Government of Croatia
Government of Croatia
04/08/2026 | Press release | Distributed by Public on 04/08/2026 12:14
Nacionalnim mjerama i zajedničkim europskim alatima jačamo našu otpornost na krize, gospodarsku snagu i političku težinu
Uvodeći u izvješće, premijer je naglasio da su se u proteklih nekoliko mjeseci značajno promijenile globalne okolnosti. Govor predsjednika Vlade, nakon uvodnih pozdrava, donosimo u cijelosti.
"Svijet - a time i Europa pa i Hrvatska - ušao je u razdoblje geopolitičke i geoekonomske nestabilnosti i neizvjesnosti.
I dok se nastavlja brutalna ruska agresija na Ukrajinu, svjedočimo zabrinjavajućoj eskalaciji krize na Bliskom istoku. Te posljedice osjeća cijeli svijet.
Suočeni smo s naglim i snažnim poremećajem globalnih energetskih i opskrbnih tokova.
Cijene nafte i plina rastu, pa padaju pa opet rastu - velika je nesigurnost i nepredvidljivost na tržištu i u poslovanju. Opskrbni lanci pucaju. Raspoložive količine ključnih sirovina se smanjuju.
Kombinirani energetski, industrijski i prehrambeni šok
Iz Perzijskog zaljeva dolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, što taj prostor čini jednim od ključnih čvorišta globalne opskrbe energijom.
Iako najveći dio tih količina ide u Aziju, svaki poremećaj globalne ponude odmah se odražava na cijene i dostupnost - pa time neizravno pogađa i Europu.
No ovaj poremećaj ne pogađa samo energetski sektor - zahvaća cijeli proizvodni i opskrbni sustav: amonijak, ključan za proizvodnju gnojiva i hrane; plastiku i petrokemikalije, bez kojih nema ambalaže, sintetičkih vlakana te brojnih industrijskih, farmaceutskih i elektroničkih proizvoda, uključujući komponente za medicinsku opremu; helij, nužan za bolnice i industriju poluvodiča - pri čemu između petine i trećine njihove globalne proizvodnje dolazi iz tog prostora - svi ovise o stabilnim tokovima iz Zaljeva.
Riječ je o kombiniranom energetskom, industrijskom i prehrambenom šoku.
Prema riječima direktora Međunarodne agencije za energiju, riječ je o poremećaju bez presedana - ozbiljnijem čak i od energetskih kriza iz 1973., 1979. i 2022. zajedno.
Povijest pokazuje da cijena nafte ne raste postupno već često u skokovima - uglavnom u krizama.
Početkom 1970-ih barel je stajao oko 3 dolara, a nakon prvog naftnog šoka 1973. porastao je na više od 10 dolara. Nakon iranske revolucije 1979., prešao je 30 dolara. Tijekom svjetske krize 2008. dosegnuo je gotovo 150 dolara, a nakon ruske agresije na Ukrajinu, 2022. ponovno je skočio iznad 120 dolara.
Prerano je zaključiti da je kriza završena; nadamo se daljnjem smirivanju napetosti
Ono što je ključno - nakon svakog takvog šoka cijena se ne vraća na staro, već se stabilizira na novoj, višoj razini.
Upravo zato svaka energetska kriza dugoročno mijenja uvjete u kojima djeluju naša gospodarstva.
Najnoviji razvoj događaja pokazuje koliko je situacija nestabilna i koliko brzo može promijeniti smjer.
Nakon razdoblja snažne i zabrinjavajuće eskalacije uslijedio je neočekivani preokret.
Odgoda ultimatuma američkog predsjednika za dva tjedna te iranska najava ograničenog otvaranja Hormuškog tjesnaca dovele su do privremenog smirivanja napetosti i otvorili prostor za pregovore.
No riječ je o uvjetovanom i vremenski ograničenom rješenju, uz zadržavanje iranske kontrole nad prometom.
Iako se nadamo daljnjem smirivanju, prerano je zaključiti da je kriza završena i da su rizici uklonjeni.
Ovaj sukob ujedno je razotkrio razinu naše izloženosti događajima u tom dijelu svijeta - dok temeljne napetosti pritom nisu nestale.
Izrael, koji Iran doživljava kao egzistencijalnu prijetnju, ostaje odlučan trajno ograničiti njegove vojne i napadačke kapacitete. Istodobno, nakon razornog rata u pojasu Gaze, pokrenutog kao odgovor na teroristički napad Hamasa 2023., Izrael nastoji neutralizirati i Hezbolah u Libanonu, koji također ima potporu Irana.
Znakovito je da je Izrael najavio da se ovo primirje s Iranom ne odnosi na njegove operacije u Libanonu.S druge strane, iako vojno oslabljen, Iran je u ovoj krizi dodatno učvrstio svoj položaj sile u regiji.
Pokazao je sposobnost odgovora balističkim projektilima i besposadnim sustavima, razotkrio ranjivosti u sigurnosnoj arhitekturi Zaljeva te jasno demonstrirao da je kontrola nad Hormuškim tjesnacem moćan i relativno jeftin instrument strateškog pritiska - u mnogim pogledima učinkovitiji, opasniji i neposredniji od nedovršenog nuklearnog programa.
Sustavno jačati otpornost na buduće krize
Čak i u slučaju brzog smirivanja, bit će potrebno dosta vremena da se globalni gospodarski i energetski tokovi stabiliziraju, stoga moramo pravodobno računati na negativne učinke na rast, inflaciju i životni standard građana.
Istodobno, brojna regionalna pitanja ostaju otvorena, a napetosti prisutne, što znači da moramo sustavno jačati otpornost na buduće krize - sada kada smo već osjetili njihove prve učinke.
Šire gledano, svjedočimo intenziviranju nadmetanja velikih sila, pokušajima uspostave sfera utjecaja i sve izraženijoj uporabi gospodarskih instrumenata kao sredstva političkog pritiska - a istodobno stavljanja međunarodnog prava sa strane ili njegovog potpunog ignoriranja. Ova kriza to zorno potvrđuje.
Sve to mijenja način na koji Europska unija određuje svoje prioritete i djeluje u sve zahtjevnijem i neizvjesnijem okruženju.
