegovati dijalog.

Nema dileme da je metodologija rada Trumpove druge administracije nešto drugačija i asertivnija u pogledu američkih interesa, ali nemamo neku veliku alternativu nastavku njegovanja tih odnosa kroz dijalog i bolje međusobno razumijevanje, naravno uz međusobno poštovanje, kazao je premijer.

Vjeruje, dodao je, da će se kroz protek vremena i rješavanje nekih pitanja ti odnosi postupno stabilizirati.

Što se tiče zajedništva Europe u donošenju odluka, odnosno zajedništvu 27 lidera u Europskom vijeću, premijer Plenković kazao je da je to prije većinom tako i bilo.

Sada, dodao je, imamo situaciju s Mađarskom koja nerijetko, baš kada je u pitanju Ukrajina, ima drugačiji stav od ostalih. Svi ostali su otprilike na istom tragu, dodao je, osim povremeno možda Slovačke.

Članstvo u OECD-u potvrdit će status Hrvatske kao jednog od 40-ak najnaprednijih gospodarstava u svijetu

Osim summita Europske pučke stranke, u fokusu ovih dana bio je i posjet glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna Hrvatskoj.

Premijer Plenković kazao je da se članstvo Hrvatske u toj organizaciji očekuje tijekom ove godine.

"OECD je organizacija ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta. Članstvo će nam potvrditi status Hrvatske kao jedne od četrdesetak najnaprednijih gospodarstava na svijetu", poručio je.

Podsjetio je da je Hrvatska, u protekla tri mandata ove Vlade, od zemlje koja je imala kreditni rejting najniže razine, koji se naziva "smeće", digla taj rejting na investicijsku razinu A.

Uz to, davno smo izašli iz procedura prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka.

Imamo kontinuirani gospodarski rast, najvišu zaposlenost i najnižu nezaposlenost ikad, uz rast plaća i mirovina kao glavni cilj svih vladinih politika, istaknuo je premijer Plenković.

Osim toga, u vremenima isprepletenih kriza država je građanima i gospodarstvu osigurala sigurnosne mreže.

"U OECD ulazimo zreli, a s time je Hrvatska praktički zaokružila svoj međunarodni položaj", poručio je podsjetivši da će to biti treće međunarodno ostvarenje u mandatima ove Vlade, sukladno planu iz 2016., nakon članstva u europodručju i Schengenskom prostoru.

Članstvo u OECD-u donijet će, dodao je, velike koristi i našim kompanijama i ulagačima, bolje funkcioniranja institucija, borbu protiv korupcije te bolje korporativno upravljanje državnim poduzećima, a vrlo je korisno i za opću percepciju Hrvatske kao zemlje koja ima baš sve potrebne reference.

Novi ministar financija Ćorić ima sve stručne kompetencije i potrebno iskustvo

Upitan hoće li biti zaokreta u fiskalnoj politici, s obzirom na odlazak dosadašnjeg ministra financija Marka Primorca i dolazak novog ministra Tomislava Ćorića, premijer je ustvrdio da neće.

Istaknuo je spektakularno razdoblje za Hrvatsku kad je riječ o pozicioniranju hrvatskih stručnjaka u europskim financijskim institucijama, s obzirom da je guverner HNB-a Boris Vujčić izabran za novog potpredsjednika Europske središnje banke, a Marko Primorac za potpredsjednika Europske investicijske banke.

Što se tiče Tomislava Ćorića, on se vraća u Vladu, iskusan je i dolazi s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dakle sve stručne kompetencije i iskustvo su tu, poručio je premijer Plenković.

Nastavit će s politikom odgovornog upravljanja javnim financijama koja je konstanta ove Vlade, dodao je.

Također, istaknuo je, očekuje otvaranje prostora da javna poduzeća i poduzeća koja su u djelomičnom državnom vlasništvu svojim investicijskim potencijalom pridonesu rastu BDP-a i budu generator gospodarskoga rasta.