Rast minimalne plaće na 970 eura bruto, uz kompenzacijske mjere HZZ-a poslodavcima

U uvodnom dijelu današnje sjednice, premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada danas donijeti odluku da se iznos minimalne bruto plaće digne na 970 eura. Riječ je o rastu od 130 eura, što je oko 15 posto više nego što je bilo do sada. Na ovaj način pomažemo onim ljudima koji primaju minimalne plaće, rekao je, te podsjetio da je minimalna plaća od 2016. ukupno rasla 134 posto, s 414 na 970 eura. Kako bi osigurala da oni poslodavci koji svojim radnicima isplaćuju minimalnu plaću budu u poziciji da mogu financijski zadržati radna mjesta i ekonomsku aktivnost, Vlada predviđa i određene kompenzacijske mjere zbog rasta, naglasio je. HZZ će prva tri mjeseca 2025. nadoknaditi razliku rasta minimalne plaće, rekao je premijer.

Otvarajući današnju, 35. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Prošloga tjedna u Bruxellesu je na sastanku Europskog vijeća ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstavio europskim liderima Plan za pobjedu, a iskazana je i podrška Dubrovačkoj deklaraciji usvojenoj na Summitu Ukrajina - Jugoistočna Europa u Dubrovniku prije dva tjedna. "Ponovljena je solidarnost i potpora Ukrajini kao žrtvi ruske agresije i dogovorene su daljnje mjere pomoći u svim aspektima, od financijskih, političkih, posredničkih pa do vojnih", kazao je premijer Plenković. Jedna od ključnih tema, dodao je, bilo je i pitanje nezakonitih migracija. Na temelju pisma sa deset točaka, koje je liderima uputila predsjednica Europske komisije, temeljito je elaborirano sve ono što se radilo proteklih deset godina i što je okosnica aktivnosti hrvatske politike za zaštitu hrvatskih i schengenskih granica od migracija i sprječavanja krijumčara da zarađuju na takvim nezakonitim aktivnostima. Održan je i prvi sastanak na vrhu Europskog vijeća s članicama Vijeća za suradnju u Zaljevu, koji je osobito važan u kontekstu napetosti na Bliskom istoku te u kontekstu rasta cijena energenata, prije svega nafte i plina.
Kompletiranje mreže hrvatskih autocesta predstavlja pretpostavku razvoju jednakih šansi Glavnim događajem u infrastrukturnom smislu premijer je izdvojio dovršetak dionice Lekenik - Sisak, autoceste A1 Zagreb - Sisak, duge 11 kilometara. Radi se o investiciji, dodao je, koju je Vlada ponovno pokrenula nakon razornog potresa kako bi priključila Sisak i cijelu županiju na zagrebački prsten. Istaknuo je da je, uz kratkoću i brzinu putovanja do glavnog grada, i na toj dionici i dalje besplatna vožnja, što je nastavak mjera podrške ljudima koji žive u području nastradalom u potresu, zahvalivši svima koji su pridonijeli da se ovaj infrastrukturni cestovni projekt realizira. Dodao je da se nastavlja s izgradnjom brzih cesta prema županijama čija središta nisu povezana mrežom autocesta, poput Bjelovara, Virovitice, Požege i Koprivnice.

"Glavni prioritet nam je rasteretiti pravac Kaštela - Omiš, kako bismo dovršili puni profil autoceste prema Dubrovniku i time kompletirali mrežu hrvatskih autocesta i brzih cesta koje nam predstavljaju pretpostavku razvoja jednakih šansi", rekao je.
Priuštivo i održivo stanovanje
Podsjetio je da je prošloga tjedna predstavljen Nacionalni plan stambene politike do 2030., čiji su osnovni ciljevi priuštivo i održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja.
U provedbi te politike, dodao je, koristit će se četiri poluge - financijska, porezna, zemljišna i ekološko-energetska.
Cilj je aktivirati prazne nekretnine, poticati dugoročni najam te jačati pravnu sigurnost najamnog odnosa.
Taj je plan predstavljen i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća održanoj u Petrinji, gdje je bilo riječi i o općoj ekonomskoj situaciji.
Prosječna plaća od 1.324 eura predstavlja rast od 77 posto od početka prvog mandata ove Vlade

Iznio je i najnovije podatke o zaposlenosti i plaći prema Državnom zavodu za statistiku, koji su, kazao je, itekako ohrabrujući. Nastavljen je rast plaća te prosječna plaća sada iznosi 1.324 eura

"Rast od početka našeg mandata je 77 posto, sa 749 na 1.324 eura. Porast medijalne plaće od 2016. godine do danas je 73 posto, sa 656 na 1.134 eura. Počela je i isplata jednokratnog, devetog novčanog primanja umirovljenicima. Ukupna vrijednost svih devet paketa je 613 milijuna eura", naglasio je premijer Plenković.

Od ostalih aktivnosti izdvojio je sastanak s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi, a podsjetio je da je Hrvatska bila među prvim zemljama unutar EU-a koja se odlučila za pojačanu suradnju prilikom osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja.

Otvorena je i Palača Bužan na Gornjem gradu, nakon obnove vrijedne 5,4 milijuna eura, financirana i iz Fonda solidarnosti i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Minimalna plaća u 8 godina narasla za ukupno 134 posto

Najavio je da će Vlada danas donijeti važnu odluku koja se tiče minimalnih plaća.

Kao što je uobičajeno, dodao je, Vlada tu odluku donosi tijekom listopada kako bi svi poslovni subjekti mogli pravovremeno planirati svoje aktivnosti.

Nakon konzultacija i s poslodavcima i sa sindikatima, odlučeno je da se iznos minimalne bruto plaće digne na 970 eura.

