Dok oporba stalno radi neku dramu i histeriju, Vlada nastavlja konstruktivno raditi na dobrobit građana

Hrvatski sabor započeo je novu sjednicu i redovito proljetno zasjedanje. Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili su na 40 pitanja zastupnika u okviru Aktualnog prijepodneva.

Tako je zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić upitao je premijera Andreja Plenkovića o inicijativi HDZ-a da se imenovanje čelnika Vrhovnog suda veže uz izbor preostala tri ustavna suca.

Predsjednik Vlade podsjetio je kako je prošle godine, kada se biralo 10 ustavnih sudaca, parlamentarna većina predložila pet kandidata te isto toliko oporba, a što im tada, naglasio je, nije bio problem. "Ne vidim da je do sada bio problem načelo proporcionalnosti", dodao je.

Ponuda HDZ-a legitimna i konstruktivna

"Priča se u krugovima sudaca da ste tražili svih vaših pet kandidata da u svim osjetljivim političkim pitanjima slijede političku liniju vaše Partije, a mi, za razliku od vas, nikoga ništa nismo tražili", kazao je Plenković.

Da su naši suci teledirigirani kao vaši, mi bismo bili u poziciji da ne bi bilo odluka Ustavnog odluka o Zakonu o osobnoj asistenciji, naveo je.

Istaknuo je kako mu je jasno da SDP ima dva cilja. "Ili od ovih troje izabrati dvoje sudaca koji će pristati, kao ovih pet, da prate liniju koju je Partija odredila ili da se ne izabere nitko. Kad Bauk kaže da jedan sudac Ustavnog suda vrijedi više nego 100 sudaca Vrhovnog suda, ne treba mi posebna analitika da shvatim koji vam je cilj", poručio je te naglasio kako je ponuda HDZ-a legitimna i konstruktivna.

"A sad ćemo vidjeti na kome će biti teret ako se ni jedni ni drugi ne izaberu, a bit će na vama", rekao je Plenković.

Dodao je i kako mu je drago da je Hajdaš Dončić na čelu SDP-a i što će još dugi niz godina biti u oporbi.

Glumite demokrate, a autoritarni ste zabranitelji

I zastupnica Sandra Benčić pozvala je premijera da odvoji proces imenovanja čelnika Vrhovnog suda i izbora ustavnih sudaca.

"Najprije da vam čestitam jer mi kaže ministar Bačić da će vas koristiti kao primjer uspješne nacionalne stambene politike, priuštivog stanovanja i pada cijena kvadrata nekretnina u glavnom gradu", odgovorio je premijer referirajući se na stan koji je zastupnica nedavno kupila.

Naglasio je kako se ne radi ni o kakvoj ucjeni te je uputio na glavno načelo Venecijanske komisije u izboru ustavnih sudaca, a to je načelo proporcionalnosti koja, rekao je, reflektira volju birača.

"Imputirate da nismo za dijalog, ne znam jeste Trnoružica, nakon izbora 2020. dali ste nam košarice. Glumite velike demokrate, a u biti ste autoritarni zabranitelji. Po ideološkim kriterijima ne dozvoljavate pjevanje, a na ove druge pjesmice ne trzate", kazao je Plenković pa se osvrnuo na afere 'Hipodrom' i 'psihijatrija'.

"Napadate HDZ o nekim slučajevima korupcije, a ovi vaši iznosi, Kostanjević i Grošić, pa za njih je ovo što se odnosi na Beroša gablec, ali nema drame u lijevim medijima", rekao je.

Nije riječ o amoralnoj trgovini

Zastupnik Nino Raspudić je prije svoga pitanja prigovorio i što je veliki dio dosadašnje rasprave utrošen na, kako je kazao, trgovinu oko ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda, dok dobar dio oporbe nitko nije ništa pitao ni kontaktirao o tom pitanju.

Kontaktirana je lijeva oporba jer je za izglasavanje ustavnih sudaca potrebna dvotrećinska većina odnosno 101 glas, da vaš klub nekontaktiranih nosi dovoljno glasova onda biste bili kontaktirani, pojasnio je Plenković i odbacio tvrdnju da je riječ o amoralnoj trgovini.