Izazovi zahtijevaju brže i odlučnije zajedničko djelovanje
U takvim okolnostima postaje jasno da se moć više ne mjeri samo veličinom gospodarstva - iako je Europska unija u tom pogledu snažna - nego prije svega sposobnošću da tu snagu usmjeri, zaštiti i pretvori u stvarni politički utjecaj.
Zato su danas sve rasprave unutar Europskog vijeća strateške i međusobno povezane - otpornost, sigurnost, konkurentnost i energija čine jedinstvenu cjelinu.
Te teme više ne možemo promatrati odvojeno i zato na razini Europske unije tražimo cjelovite i usklađene odgovore.
Ovi izazovi zahtijevaju brže i odlučnije djelovanje, i pokazuju koliko je važno da djelujemo zajedno.
Članstvo u Europskoj uniji danas je vrijednije nego ikada prije, to potvrđuju i rasprave u državama poput Islanda i Norveške.
Hrvatska se suočava s istim izazovima i na njih odgovaramo promišljeno: nacionalnim mjerama i zajedničkim europskim alatima.
Upravo ta kombinacija jača našu otpornost na krize, gospodarsku snagu i političku težinu.
Danas ću se usredotočiti ću ključne dimenzije odgovora Europske unije i država članica na ove izazove.
Na sigurnost, na geopolitičku ulogu Europske unije, na gospodarsku snagu i na energetsku otpornost.
Želim još jednom čestitati Borisu Vujčiću na imenovanju za potpredsjednika Europske središnje banke, kao i Marku Primorcu na imenovanju za potpredsjednika Europske investicijske banke.
Ta su imenovanja i priznanje Hrvatskoj, kao stabilnoj članici i Europske unije i eruopodručja.
Energetski šok i Bliski istok
Poštovane zastupnice i zastupnici,
središnja tema ovog formalnog sastanka Europskog vijeća bila je odgovor na energetsku krizu izazvanu sukobom u Iranu.
Ovdje se radi o globalnim posljedicama i zato bilo nužno definirati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere kako bi se ograničio njezin utjecaj na gospodarstva država članica i na konkurentnost Europe na globalnoj razini.
Bliski istok ključan je za globalnu opskrbu energijom i svaka eskalacija odmah se prelijeva na cijene nafte i plina, a potom i na sve druge proizvode i usluge.
Napadi na brodove i ugrožavanje ključnih pomorskih pravaca izravno destabiliziraju opskrbne lance i globalnu sigurnost.
Poremećaji u prometu, prije svega kroz prolaz Hormuškim tjesnacem već se osjećaju na svim razinama - od industrije do kućanstava, kroz rast cijena i inflatorne pritiske.
Europa je u takvim okolnostima posebno osjetljiva, jer uvozi 97 % nafte i gotovo 90 % plina koje troši, a pritom se nalazi relativno blizu ove nestabilne regije.
Energetska sigurnost danas je pitanje suverenosti.
Lančana reakcija rasta cijena energenata
Zato svaka nova eskalacija ne znači samo skuplju energiju, nego i šire sigurnosne posljedice - uključujući moguće migracijske pritiske i dodatno opterećenje naših gospodarstava.
Rast cijena energenata pokreće lančanu reakciju.
Drugim riječima, ono što se danas događa u svijetu već sutra utječe na cijene koje plaćaju hrvatski građani.
Za Hrvatsku to ima vrlo konkretne posljedice: svaki trajni rast cijene nafte od 10 dolara po barelu povećava godišnji račun za uvoz za oko 250 milijuna dolara - to znači da bi razine kakve smo vidjeli posljednjih dana, oko 110 dolara, ako bi se zadržale tijekom godine, donijele dodatni trošak od približno milijardu dolara.
Taj se šok zatim prelijeva na sve grane gospodarstva, osobito, prijevoz, turizam, poljoprivredu, ribarstvo, cijene hrane i, u konačnici, životni standard naših ljudi.
Time se moguće usporava gospodarski rast i povećava neizvjesnost.
Eskalacija sukoba povećava rizik od terorizma i radikalizacije, ne samo na Bliskom istoku, nego i u Europi.
Migracijski pritisci u takvim okolnostima postaju sigurnosno pitanje pa i dodatni pritisak na društvenu stabilnost europskih država.
Nestabilno i osjetljivo tržište nafte
Zato je u interesu svih da se spriječi daljnja eskalacija, stoga smo i pozdravili ovo primirje, u kojem je posredovao Pakistan, a koje se dogodilo noćas par sati prije isteka ultimatuma, odnosno roka.
Valja naglasiti da nisu ugroženi samo transportni pravci, nego i sama proizvodnja - oštećenja energetskih postrojenja u Zaljevu i ograničenja izvoza dovode u pitanje ukupne proizvodne kapacitete Irana i zemalja Zaljeva.
Time se poremećaj dodatno produbljuje i produžuje, stoga je ključno da se sustavno i kontinuirano bavimo zaštitom hrvatskih građana i gospodarstva.
Rast cijena nafte bio je očekivan - riječ je o tržištu koje je po svojoj naravi nestabilno i osjetljivo na geopolitičke šokove.
To potvrđuje i noćašnji nagli pad cijene nafte - s razine iznad 110 dolara na oko 90 dolara u samo nekoliko sati - već i nakon najave privremenog smirivanja situacije.
Vladin 10. paket mjera vrijedan 450 milijuna eura
Mi smo u tom kontekstu djelovali brzo. Desetim paketom mjera Vlade vrijednim 450 milijuna eura, ublažili smo cjenovni udar, očuvali gospodarsku aktivnost i ograničili inflatorne pritiske, produljili mjere za struju i za plin te dali potpore poljoprivrednicima i ribarima, ugroženim kupcima energenata, pružateljima socijalnih usluga, udomiteljima i svima onima kojima je potpora u tom trenutku bila najbitnija.
Spriječili smo znatno veći rast cijena goriva i ukapljenog plina za boce.