Riječ je o rastu od 130 eura, što je oko 15 posto više nego što je bilo do sada, kazao je premijer.

Na ovaj način pomažemo onim ljudima koji primaju minimalne plaće, rekao je, te podsjetio da je minimalna plaća od 2016. ukupno rasla 134 posto, s 414 na 970 eura.

Rast minimalne plaće automatski diže i studentsku satnicu s 5,25 na 6,06 eura, dodao je.

S ovakvim povećanjem od 1. siječnja 2025. minimalna plaća će biti na 54 posto prosječne plaće i 63 posto medijalne plaće, što je u potpunosti u skladu s europskom direktivom.

Kako bi osigurala da oni poslodavci koji svojim radnicima isplaćuju minimalnu plaću budu u poziciji da mogu financijski zadržati radna mjesta i ekonomsku aktivnost, Vlada predviđa i određene kompenzacijske mjere zbog rasta, naglasio je premijer Plenković.

Te mjere realiziraju se putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojeg je Vlada zadužila da donese kompenzacijske mjere za zadržavanje radnih mjesta onim poslodavcima koji imaju visok udio radnika na minimalnoj plaći.

HZZ će prva tri mjeseca 2025. nadoknaditi razliku rasta minimalne plaće, rekao je premijer.

Za svakog radnika koji trenutno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći zatražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće, što je ukupno 390 eura po radniku.

O tome će, najavio je premijer, detaljnije razgovarati sa socijalnim partnerima, a predviđaju se i još neke druge kompenzacijske mjere poput plaćanja do jednog dana radnoga u tjednu i troškova usavršavanja i prekvalifikacije.

Zbog laži i konfuzije koje je stvorio Milanović, potpuno nerazumijevanje oko sudjelovanje u aktivnosti NSATU Na kraju se osvrnuo i na raspravu u Hrvatskom saboru o sudjelovanju Hrvatske vojske u aktivnostima i misijama van granica Republike Hrvatske. Vlada je Saboru predložila donošenje odluka o sudjelovanju u 13 misija, kazao je premijer. Naglasio je kako se zbog enormnih manipulacija i laži u eteru proteklih dana i dalje vidi potpuno nerazumijevanje ove situacije od strane dijela oporbenih stranaka. Zato je predsjednik Sabora već danas najavio da će se o cijelom paketu kojeg je Vlada predložila odlučivati kada se steknu uvjeti, jer dijelimo stav da trebamo uložiti dodatne napore kako bismo zaista pojasnili hrvatskoj javnosti i svim saborskim zastupnicima, osobito oporbenim klubovima, što je istina, a što laž, kazao je premijer Plenković. "Istina je da niti Hrvatska, a niti bilo koja druga saveznica koja će sudjelovati u ovoj aktivnosti NATO-a za sigurnosnu potporu i osposobljavanje Ukrajine neće postati zaraćena srana, ne ulazi u vojni sukob s Rusijom", poručio je. Broj časnika koji bi trebao sudjelovati u toj aktivnosti nije odredila Vlada, nego Glavni stožer Hrvatske vojske, naglasio je. Politički stav Vlade, dodao je, jest da želi sudjelovati u toj aktivnosti i to slijedom deklaracije na summitu NATO-a u Washingtonu gdje je Hrvatsku predstavljao predsjednik Republike Milanović, koji tada tamo nije iskazao nikakvo protivljenje toj aktivnosti. "Vlada želi biti odgovorna članica Saveza, ali želi prije svega pomoći Ukrajini kao žrtvi, to je bit cijele ove aktivnosti", naglasio je. Prijedlog o dva časnika Hrvatske vojske koja bi sudjelovala u toj aktivnosti, istaknuo je, a bila bi isključivo na teritoriju Njemačke, je prijedlog iz Glavnog stožera. Iako se radi o poprilično jasnoj stvari, zbog laži, dezinformacija, manipulacija i konfuzije koje je stvorio Milanović, a koju slijede oporbene stranke, očito je potrebno dodatno vremena da se razumije o čemu se radi. Posebno je važno bilo čuti i tumačenja visokih dužnosnika samog Saveza, dodao je.
Dio političke scene na čelu s Milanovićem staje na rusku stranu Izrazio je žaljenje što je načelnik Glavnog stožera Kundid de facto bio u svojevrsnom pritvoru dok je trajala sjednica Odbora za obranu, što je bio presedan kakvog Hrvatska još nije doživjela te potpuno zlorabljenje ovlasti od strane Milanovića i pokazivanje dubokog nepoštovanja i prema načelniku Glavnog stožera i prema svim hrvatskim vojnicima i vojnikinjama, čemu se Vlada oštro protivi. "A sve u svrhu provođenja politike koja nije u hrvatskom nacionalnom interesu, nego kojom dio hrvatske političke scene, na čelu s Milanovićem, odabirom nesudjelovanja hrvatskih časnika u aktivnosti NSATU, koja će biti van Ukrajine, staje na rusku stranu", poručio je. "To je jedini epilog takvog djelovanja, a sve ostalo su laži, manipulacije, izmišljanja i sakrivanja iza jedne od najglupljih teza u hrvatskom političkom prostoru da je Milanović brana hrvatske demokracije od totalitarizma i valjda autoritarne vlasti HDZ-a, Vlade i mene osobno, što je jedna od gnjusnijih laži koja se proteže u eteru", ustvrdio je istaknuvši smiješnim da zlokobni kršitelj Ustava Milanović glumi branitelja demokracije i ustavnog poretka dok je sam nasrtao na Hrvatsku vojsku, SOA-u, parlamentarne izbore u smislu procedure, izašao iz okvira rada predsjednika Republike i napravio udar na Hrvatski sabor. Pisane vijesti

Public link

Please use the above public link if you want to share this noodl on another website.