"Naša pozicija je da, od ljudi koji su se javili na poziv i prošli saslušanja, parlamentarna većina, koja jest refleksija većinskog stava birača, predloži od 13 sudaca njih sedam a oporba šest, što je tu amoralno?", upitao je Plenković.

Više od 202 tisuće osoba s invaliditetom ima pravo na inkluzivni dodatak

Zastupnica Sabina Glasovac upitala je ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića o inkluzivnom dodatku te što će napraviti po pitanju obeštećenja obitelji preminulih.

Ministar je istaknuo kako su svi oni koji su bili evidentirani kao osobe s invaliditetom, njih 140.000, u najkraćem roku dobili rješenje te da danas više od 202.000 osoba s invaliditetom ima pravo na inkluzivni dodatak te ga svaki mjesec dobiva. U pogl

Razmišljamo da se inkluzivni dodatak isplati i nakon smrti

Ministar Piletić je, odgovarajući zastupnici Mariji Lugarić, rekao kako se u ovoj godini, kad se budu evaluirali učinci Zakona o inkluzivnom dodatku, ozbiljno razmišlja da svi koji su dobili rješenje i pravo na taj dodatak, da se on isplati, pa čak i nakon smrti.

Glede tužbi, ministar je istaknuo da će njegovo Ministarstvo, kad sud donese praksu apsolutno poštovati odluku suda te isplatiti sve što treba isplatiti. "Zbog toga smo u zakon uveli da se pravo na inkluzivni dodatak ostvaruje od dana podnošenja zahtjeva, slučajevi koji nisu izvještačeni, nije doneseno rješenje i nema na osnovu čega biti određen iznos dodatka, ne vidim mogućnost kako bismo nešto isplatili", ustvrdio je.

Ministar Piletić ima moju podršku

Odgovarajući na pitanje zastupnice Jelene Miloš, premijer je poručio da ministar Piletić ima i dalje njegovu podršku, naglasivši kako je mlad i elokventan te da je danas, tijekom odgovaranja na pitanja zastupnika, bio sjajan.

"Nakon cijelog aktualca, gdje je očito fokus lijeve oporbe bio na ministru Piletiću, mislim da je malo toga za dodati, ali zapitao bih se nekoliko vrlo jednostavnih teza - da li smo prije naše Vlade imali zakone o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku? Koliko često vi sjedite s udrugama osoba s invaliditetom, jeste li saslušali njihove probleme i povećavali proračunska sredstva? Ne znam za vas, ali mi dijalog imamo stalno", poručio je Plenković.

Dodao je kako nije slučajno da u HDZ-ovim saborskim klupama sjedi i zastupnica s invaliditetom Ljubica Lukačić.

"Mislite da nismo svjesni da je preko 650.000 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, a preko 200.000 s najtežim oblicima invaliditeta, ili da smo slučajno povećavali proračunska sredstva sve ove godine? Mislite da je to nedostatak senzibiliteta? Situacija sa Zakonom o osobnoj asistenciji je takva da, kada se razgovaralo s tim udrugama, je procijenjeno da bi usluga osobne asistencije, s obzirom da postoje druge naknade, prava i načini potpore, pripadala onima koji imaju više od 18 godina", kazao je.

Ukinute odluke pokazatelj da Ustavni sud nije HDZ-ov

Govoreći o odluci Ustavnog suda kojima su ukinute neke odredbe spomenutog zakona, Plenković je naglasio kako je to pokazatelj da Ustavni sud nije HDZ-ov te da će se zakon izmijeniti. "Ne znamo koliko će to proračun koštati i za mlađe od 18 godine, ali iznaći ćemo sredstva", rekao je.

Što se tiče inkluzivnog dodatka, premijer je kazao kako su svi oni koji su bili korisnici ranijih naknada prije stupanja zakona na snagu i objedinjavanja četiri naknade u jednu, nastavili dobivati sredstva do izdavanja rješenja.