Na ovaj način želimo dati svoj doprinos u još jednoj krizi i osigurati preduvjete da svi ostanemo skupa na okupu i da nitko ne bude sam, a da se očuva socijalna kohezije.
Poduzeli smo mjere, kojima ćemo po mom dubokom uvjerenju, uz dodatne alate koje ćemo staviti na raspolaganje Vladi, biti u poziciji da dalje utječemo na rast cijena derivata.
Ukrajina i europska sigurnost
Agresija na Ukrajinu i dalje je jedna od glavnih tema, u pogledu operacionalizacije odluke sa prethodnog Europskog vijeća, a to je zajam od 90 milijardi eura.
Donošenje tog ključnog zakonodavnog akta za provedbu te odluke - što je u biti izmjena Uredbe o Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027., koja je temelj za davanje jamstva za zajam Ukrajini - zbog oštećenja naftovoda Družba i prekida transporta ruske nafte prema Slovačkoj i Mađarskoj, Mađarska je blokirala, a za takvu odluku potrebna je jednoglasnost.
Ovo je bila prigoda da još jednom i Mađarskoj i Slovačkoj, a i svim ostalim kolegama u Europskom vijeću, pojasnimo ulogu Hrvatske, koja je također transportni pravac za dobavu nafte.
Važnost JANAF-a za Hrvatsku i susjede
Dakle, na našem naftnom terminalu u Omišlju, mađarski MOL naručuje tankere s neruskom naftom, njih 15-ak je već naručeno, i ona se transportira prema Mađarskoj, pouzdanim, sigurnim, funkcionalnim Jadranskim naftovodom.
JANAF u praksi potvrđuje da sve potrebe za rafinerije i u Mađarskoj i u Slovačkoj i u Srbiji može u stopostotnom iznosu osigurati.
Dakle, ne postoji nikakav rizik nedostatka opskrbe naftom ni za Srbiju, ni za Mađarsku niti za Slovačku, ukoliko koriste usluge Jadranskog naftovoda. Ta je činjenica itekako poznata i jasna svima, i Europskoj komisiji i svih 26 drugih država članica.
Naša je pozicija konstruktivna, partnerska i dobrosusjedska i upravo smo to kao ključnu političku poruku poslali i javnosti i kolegama na samom sastanku.
Ova situacija u kojoj smo se našli zahtijevala je da i na nacionalnoj razini pokrenemo inicijativu za sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu gdje smo raspravili ekonomske, energetske, sigurnosne posljedice ove krize, razgovarali o direktnim utjecajima i mjerama Vlade, kao i rezervama kada je riječ o energentima u Hrvatskoj i time svim ključnim akterima predstavili stvarno i realno stanje.
Proširenje Europske unije kao instrument sigurnosti
Na ovim sastancima raspravljali smo i o proširenju Europske unije, temi koja je posebno važna, za Hrvatski i nama susjedne zemlje, za Ukrajinu i Moldovu.
Postoji niz inicijativa, a po meni po prvi put i jasno izražena politička volja, ne samo ove druge Komisije von der Leyen, već i niza država članica, da ako to bude realno dođe do stvarnoga procesa proširenja do kraja mandata ovoga Europskog parlamenta i Komisije, a to je 2029. godina.
Što se toga tiče, postoje dva pristupa, jedan tradicionalni - ispunjavanje kriterija i vrednovanje individualnih postignuća - i drugi, geopolitički koji bi nešto ubrzao dinamiku proširenja i služio na taj način kao dio onoga što je katalog mjera da se postigne primirje ili barem nekakav privremeni mirovni sporazum u Ukrajini.
U svakom slučaju, ako dođe do određenih trendova u promišljanjima država članica da se ide brže, onda ta nova metodologija skraćenog puta mora vrijediti za sve.
To govorim posebno za Bosnu i Hercegovinu i tu poziciju smo vrlo jasno artikulirali. Ako će bilo tko od zemalja koje su u procesu proširenja imati svojevrstan privilegiran put, onda on mora vrijediti za sve. I ta pozicija je vrlo jasna i Hrvatska će na njoj u svim razgovorima inzistirati.
Geoekonomija i konkurentnost
Nekoliko riječi o temi konkurentnosti. O tome smo već više puta razgovarali. Podsjećam da su izvješća Marija Draghija i Enrica Lette bili podloga za radni program ove Komisije za brojne zakonske prijedloge koji idu prema Vijeću i prema Parlamentu.
Jačanjem svoje industrijske i trgovinske politike, Europska unija želi ostvariti poziciju koju karakteriziraju i strateška autonomija i sposobnost djelovanja.
Toj temi je bio posvećen neformalni sastanak veljači, gdje smo zaključili da treba bolje iskoristiti jedinstveno tržište, još više ulagati u strateške industrije i inovacije, jačati ključne sektore poput obrane, čistih tehnologija i umjetne inteligencije, ubrzati energetsku tranziciju te voditi odlučniju i pragmatičniju trgovinsku politiku.
Dodatno smo ožujku uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu i napredak u ostvarivanju četiriju sloboda, ubrzanje energetske tranzicije, smanjenje administrativnog opterećenja radi poticanja inovacija i razvoja poduzeća, jačanje industrijske baze i smanjenje strateških ovisnosti razvojem europskih tehnologija i partnerstava.
Suočena s modelima velikih svjetskih gospodarstava poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Europska unija poduzima konkretne korake za povećanje produktivnosti, uklanjanje unutarnjih prepreka i fragmentacije, uz očuvanje svojega socijalnog i gospodarskog modela.
Pritom se nastoji uspostaviti ravnotežu između otvorenosti tržišta i zaštite vlastitih interesa, kao i između deregulacije i očuvanja standarda.
Za malo i otvoreno gospodarstvo poput hrvatskoga, to nije apstraktno pitanje - ono izravno određuje naš prostor za rast, ulaganja i razvoj.
Zato je posebno važno da Europska unija djeluje usklađeno i kao jedinstven geoekonomski akter - kako bi naša otvorenost ostala izvor snage, a ne ranjivosti.
Strateška odluka o LNG terminalu na Krku
U tom smjeru nastavljamo jačati otpornost diversificiranjem lanaca opskrbe, stoga smo strateški, dalekovidno, a u ovom trenutku i izrazito korisno, u prvom mandatu naše Vlade prelomili i odlučili investirati u LNG terminal na Krku.