"Ako je zakon stupio 1. siječnja, a rješenje je dobiveno 1. lipnja zbog velikog opsega administrativnih poslova, do tada su dobivali ono što su dobivali prije, a nakon 1. lipnja retroaktivno i sav onaj "top up" koji bi dobili da je rješenje bilo 1. siječnja", rekao je.

Bačićev paket zakona korak naprijed, a ne nazad

Premijer Plenković je i kazao je kako oporba stalno radi neku histeriju i dramu, trenutno oko zakona iz domene socijalne skrbi odgovarajući na pitanje zastupnice Anke Mrak Taritaš na temu prostornog uređenja.

"Nalazimo se u vremenu kada gospodarstvo raste, zaposlenost je visoka, nezaposlenost niska, međunarodno i politički smo stabilni i onda treba iskreirati neke kvazi-izmišljene drame ili histerizaciju o povijesnom revizionizmu i ustaštvu, pa oko zakona o gradnji i prostornom uređenju, pa sada oko zakona iz domene socijale. Stalno moramo imati neku dramu i histeriju", zaključio je Plenković.

Pritom je odbacio tvrdnju Mrak Taritaš da je Vlada odustala od politike prostornog uređenja te istaknuo da se novim zakonima o gradnji učinio korak naprijed, a ne nazad.

Lokalne jedinice morat će donijeti lokalne programe stanovanja

Nakon što je nedavno završilo javno savjetovanje o Zakonu o priuštivu stanovanju, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić istaknuo je kako je u pripremi i Zakon o najmu stanova kojim će se, također, nastojati doprinijeti povećanju broja stambenih jedinica za priuštivo stanovanje.

"Što se tiče Zakona o priuštivom stanovanju, jedinice lokalne samouprave su nam partner. Morat će donijeti svoje lokalne programe stanovanja kojima će se propisati nedostatak stambenog prostora za priuštivo stanovanje i definirati lokacije gdje bi oni, putem svoje ustanove za omogućavanje izgradnje objekata i zgrada, te iste zgrade gradili", kazao je.

Ako lokalne jedinice to ne mogu, dodao je Bačić, tu funkciju može preuzeti županija ili uvijek ostaje država s APN-om.

"Događa se da ponekad cijena koju postižemo na javnoj nabavi prelazi etalonsku vrijednost cijene kvadrata u Hrvatskoj, plus ona margina od 60 posto, i tada nastupa država koja može nadomjestiti tu razliku, kao i jedinica lokalne samouprave koja osigurava sredstva pored komunalnog doprinosa, kojeg ne naplaćuju, ili putem osiguravanja kompletne komunalne i infrastrukture", rekao je.

Na zaštiti žena od nasilja Vlada učinila više nego ijedna prije

Na upit zastupnice Ivane Kekin hoće li omogućiti osnivanje istražnog povjerenstva o femicidu, premijer Andrej Plenković poručio je da je njegova Vlada na zaštiti žena od nasilja učinila više nego ijedna prije.

"Ja osuđujem te divljake više nego vi i to godinama, osuđujemo to ne samo politički, retorički i ljudski, nego smo učinili korake koje nikada nije učinila nijedna druga vlada prije nas", kazao je Plenković.

Podsjetio je na uvođenje kaznenog djela femicida za koje je kazna 40 godina, kao i na tijesnu suradnju s udrugama koje se bave zaštitom prava žena žrtava nasilja te poručio Možemo i da zlorabe institut istražnog povjerenstva.

"Što bi ono istraživalo, odnosno kako bi zamijenilo policiju, Državno odvjetništvo i sudove", upitao je.

"Mi kao društvo, kao i svako drugo, nemamo mehanizam da takve anomalije, grozna kaznena djela u potpunosti eliminiramo, to neće promijeniti ni jedno istražno povjerenstvo, trebamo činiti zajednički više da do takvih kaznenih djela ne dolazi, a mi smo svoj dio zadaće jako dobro riješili", kazao je Plenković.