Zamislite situaciju da ga nismo imali pa da smo bili potpuno ovisni o ruskom plinu. Tada bi izostanak takvog promišljanja doveo u ugrozu naš opstanak i našu industriju i gospodarstvo i kućanstva.
Također smo odlučili jačati pristup ključnim sirovinama, povećavati energetsku neovisnost, ubrzavati dekarbonizaciju industrije te ulagati u razvoj tehnologija budućnosti.
Sve to je s ciljem smanjenja strateške ovisnosti cijelog kontinenta kroz dublje jedinstveno tržište, ciljaniju industrijsku politiku i aktivniji vanjskotrgovinski pristup.
Demografska revitalizacija kao ključno pitanje
Mi smo naglasili jedan ključan aspekt, koji je sada zaista horizontalan i vidljiv, pa čak i bolje artikuliran od brojnih kolega nego prije nekoliko godina kada je Hrvatska bila doslovno jedina koja je postavljala pitanje demografske revitalizacije.
Sada vidimo da je taj problem svojstven svim europskim društvima, svi su u fazi starenja, naš je prosjek godina 45.
Zato naših 850 milijuna eura u ovoj proračunskoj godini za demografsku revitalizaciju u biti pojašnjava da smo u stanju operativnim akcijama i djelima pratiti političke narative, prioritete i riječi.
Jačanje otpornosti i strateške autonomije Europske unije
Svijet u kojem živimo danas je bitno drukčiji - nestabilniji, nepredvidljiviji i geopolitički kompetitivniji.
Veliki su izazovi i za vanjsku i za sigurnosnu i za obrambenu pa i za razvojnu i vanjsko-trgovinsku politiku Europske unije.
Jačanje otpornosti i autonomije su glavne niti vodilje svih aktivnosti.
Višegodišnji rat u Ukrajini, velika eskalacija na sukoba Bliskom istoku, koji više nije vezan samo za blisko susjedstvo Izraela, predstavlja dokaz fragmentaciji sigurnosnih problema, ali i o fragmentaciji globalnog gospodarstva.
Ovo kriza je sve samo ne uobičajena, ona nadilazi prethodne energetske i gospodarske šokove.
Stoga itekako znamo da je ovo vrijeme velike političke odgovornosti, ne samo Unije kao dominantne međunarodne organizacije ili institucije na razini multilateralizma, nego svih nas kao nacionalnih država koje se u ovom kontekstu moraju dobro i pametno pozicionirati.
Solidarnost svih aktera uz razumnu cjenovnu politiku
Pritom je zadaća vlada da štite standard građana, da štite gospodarstvo.
Mi imamo iza sebe pet, šest godina kontinuiranog kriznog upravljanja. U tom kriznom upravljanju mislim da smo ostvarili većinu strateških ciljeva, to se vidi i iz brojnih pokazatelja.
Međutim, ovakva okolnost zahtijeva odgovornost i solidarnost svih.
Više sam puta kazao da mi živimo u socijalno-tržišnom gospodarstvu, u najkonkurentnijem gospodarstvu na svijetu.
Ako živimo u socijalno-tržišnom gospodarstvu, to znači da ne možemo administrativno ograničavati cijene. To jednostavno nije realno.
Kada bismo to učinili, zamijenili bismo slobodu tržišta i poduzetništva i zato su naše mjere ciljane prema onima kojima pomoć treba.
Međutim, ta cjenovna politika je prema mom dubokom uvjerenju ključna i za uspjeh turističke sezone koja nam predstoji jer ove okolnosti će imati efekta i na obrasce ponašanja ljudi s nama bitnih emitivnih tržišta, što od gospodarske situacije u tim zemljama, ako bude stagnacija, ako ne bude rasta bit će manje raspoloživog dohotka i manje novaca za provođenje godišnjeg odmora u nekoj od država.
Sve to nužno je povezano s politikom cijena i zato upozoravam danas i s ovog mjesta sve aktere koji se pripremaju za turističku sezonu da budu mudriji neko lani i da iskoriste ovu situaciju i s povoljnijim cijenama nego što su planirali kako bi privukli ljude. Jer oni koji dođu će nešto sigurno trošiti, oni koji ne dođu neće trošiti ništa - stvar je dosta jednostavna. I svi će se prilagođavati okolnostima u kojima se svijet danas nalazi i ekonomski i energetski i sigurnosno.
Nastavak energetske tranzicije
Mi ćemo nastojati nastaviti našu energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije, osiguravati dovoljno fosilnih goriva u smislu sigurnosti opskrbe, no jednako tako ćemo nastaviti našu participaciju u tom savezu 16 članica koje podržavaju nuklearnu energiju.
Mi to činimo zato što smo identificirani s vlasništvom 50 posto nuklearne elektrane u Krškom. Razmotrit ćemo sve one opcije koje budu na raspolaganju kako bismo dugoročno ulagali u energiju koja je puno jeftinija, ne ostavlja nikakav ugljični otisak, a pokazalo se, osim par situacija u svijetu, i vrlo sigurna.
Djelovat ćemo brzo, odgovorno, u dogovoru s drugim partnerima i drugim akterima.
U završnoj smo fazi našeg puta za članstvo u OECD-u, gdje se praktički nalazimo pred finalnim ocjenama i ja se nadam do kraja godine i članstvu u ovoj jedinoj preostaloj organizaciji čime ćemo zaokružiti naš međunarodni položaj.
U ovoj godini predsjedamo s dvije važne inicijative. Jedna je MED-9, dakle devet članica Europske unije koje su ujedno i mediteranske, a druga je Inicijativa triju mora, gdje ćemo održati veliki summit na razini šefova država i vlada ovoga mjeseca u Dubrovniku, uz veliki gospodarski forum.
U ovim okolnostima vjerujem da je ova rasprava prigoda da zajednički razmotrimo okolnosti u kojima se svijet, Europa i Hrvatska danas nalaze.