Plenković je kazao Kekin i da je ona ekspert za izmišljanje izjava koristeći umjetnu inteligenciju. "To govorim samo zato da u tim vašim moraliziranjima ljudi shvate realnost, da skrećete pozornost, da zabranjujete koncerte, da zapošljavate netransparentno u Zagrebu, da štitite svoje i vraćate ih na posao, docirate HDZ-u. Najjači ste u huškanju i raspirivanju mržnje", poručio je.

Osigurano preko 32 milijuna eura za prevenciju i za zaštitu i skrb žrtava nasilja

I zastupnica Sandra Krpan imala je pitanje na temu femicida, upitavši ministra Piletića koliko će novih skloništa otvoriti u narednih nekoliko mjeseci.

Krajem 2025. donijeli smo Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, osigurali preko 32 milijuna eura za prevenciju i za zaštitu i skrb žrtava nasilja, a što se tiče skloništa, Vlada je osigurala sredstva i izgradila potrebne kapacitete, kazao je Piletić i odbacio tvrdnju da sustav ne djeluje. Naglasio je također da Vlada, županije, gradovi i civilni sektor, svi skupa moraju biti podrška žrtvama nasilja.

Kontinuirano unaprjeđujemo položaj romske manjine

Nezavisnu Bošku Ban zanimalo je kako Vlada vidi svoju daljnju ulogu u stabilizaciji sigurnosne situacije u Međimurju, a premijer Plenković naglasio kako država ima temeljnu ulogu u osiguravanju javnog reda i mira te uključenosti nacionalnih manjina u ukupni politički život, posebno romske manjine.

"Imamo operativni plan za romsku manjinu, želimo poboljšati njihov položaj i zadržati djecu u obrazovnom sustavu. To nam je temeljni cilj. Nastavit ćemo suradnju na osiguravanju sigurnosti svih građana Međimurja i nastojati kroz jačanje uključenosti u obrazovni sustav sprječavati incidente u budućnosti", rekao je.

Veljka Kajtazija zanimala je preraspodjela sredstava planiranih za poboljšanje uvjeta života romske nacionalne manjine, na što je Plenković odgovorio kako je riječ o administrativnoj financijskoj odluci koja ne utječe na konkretne projekte.

Zastupnica Anja Šimpraga upitala je ministra gospodarstva Antu Šušnjara o naknadama koje dobivaju lokalne jedinice od vjetroelektrana, a koje su, ocijenila je, sramotno niske, a Šušnjar je kazao "da rade na rješavanju ovog, ne bih rekao, problema jer su to stečena prava o kojima predstavnici lokalnih jedinica nisu vodili računa kada su izdavali dozvole."

"Radimo na poboljšaju prihoda jedinica lokalnih samouprava i vrlo blizu smo tog rješenja", dodao je.

Riječ je o osobnoj odgovornosti konkretne osobe

Nezavisnog zastupnika Ninu Raspudića zanimalo je, s obzirom na to da je glavni državni inspektor Andrija Mikulić završio u zatvoru, a od početka je bio na čelu Državnog inspektorata, hoće li se zamijeniti samo čelna osoba ili se može očekivati temeljita reorganizacija te institucije.

Riječ je o osobnoj odgovornosti konkretne osobe, ne vidim da su tijela kaznenog progona dovela u pitanje rad cijelog državnog inspektorata, za ono što je s druge strane zakona treba odgovarati onaj tko je to počini, odgovorio je premijer.

"Hoćemo li proglasiti odgovornima sve ljude koji rade u Državnom inspektoratu za nešto što je odgovornost eventualno bivše čelne osobe, nećemo", dodao je.

Mnoge aktivnosti Ministarstva usmjerene na poboljšanje kvalitete zraka

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, na upit Pere Ćosića o mjerama za poboljšanje kvalitete zraka u Hrvatskoj, navela je mjere koje njezino ministarstvo provodi.

Mnoge aktivnosti usmjerene su na poboljšanje kvalitete zraka, napori ministarstva na tom području se intenziviraju, kazala je Vučković, navodeći kao primjer novi instrument, Modernizacijski fond koji je prvenstveno usmjeren na poboljšanje kvalitete zraka i vrijedan je gotovo 400 milijuna eura.