To nam nalaže donošenje puno brzih, mudrih i odgovornih odluka i spreman sam čuti i vaše stavove.
Hvala vam lijepa."
"Svijet - a time i Europa pa i Hrvatska - ušao je u razdoblje geopolitičke i geoekonomske nestabilnosti i neizvjesnosti.
I dok se nastavlja brutalna ruska agresija na Ukrajinu, svjedočimo zabrinjavajućoj eskalaciji krize na Bliskom istoku. Te posljedice osjeća cijeli svijet.
Suočeni smo s naglim i snažnim poremećajem globalnih energetskih i opskrbnih tokova.
Cijene nafte i plina rastu, pa padaju pa opet rastu - velika je nesigurnost i nepredvidljivost na tržištu i u poslovanju. Opskrbni lanci pucaju. Raspoložive količine ključnih sirovina se smanjuju.
Kombinirani energetski, industrijski i prehrambeni šok
Iz Perzijskog zaljeva dolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, što taj prostor čini jednim od ključnih čvorišta globalne opskrbe energijom.
Iako najveći dio tih količina ide u Aziju, svaki poremećaj globalne ponude odmah se odražava na cijene i dostupnost - pa time neizravno pogađa i Europu.
No ovaj poremećaj ne pogađa samo energetski sektor - zahvaća cijeli proizvodni i opskrbni sustav: amonijak, ključan za proizvodnju gnojiva i hrane; plastiku i petrokemikalije, bez kojih nema ambalaže, sintetičkih vlakana te brojnih industrijskih, farmaceutskih i elektroničkih proizvoda, uključujući komponente za medicinsku opremu; helij, nužan za bolnice i industriju poluvodiča - pri čemu između petine i trećine njihove globalne proizvodnje dolazi iz tog prostora - svi ovise o stabilnim tokovima iz Zaljeva.
Riječ je o kombiniranom energetskom, industrijskom i prehrambenom šoku.
Prema riječima direktora Međunarodne agencije za energiju, riječ je o poremećaju bez presedana - ozbiljnijem čak i od energetskih kriza iz 1973., 1979. i 2022. zajedno.
Povijest pokazuje da cijena nafte ne raste postupno već često u skokovima - uglavnom u krizama.
Početkom 1970-ih barel je stajao oko 3 dolara, a nakon prvog naftnog šoka 1973. porastao je na više od 10 dolara. Nakon iranske revolucije 1979., prešao je 30 dolara. Tijekom svjetske krize 2008. dosegnuo je gotovo 150 dolara, a nakon ruske agresije na Ukrajinu, 2022. ponovno je skočio iznad 120 dolara.
Prerano je zaključiti da je kriza završena; nadamo se daljnjem smirivanju napetosti
Ono što je ključno - nakon svakog takvog šoka cijena se ne vraća na staro, već se stabilizira na novoj, višoj razini.
Upravo zato svaka energetska kriza dugoročno mijenja uvjete u kojima djeluju naša gospodarstva.
Najnoviji razvoj događaja pokazuje koliko je situacija nestabilna i koliko brzo može promijeniti smjer.
Nakon razdoblja snažne i zabrinjavajuće eskalacije uslijedio je neočekivani preokret.
Odgoda ultimatuma američkog predsjednika za dva tjedna te iranska najava ograničenog otvaranja Hormuškog tjesnaca dovele su do privremenog smirivanja napetosti i otvorili prostor za pregovore.
No riječ je o uvjetovanom i vremenski ograničenom rješenju, uz zadržavanje iranske kontrole nad prometom.
Iako se nadamo daljnjem smirivanju, prerano je zaključiti da je kriza završena i da su rizici uklonjeni.
Ovaj sukob ujedno je razotkrio razinu naše izloženosti događajima u tom dijelu svijeta - dok temeljne napetosti pritom nisu nestale.
Izrael, koji Iran doživljava kao egzistencijalnu prijetnju, ostaje odlučan trajno ograničiti njegove vojne i napadačke kapacitete. Istodobno, nakon razornog rata u pojasu Gaze, pokrenutog kao odgovor na teroristički napad Hamasa 2023., Izrael nastoji neutralizirati i Hezbolah u Libanonu, koji također ima potporu Irana.
Znakovito je da je Izrael najavio da se ovo primirje s Iranom ne odnosi na njegove operacije u Libanonu.S druge strane, iako vojno oslabljen, Iran je u ovoj krizi dodatno učvrstio svoj položaj sile u regiji.
Pokazao je sposobnost odgovora balističkim projektilima i besposadnim sustavima, razotkrio ranjivosti u sigurnosnoj arhitekturi Zaljeva te jasno demonstrirao da je kontrola nad Hormuškim tjesnacem moćan i relativno jeftin instrument strateškog pritiska - u mnogim pogledima učinkovitiji, opasniji i neposredniji od nedovršenog nuklearnog programa.
Sustavno jačati otpornost na buduće krize
Čak i u slučaju brzog smirivanja, bit će potrebno dosta vremena da se globalni gospodarski i energetski tokovi stabiliziraju, stoga moramo pravodobno računati na negativne učinke na rast, inflaciju i životni standard građana.
Istodobno, brojna regionalna pitanja ostaju otvorena, a napetosti prisutne, što znači da moramo sustavno jačati otpornost na buduće krize - sada kada smo već osjetili njihove prve učinke.
Šire gledano, svjedočimo intenziviranju nadmetanja velikih sila, pokušajima uspostave sfera utjecaja i sve izraženijoj uporabi gospodarskih instrumenata kao sredstva političkog pritiska - a istodobno stavljanja međunarodnog prava sa strane ili njegovog potpunog ignoriranja. Ova kriza to zorno potvrđuje.
Sve to mijenja način na koji Europska unija određuje svoje prioritete i djeluje u sve zahtjevnijem i neizvjesnijem okruženju.
Izazovi zahtijevaju brže i odlučnije zajedničko djelovanje
U takvim okolnostima postaje jasno da se moć više ne mjeri samo veličinom gospodarstva - iako je Europska unija u tom pogledu snažna - nego prije svega sposobnošću da tu snagu usmjeri, zaštiti i pretvori u stvarni politički utjecaj.