Vlada učinila sve za jačanje položaja potrošača

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je pak, na upit Petra Šimića o paketu besplatnih bankarskih usluga, naveo što je Vlada sve učinila na jačanju položaja potrošača, posebice u odnosu prema financijskim institucijama, od ukidanja obveze uplate dijela primitaka na žiro račune, reguliranja rada Agencija za naplatu potraživanja, do omogućavanja građanima da sudjeluju u izdavanju narodnih obveznica i trezorskih zapisa.

Kada je riječ o besplatnom paketu bankarskih usluga, kazao je da ga je u prvih osam radnih dana od početka godine ugovorilo oko 30 tisuća građana, uz 10 tisuća onih koji imaju osnovne pakete, namijenjene socijalno najugroženijima.

Od 1. ožujka Hrvatska će i službeno biti zemlja bez mina

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio je navod zastupnice Dubravka Lipovac Pehar da će s 1. ožujka ove godine Hrvatska i službeno biti zemlja bez mina te istaknuo da se vodi briga o pirotehničarima koji su radili na poslovima razminiranja.

Već ovih dana će se stvoriti klaster gdje će Vlada učiniti napor da se dobiju određeni poslovi izvan Hrvatske, gdje bi ti ljudi, uz podršku države, sudjelovali na tenderima, kazao je ministar.

Kako se posao bliži kraju, dodao je, otvorili smo razgovore i sa sindikatima i udrugama poslodavaca u razminiranju i onima vezanima za prava ljudi koji sudjeluju u ovom poslu.

U Hrvatskoj je danas 101.300 stranih radnika

Ministar Božinović kazao je i kako je na današnji dan u Hrvatskoj 101.300 stranih radnika, te kako sinoć u njoj nije bilo više od 650 nezakonitih migranata.

Demantirali smo zloguke proroke koji su tvrdili da će nam ove godine trebati pola milijuna stranih radnika, rekao je ministar odgovarajući Josipu Đakiću koji se zanimao za "migrantsku sliku" te primijetio kako se u medijima sve rjeđe piše o nezakonitim prelascima granice.

Ako je manje vijesti, ne znači da je manje i posla, uzvratio mu je Božinović pa naglasio kako je hrvatska policija 24 sata dnevno, cijele godine, prisutna na vanjskim granicama i da to daje rezultat.

Lani smo imali 44 posto manje nezakonitih prelazaka granice, što je još jedan doprinos da je Hrvatska u tom pogledu percipirana kao jedna od najsigurnijih zemalja, rekao je.

Najavio je i kako bi do konca siječnja na Vladu trebale stići nove izmjene Zakona o strancima slijedom kojih će se pooštriti određeni kriteriji, a hrvatski jezik postat će jedan od uvjeta za uključivanje na tržište rada.

U sustavu nikad više socijalnih radnika

Zastupnica Anita Curiš Krok upitala je ministrica Piletića o položaju socijalnih radnika.

"Lice ministra štiti socijalnog radnika, a ne da se ministar skriva iza socijalnih radnika. Ja od svoje bilo koje vrste odgovornosti ne bježim, ali što smo napravili, napravili smo u sinergiji", odgovorio joj je Piletić i naglasio da nikada više socijalnih radnika nije bilo u sustavu.

Zastupnica Mirela Ahmetović upitala je ministra Marina Piletića upitala koliko je inspekcijskih nadzora udomiteljskih obitelji i državnih ustanova provedeno prošle godine, koliko je izrečenih sankcija zbog propusta u radu i koje se mjere poduzimaju kako se incidenti poput onog u 'Slavi Raškaj' ne bi ponovili u budućnosti.

"Iznose se optužbe na račun socijalnih radnika, ljudi koji brinu o djeci o kojima nema tko drugi brinuti, a kako bi im pružili zdravo i sigurno okruženje za rast i razvoj", rekao je ministar.

Podsjetio je kako je Ministarstvo protekle tri godine osiguralo zapošljavanje 700 novih socijalnih radnika, odgajatelja, njegovatelja te se izdvaja nikada više sredstava - više od 250 milijuna eura.

"I mi sad nakon svega toga imamo da jedna incidenta situacija bude okarakterizirana kao okvir u kojem se to svakodnevno događa. Mora da ste čitali Ivanu Šojat i 'Sanjao sam snijeg' gdje se ponavlja taj narativ 'socijala je kriva za sve'. Molim vas, udarajte po ministru, meni osobno, ali ostavite se socijalnih radnika i inspektora koji su povećali broj nadzora u protekle tri godine za 300 posto", poručio je.

Dosad u zdravstveni sustav i ljudske resurse uloženo tri milijarde eura

Pitanje Hrvoja Zekanovića o ulaganjima u Opću bolnicu Šibenik, ministrica zdravstva Irena Hrstić iskoristila je kako bi naglasila da se u proteklih 10 godina kontinuirano ulaže u zdravstveni sustav i ljudske resurse, dosad ukupno tri milijarde eura.

Za problem dostupnosti primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pogotovo u ruralnim područjima, na što je upozorio zastupnik Josip Dabro, ministrica zdravstva vidi nekoliko mogućih rješenja.

Jedno, od ad hoc rješenja, su mobilne ambulante, drugo je broj liječnika obiteljske medicine koji će ići na specijalizaciju, treće je da mjesečni iznos sredstva za standardni tim bude jednak i za one koji nemaju takav tim, ali se nalaze u ruralnim područjima, a tu su sestrinska savjetovališta, navela je ministrica, uvjerena da Ministarstvo sa županijom može osigurati dostupnu skrb najbližu mjestu stanovanja.

Razmatramo promjenu ulaska u pravosudnu dužnost

Ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan, odgovarajući zastupniku Goranu Kaniškom kojeg je zanimalo rješavanje izazova u pravosuđu, naveo je "kao zanimljivost" da smo zemlja s 3,9 milijuna stanovnika, a godišnje imamo 1,3 milijuna novih predmeta.

Podsjetio je na uvođenje sustava ANON - sustav anonimizacije i javne objave svih odluka, projekta "trgovački sudovi bez papira" koji će se provoditi na četiri trgovačka suda, tonskog snimanja na sudovima. Kao veliki izazov je istaknuo dobnu strukturu sudaca, navevši kako je od njih 1670 samo dvoje mlađe od 30 godina, a 696 u dobi između 60 i 70 godina.

"Razmatramo promjenu ulaska u pravosudnu dužnost, državna škola za pravosudne dužnosnike je jedan od uvjeta i dobit će novu ulogu, daljnje usavršavanje i stručno osposobljavanje pravosudnih dužnosnika, međutim, uvjeti za ulazak će se u određenoj mjeri promijeniti", najavio je.

Provodimo povijesnu modernizaciju Oružanih snaga

Zastupnika Stipana Šašlina zanimala su ulaganja u obranu, a potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić naglasio je kako se provodi povijesna i prva modernizacija Oružanih snaga od samostalnosti Hrvatske.

"Ove godine će Hrvatska dosegnuti 2,08 posto izdvajanja za opremanje i naoružavanje, a čak 34 posto od toga će ići na modernizaciju. Proces modernizacije HRZ-a je pri kraju, procesi modernizacije pješadije i kopnene vojske je u realizaciji, kao i priprema modernizacije Hrvatske ratne mornarice", rekao je.

Dinamika opremanja i podizanje izdvajanja će se nastaviti do 3,5 posto do 2035. godine, dodao je naglasivši kako je u svakom segmentu uključena i naša vojna i obrambena industrija.

Nadam se povoljnom rješenju za 51 hrvatsku obitelj u Crnoj Gori

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izrazio je nadu da će pozitivno biti riješen problem 51 hrvatske obitelji u Crnoj Gori čija je imovina proteklih desetljeća oteta ili je nad njom izvršen sporan upis.

"Nadamo se povoljnom rješenju, tako mi je obećao ministar (vanjskih poslova Ervin) Ibrahimović", odgovorio je zastupniku Mati Frankoviću.