Zato su danas sve rasprave unutar Europskog vijeća strateške i međusobno povezane - otpornost, sigurnost, konkurentnost i energija čine jedinstvenu cjelinu.
Te teme više ne možemo promatrati odvojeno i zato na razini Europske unije tražimo cjelovite i usklađene odgovore.
Ovi izazovi zahtijevaju brže i odlučnije djelovanje, i pokazuju koliko je važno da djelujemo zajedno.
Članstvo u Europskoj uniji danas je vrijednije nego ikada prije, to potvrđuju i rasprave u državama poput Islanda i Norveške.
Hrvatska se suočava s istim izazovima i na njih odgovaramo promišljeno: nacionalnim mjerama i zajedničkim europskim alatima.
Upravo ta kombinacija jača našu otpornost na krize, gospodarsku snagu i političku težinu.
Danas ću se usredotočiti ću ključne dimenzije odgovora Europske unije i država članica na ove izazove.
Na sigurnost, na geopolitičku ulogu Europske unije, na gospodarsku snagu i na energetsku otpornost.
Želim još jednom čestitati Borisu Vujčiću na imenovanju za potpredsjednika Europske središnje banke, kao i Marku Primorcu na imenovanju za potpredsjednika Europske investicijske banke.
Ta su imenovanja i priznanje Hrvatskoj, kao stabilnoj članici i Europske unije i eruopodručja.
Energetski šok i Bliski istok
Poštovane zastupnice i zastupnici,
središnja tema ovog formalnog sastanka Europskog vijeća bila je odgovor na energetsku krizu izazvanu sukobom u Iranu.
Ovdje se radi o globalnim posljedicama i zato bilo nužno definirati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere kako bi se ograničio njezin utjecaj na gospodarstva država članica i na konkurentnost Europe na globalnoj razini.
Bliski istok ključan je za globalnu opskrbu energijom i svaka eskalacija odmah se prelijeva na cijene nafte i plina, a potom i na sve druge proizvode i usluge.
Napadi na brodove i ugrožavanje ključnih pomorskih pravaca izravno destabiliziraju opskrbne lance i globalnu sigurnost.
Poremećaji u prometu, prije svega kroz prolaz Hormuškim tjesnacem već se osjećaju na svim razinama - od industrije do kućanstava, kroz rast cijena i inflatorne pritiske.
Europa je u takvim okolnostima posebno osjetljiva, jer uvozi 97 % nafte i gotovo 90 % plina koje troši, a pritom se nalazi relativno blizu ove nestabilne regije.
Energetska sigurnost danas je pitanje suverenosti.
Lančana reakcija rasta cijena energenata
Zato svaka nova eskalacija ne znači samo skuplju energiju, nego i šire sigurnosne posljedice - uključujući moguće migracijske pritiske i dodatno opterećenje naših gospodarstava.
Rast cijena energenata pokreće lančanu reakciju.
Drugim riječima, ono što se danas događa u svijetu već sutra utječe na cijene koje plaćaju hrvatski građani.
Za Hrvatsku to ima vrlo konkretne posljedice: svaki trajni rast cijene nafte od 10 dolara po barelu povećava godišnji račun za uvoz za oko 250 milijuna dolara - to znači da bi razine kakve smo vidjeli posljednjih dana, oko 110 dolara, ako bi se zadržale tijekom godine, donijele dodatni trošak od približno milijardu dolara.
Taj se šok zatim prelijeva na sve grane gospodarstva, osobito, prijevoz, turizam, poljoprivredu, ribarstvo, cijene hrane i, u konačnici, životni standard naših ljudi.
Time se moguće usporava gospodarski rast i povećava neizvjesnost.
Eskalacija sukoba povećava rizik od terorizma i radikalizacije, ne samo na Bliskom istoku, nego i u Europi.
Migracijski pritisci u takvim okolnostima postaju sigurnosno pitanje pa i dodatni pritisak na društvenu stabilnost europskih država.
Nestabilno i osjetljivo tržište nafte
Zato je u interesu svih da se spriječi daljnja eskalacija, stoga smo i pozdravili ovo primirje, u kojem je posredovao Pakistan, a koje se dogodilo noćas par sati prije isteka ultimatuma, odnosno roka.
Valja naglasiti da nisu ugroženi samo transportni pravci, nego i sama proizvodnja - oštećenja energetskih postrojenja u Zaljevu i ograničenja izvoza dovode u pitanje ukupne proizvodne kapacitete Irana i zemalja Zaljeva.
Time se poremećaj dodatno produbljuje i produžuje, stoga je ključno da se sustavno i kontinuirano bavimo zaštitom hrvatskih građana i gospodarstva.
Rast cijena nafte bio je očekivan - riječ je o tržištu koje je po svojoj naravi nestabilno i osjetljivo na geopolitičke šokove.
To potvrđuje i noćašnji nagli pad cijene nafte - s razine iznad 110 dolara na oko 90 dolara u samo nekoliko sati - već i nakon najave privremenog smirivanja situacije.
Vladin 10. paket mjera vrijedan 450 milijuna eura
Mi smo u tom kontekstu djelovali brzo. Desetim paketom mjera Vlade vrijednim 450 milijuna eura, ublažili smo cjenovni udar, očuvali gospodarsku aktivnost i ograničili inflatorne pritiske, produljili mjere za struju i za plin te dali potpore poljoprivrednicima i ribarima, ugroženim kupcima energenata, pružateljima socijalnih usluga, udomiteljima i svima onima kojima je potpora u tom trenutku bila najbitnija.
Spriječili smo znatno veći rast cijena goriva i ukapljenog plina za boce.
Današnja rasprava je prigoda da zajednički razmotrimo okolnosti u kojima se svijet, Europa i Hrvatska nalaze. To nam nalaže donošenje puno brzih, mudrih i odgovornih odluka.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković
Na ovaj način želimo dati svoj doprinos u još jednoj krizi i osigurati preduvjete da svi ostanemo skupa na okupu i da nitko ne bude sam, a da se očuva socijalna kohezije.
Poduzeli smo mjere, kojima ćemo po mom dubokom uvjerenju, uz dodatne alate koje ćemo staviti na raspolaganje Vladi, biti u poziciji da dalje utječemo na rast cijena derivata.
Ukrajina i europska sigurnost
Agresija na Ukrajinu i dalje je jedna od glavnih tema, u pogledu operacionalizacije odluke sa prethodnog Europskog vijeća, a to je zajam od 90 milijardi eura.
Donošenje tog ključnog zakonodavnog akta za provedbu te odluke - što je u biti izmjena Uredbe o Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027., koja je temelj za davanje jamstva za zajam Ukrajini - zbog oštećenja naftovoda Družba i prekida transporta ruske nafte prema Slovačkoj i Mađarskoj, Mađarska je blokirala, a za takvu odluku potrebna je jednoglasnost.
Ovo je bila prigoda da još jednom i Mađarskoj i Slovačkoj, a i svim ostalim kolegama u Europskom vijeću, pojasnimo ulogu Hrvatske, koja je također transportni pravac za dobavu nafte.
Važnost JANAF-a za Hrvatsku i susjede
Dakle, na našem naftnom terminalu u Omišlju, mađarski MOL naručuje tankere s neruskom naftom, njih 15-ak je već naručeno, i ona se transportira prema Mađarskoj, pouzdanim, sigurnim, funkcionalnim Jadranskim naftovodom.
JANAF u praksi potvrđuje da sve potrebe za rafinerije i u Mađarskoj i u Slovačkoj i u Srbiji može u stopostotnom iznosu osigurati.
Dakle, ne postoji nikakav rizik nedostatka opskrbe naftom ni za Srbiju, ni za Mađarsku niti za Slovačku, ukoliko koriste usluge Jadranskog naftovoda. Ta je činjenica itekako poznata i jasna svima, i Europskoj komisiji i svih 26 drugih država članica.
Naša je pozicija konstruktivna, partnerska i dobrosusjedska i upravo smo to kao ključnu političku poruku poslali i javnosti i kolegama na samom sastanku.
Ova situacija u kojoj smo se našli zahtijevala je da i na nacionalnoj razini pokrenemo inicijativu za sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu gdje smo raspravili ekonomske, energetske, sigurnosne posljedice ove krize, razgovarali o direktnim utjecajima i mjerama Vlade, kao i rezervama kada je riječ o energentima u Hrvatskoj i time svim ključnim akterima predstavili stvarno i realno stanje.
Proširenje Europske unije kao instrument sigurnosti
Na ovim sastancima raspravljali smo i o proširenju Europske unije, temi koja je posebno važna, za Hrvatski i nama susjedne zemlje, za Ukrajinu i Moldovu.
Postoji niz inicijativa, a po meni po prvi put i jasno izražena politička volja, ne samo ove druge Komisije von der Leyen, već i niza država članica, da ako to bude realno dođe do stvarnoga procesa proširenja do kraja mandata ovoga Europskog parlamenta i Komisije, a to je 2029. godina.
Što se toga tiče, postoje dva pristupa, jedan tradicionalni - ispunjavanje kriterija i vrednovanje individualnih postignuća - i drugi, geopolitički koji bi nešto ubrzao dinamiku proširenja i služio na taj način kao dio onoga što je katalog mjera da se postigne primirje ili barem nekakav privremeni mirovni sporazum u Ukrajini.
U svakom slučaju, ako dođe do određenih trendova u promišljanjima država članica da se ide brže, onda ta nova metodologija skraćenog puta mora vrijediti za sve.
To govorim posebno za Bosnu i Hercegovinu i tu poziciju smo vrlo jasno artikulirali. Ako će bilo tko od zemalja koje su u procesu proširenja imati svojevrstan privilegiran put, onda on mora vrijediti za sve. I ta pozicija je vrlo jasna i Hrvatska će na njoj u svim razgovorima inzistirati.
Geoekonomija i konkurentnost
Nekoliko riječi o temi konkurentnosti. O tome smo već više puta razgovarali. Podsjećam da su izvješća Marija Draghija i Enrica Lette bili podloga za radni program ove Komisije za brojne zakonske prijedloge koji idu prema Vijeću i prema Parlamentu.
Jačanjem svoje industrijske i trgovinske politike, Europska unija želi ostvariti poziciju koju karakteriziraju i strateška autonomija i sposobnost djelovanja.
Toj temi je bio posvećen neformalni sastanak veljači, gdje smo zaključili da treba bolje iskoristiti jedinstveno tržište, još više ulagati u strateške industrije i inovacije, jačati ključne sektore poput obrane, čistih tehnologija i umjetne inteligencije, ubrzati energetsku tranziciju te voditi odlučniju i pragmatičniju trgovinsku politiku.
Dodatno smo ožujku uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu i napredak u ostvarivanju četiriju sloboda, ubrzanje energetske tranzicije, smanjenje administrativnog opterećenja radi poticanja inovacija i razvoja poduzeća, jačanje industrijske baze i smanjenje strateških ovisnosti razvojem europskih tehnologija i partnerstava.
Suočena s modelima velikih svjetskih gospodarstava poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Europska unija poduzima konkretne korake za povećanje produktivnosti, uklanjanje unutarnjih prepreka i fragmentacije, uz očuvanje svojega socijalnog i gospodarskog modela.
Pritom se nastoji uspostaviti ravnotežu između otvorenosti tržišta i zaštite vlastitih interesa, kao i između deregulacije i očuvanja standarda.
Za malo i otvoreno gospodarstvo poput hrvatskoga, to nije apstraktno pitanje - ono izravno određuje naš prostor za rast, ulaganja i razvoj.
Zato je posebno važno da Europska unija djeluje usklađeno i kao jedinstven geoekonomski akter - kako bi naša otvorenost ostala izvor snage, a ne ranjivosti.
Strateška odluka o LNG terminalu na Krku
U tom smjeru nastavljamo jačati otpornost diversificiranjem lanaca opskrbe, stoga smo strateški, dalekovidno, a u ovom trenutku i izrazito korisno, u prvom mandatu naše Vlade prelomili i odlučili investirati u LNG terminal na Krku.