Grlić Radman naglašava kako Vlada to pitanje tretira vrlo ozbiljno, pravno, politički, vrijednosno. Hrvatska zajednica u Boki je mala, ranjiva zajednica koja ima posebnu pozornost ove Vlade i Ministarstva, istaknuo je i naveo kako se prije dva dana našao se s predstavnicima tivatskih obitelji koje se ne mogu uknjižiti u k.o. Mrčevac, jer se tijela koja to trebaju provesti oglušuju o odluke sudova u Kotoru i Podgorici.

To je pitanje vladavine prava, a budući da je Crna Gora u pristupnom procesu za članstvo u EU, ona je dužna zatvoriti mjerilo restitucije koje se odnosi na poglavlje 23 Vladavina prava, kazao je ministar.

S obzirom na to da je nekim drugim nacionalnostima uknjižba omogućena, smatramo da se radi o diskriminatornom činu prema hrvatskoj zajednici, dodao je.

Vrlo uspješna turistička sezona; Potrebno napraviti dodatne iskorake u odnosu cijene i kvalitete

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina osvrnuo se na lanjsku turističku godinu, ocijenivši ju vrlo uspješnom.

"Unatoč okolnostima koje nam baš nisu išle u prilog, uspjeli smo realizirati još jednu rekordnu turističku godinu po svim parametrima. Po prvi puta u svojoj povijesti smo realizirali više od 110 milijuna noćenja i po prvi puta taj rast nije generiran u dva ljetna mjeseca, tada smo imali čak blagi pad od 1,2 posto. No, imali smo snažan rast u predsezoni i postsezoni", naveo je, zastupnici Sandi Liviji Maduni.

Ove je godine najvažnija tema cjenovna konkurentnost, dodao je. "I apsolutno je potrebno da napravimo dodatne iskorake u odnosu cijene i kvalitete, ukoliko to ne napravimo, teško će biti ponoviti ove rezultate", naglasio je.

Podsjetio je na provedbu reforme održive smještajne infrastrukture zbog čega je, naveo je, povećan broj ugovora o najmu za 14 posto u godinu dana, a više od 3000 poreznih obveznika kratkoročnog najma u potpunosti je ili djelomično prešlo u dugoročni najam.

Hrvatska dobro stoji u provođenju umjetne inteligencije

Ljubomira Kolareka zanimala je primjena umjetne inteligencije u obrazovnom sustavu, na što je ministar obrazovanja i znanosti Radovan Fuchs ustvrdio da Hrvatska tu stoji jako dobro.

Još 2021. dobili smo nagradu Europske komisije za projekt e-škola, a 2022. počeli smo promišljati o primjeni umjetne inteligencije u obrazovnim procesima.

Rezultat toga je projekt Brain koji se već provodi jednu godinu i u fazi je evaluacije. U tom projektu sudjeluje oko 600 nastavnika, učitelja i stručnih suradnika u 242 škole, a djecu se uči kako funkcionira i obrađuje podatke umjetna inteligencija, naveo je Fuchs.

Danas počeo nacionalni čitalački izazov "15 po 15"

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek pozvala je sve zastupnike da se uključe u nacionalni čitalački izazov "15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci", koji je počeo danas, a koji je primarno namijenjen predškolskoj djeci.

Riječ je o programu koji njezino Ministarstvo provodi s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim pedijatrijskim društvom u okviru šireg programa Rođeni za čitanje koji je Vlada pokrenula 2023. godine.

"Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle, a nama takvi trebaju u društvu", rekla je ministrica, odgovarajući zastupnici Zdravki Bušić, koja je pohvalila ovaj program. Ministrica je upozorila na negativan utjecaj društvenih mreža i virtualnog svijeta na razvoj djece, njihova govora, rječnika i emocija.

Podsjetila je na prošlogodišnje zabrinjavajuće podatke o odgodama upisa djece u 1. razrede, na brojne poremećaje u razvoju pažnje zbog korištenja velikog broja ekrana, te naglasila kako čitanje omogućuje bolju pripremu djece, bolji razvoj njihovih kapaciteta.

Izvor: Hina/Vlada