Zamislite situaciju da ga nismo imali pa da smo bili potpuno ovisni o ruskom plinu. Tada bi izostanak takvog promišljanja doveo u ugrozu naš opstanak i našu industriju i gospodarstvo i kućanstva.
Također smo odlučili jačati pristup ključnim sirovinama, povećavati energetsku neovisnost, ubrzavati dekarbonizaciju industrije te ulagati u razvoj tehnologija budućnosti.
Sve to je s ciljem smanjenja strateške ovisnosti cijelog kontinenta kroz dublje jedinstveno tržište, ciljaniju industrijsku politiku i aktivniji vanjskotrgovinski pristup.
Demografska revitalizacija kao ključno pitanje
Mi smo naglasili jedan ključan aspekt, koji je sada zaista horizontalan i vidljiv, pa čak i bolje artikuliran od brojnih kolega nego prije nekoliko godina kada je Hrvatska bila doslovno jedina koja je postavljala pitanje demografske revitalizacije.
Sada vidimo da je taj problem svojstven svim europskim društvima, svi su u fazi starenja, naš je prosjek godina 45.
Zato naših 850 milijuna eura u ovoj proračunskoj godini za demografsku revitalizaciju u biti pojašnjava da smo u stanju operativnim akcijama i djelima pratiti političke narative, prioritete i riječi.
Jačanje otpornosti i strateške autonomije Europske unije
Svijet u kojem živimo danas je bitno drukčiji - nestabilniji, nepredvidljiviji i geopolitički kompetitivniji.
Veliki su izazovi i za vanjsku i za sigurnosnu i za obrambenu pa i za razvojnu i vanjsko-trgovinsku politiku Europske unije.
Jačanje otpornosti i autonomije su glavne niti vodilje svih aktivnosti.
Višegodišnji rat u Ukrajini, velika eskalacija na sukoba Bliskom istoku, koji više nije vezan samo za blisko susjedstvo Izraela, predstavlja dokaz fragmentaciji sigurnosnih problema, ali i o fragmentaciji globalnog gospodarstva.
Ovo kriza je sve samo ne uobičajena, ona nadilazi prethodne energetske i gospodarske šokove.
Stoga itekako znamo da je ovo vrijeme velike političke odgovornosti, ne samo Unije kao dominantne međunarodne organizacije ili institucije na razini multilateralizma, nego svih nas kao nacionalnih država koje se u ovom kontekstu moraju dobro i pametno pozicionirati.
Solidarnost svih aktera uz razumnu cjenovnu politiku
Pritom je zadaća vlada da štite standard građana, da štite gospodarstvo.
Mi imamo iza sebe pet, šest godina kontinuiranog kriznog upravljanja. U tom kriznom upravljanju mislim da smo ostvarili većinu strateških ciljeva, to se vidi i iz brojnih pokazatelja.
Međutim, ovakva okolnost zahtijeva odgovornost i solidarnost svih.
Više sam puta kazao da mi živimo u socijalno-tržišnom gospodarstvu, u najkonkurentnijem gospodarstvu na svijetu.
Ako živimo u socijalno-tržišnom gospodarstvu, to znači da ne možemo administrativno ograničavati cijene. To jednostavno nije realno.
Kada bismo to učinili, zamijenili bismo slobodu tržišta i poduzetništva i zato su naše mjere ciljane prema onima kojima pomoć treba.
Međutim, ta cjenovna politika je prema mom dubokom uvjerenju ključna i za uspjeh turističke sezone koja nam predstoji jer ove okolnosti će imati efekta i na obrasce ponašanja ljudi s nama bitnih emitivnih tržišta, što od gospodarske situacije u tim zemljama, ako bude stagnacija, ako ne bude rasta bit će manje raspoloživog dohotka i manje novaca za provođenje godišnjeg odmora u nekoj od država.
Sve to nužno je povezano s politikom cijena i zato upozoravam danas i s ovog mjesta sve aktere koji se pripremaju za turističku sezonu da budu mudriji neko lani i da iskoriste ovu situaciju i s povoljnijim cijenama nego što su planirali kako bi privukli ljude. Jer oni koji dođu će nešto sigurno trošiti, oni koji ne dođu neće trošiti ništa - stvar je dosta jednostavna. I svi će se prilagođavati okolnostima u kojima se svijet danas nalazi i ekonomski i energetski i sigurnosno.
Nastavak energetske tranzicije
Mi ćemo nastojati nastaviti našu energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije, osiguravati dovoljno fosilnih goriva u smislu sigurnosti opskrbe, no jednako tako ćemo nastaviti našu participaciju u tom savezu 16 članica koje podržavaju nuklearnu energiju.
Mi to činimo zato što smo identificirani s vlasništvom 50 posto nuklearne elektrane u Krškom. Razmotrit ćemo sve one opcije koje budu na raspolaganju kako bismo dugoročno ulagali u energiju koja je puno jeftinija, ne ostavlja nikakav ugljični otisak, a pokazalo se, osim par situacija u svijetu, i vrlo sigurna.
Djelovat ćemo brzo, odgovorno, u dogovoru s drugim partnerima i drugim akterima.
U završnoj smo fazi našeg puta za članstvo u OECD-u, gdje se praktički nalazimo pred finalnim ocjenama i ja se nadam do kraja godine i članstvu u ovoj jedinoj preostaloj organizaciji čime ćemo zaokružiti naš međunarodni položaj.
U ovoj godini predsjedamo s dvije važne inicijative. Jedna je MED-9, dakle devet članica Europske unije koje su ujedno i mediteranske, a druga je Inicijativa triju mora, gdje ćemo održati veliki summit na razini šefova država i vlada ovoga mjeseca u Dubrovniku, uz veliki gospodarski forum.
U ovim okolnostima vjerujem da je ova rasprava prigoda da zajednički razmotrimo okolnosti u kojima se svijet, Europa i Hrvatska danas nalaze.
To nam nalaže donošenje puno brzih, mudrih i odgovornih odluka i spreman sam čuti i vaše stavove.
Hvala vam lijepa."
Government of Croatia published this content on April 08, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on April 08, 2026 at 18:14 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]