Government of Croatia
Government of Croatia
05/21/2026 | Press release | Distributed by Public on 05/21/2026 09:17
Saboru upućen novi Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama Europske unije
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kazao je da je ovaj Zakon dosad mijenjan osam puta i iz tog razloga se pristupilo izradi novog cjelovitog teksta zakona.
"Prijedlog zakona osigurava cjelovito preuzimanje i provedbu relevantnih instrumenata Europske unije u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, čime se domaći pravni poredak kontinuirano usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije", rekao je Habijan.
Dodao je da su u Prijedlog zakona ugrađene su i provedbene odredbe radi omogućavanja primjene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima u punom opsegu.
Navedena Uredba donesena je u studenom 2024. godine, a primjenjivat će se od 1. veljače 2027. godine među državama članicama koje su sudjelovale u njezinom donošenju.
Zakon uređuje oblike pravosudne suradnje, kao što su europski uhidbeni nalog i postupak predaje, europski istražni nalog, nalog za osiguranje imovine, priznanje i izvršenje naloga za oduzimanje imovine ili predmeta, priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni, priznanje i izvršenje presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije, priznanje i izvršenje odluka o mjerama opreza te europski nalog za zaštitu.
Lani proračunski manjak tri posto BDP-a
Proračunski manjak lani je iznosio 2,8 milijardi eura ili tri posto BDP-a, stoji u godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2025. godinu koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2025. su ostvareni u iznosu od 32,6 milijardi eura, odnosno 6,8 posto viši nego u prethodnoj godini, dok su rashodi iznosili 36 milijardi eura ili 9,9 posto više u odnosu na 2024., kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, predstavljajući to izvješće na Vladi.
Stoga je ukupni manjak sektora opće države u 2025. prema ESA metodologiji iznosio 2,8 milijardi eura ili 3 posto BDP-a. Javni dug mjeren u postotku BDP-a nastavio se smanjivati te je krajem 2025. iznosio 56,3 posto BDP-a, kazao je Bule.
Naveo je i kako je tijekom 2025. nastavljen rast domaće ekonomske aktivnosti, pri čemu je rast realnog BDP-a lani iznosio 3,4 posto.
Broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) je i tijekom 2025. nastavio padati, smanjen je čak za 14,8 posto u odnosu na 2024. godinu.
Što se tiče plaća, Bule je kazao kako je prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u 2025. godini iznosila 2.016 eura te je nominalno povećana za 10,7 posto, a realno za 6,8 posto u odnosu na 2024. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.449 eura bilježeći nominalni rast od 9,9 posto i realni od šest posto.
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena prošle godine je iznosila 3,7 posto.
Odbijena interpelacija o radu Vlade na području reproduktivnih prava žena
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je Prijedlog izvješća u kojem se predlaže Hrvatskome saboru da odbije Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske na području reproduktivnih prava žena koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 16 saborskih zastupnika.
Hrstić je kazala da se odbacuje tvrdnja da Vlada nije poduzela odgovarajuće mjere za zaštitu reproduktivnih prava žena u Republici Hrvatskoj. Dodala je da su prava žena u našoj zemlji uređena zakonom, a istodobno je osigurana dostupnost zdravstvenih usluga u okviru javnog zdravstvenog sustava.
Rekla je i da je medicinski potpomognuta oplodnja medicinski postupak koji se obavlja kao zdravstvena djelatnost i usmjeren je na pružanje zdravstvene zaštite ženama kojima se dotadašnje liječenje neplodnosti pokazalo bezuspješnim ili bezizglednim.
Kad je riječ o informiranosti o uspješnosti postupaka, zdravstvene ustanove su obvezne Nacionalom povjerenstvu Ministarstva zdravstva jedanput godišnje podnositi izvješće o broju i vrsti obavljenih postupaka, a Ministarstvo zdravstva izrađuje zbirni prikaz rezultata, koji potom objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
Ministrica je kazala i da je u zdravstvenom sustavu osiguran siguran i dostupan prekid trudnoće na zahtjev pacijentice u ukupno 29 bolničkih i zdravstvenih ustanova koje su ravnomjerno raspoređene po teritoriju Hrvatske.
Podsjetila je i da je sloboda savjesti i vjeroispovijedi te sloboda javnog očitovanja vjere ili drugog uvjerenja zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, a pravo na priziv savjesti utvrđeno je i nizom zakona iz područja zdravstva. Rekla je da je dostupnost navedenog medicinskog postupka osigurana u Hrvatskoj, unatoč tome što se pojedini zdravstveni radnici imaju pravo pozvati na priziv savjesti.
"Vlada Republike Hrvatske i dalje kontinuirano poduzima mjere za unaprjeđenje svih zdravstvenih postupaka pa tako i ovih", zaključila je Hrstić.
Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura
Na sjednici je donesen i Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede šumarstva i ribarstva David Vlajčić kazao je da se tim programom utvrđuju mjere, ciljevi, uvjeti i korisnici financijske omotnice za provedbu mjera u ovoj godini.
"Mjerama potpore iz ovog Programa cilj je povećati i očuvati održivost, unaprijediti uzgoj u sektoru mliječnog govedarstva, sektoru svinjogojstva za uzgoj rasplodnih krmača, proizvodnji duhana, maslinovog ulja te očuvati proizvodnju domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja i stabilnost dohotka poljoprivrednika", naveo je.
Ukupna sredstva potrebna za provedbu Programa iznose 14,96 milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu, unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Zahtjevi za državne potpore podnose se u 2026. godini, a potpora će se isplaćivati u 2027., za što je nadležna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Program državne potpore odnosi se na mliječne krave, rasplodne krmače, duhan, maslinovo ulje te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja, a donosi se za svaku godinu te se provodi od 2019. godine temeljem Zakona o poljoprivredi.
Darovana nekretnina BIKARCU za izgradnju postrojenja za obradu/recikliranje i sortiranje građevnog otpada
Vlada je donijela i nekoliko odluka, među kojima i o darovanju zemljišta površine 32.542 metara četvornih u vrijednosti 1,7 milijun eura trgovačkom društvu Bikarac d.o.o. Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije. Nekretnina se daruje za izgradnju postrojenja za obradu/recikliranje i sortiranje građevnog otpada, a Bikarac se obvezuje da će to učiniti u roku pet godina od dana sklapanja ugovora.
Planirano postrojenje moći će godišnje obraditi oko 40.000 tona građevnog otpada, prije svega betona, cigle, asfalta, kamena i građevinskog šuta, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Predviđena je moderna tehnologija koja uključuje postrojenje za sortiranje i drobljenje, uz sustave za smanjenje prašine i utjecaja na okoliš, dodao je.
Osnovano Vijeće za urbani razvoj
Donesene su i odluke o osnivanju Vijeća za urbani razvoj, sukladno novom Zakonu o regionalnom razvoju, te Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje 500. obljetnice Hrvatskog državnog sabora na Cetinu.
Vijećem za urbani razvoj će predsjedati premijer, a funkciju zamjenika obnašat će ministar nadležan za regionalni razvoj. Vijeće okuplja čelnike tijela državne uprave, gradonačelnike urbanih aglomeracija, gradonačelnike većih urbanih područja, gradonačelnike manjih urbanih područja koja su sjedišta županija i predstavnike Udruge gradova, a u njegov rad mogu se uključiti i predstavnici drugih gradova i institucija važnih za urbani razvoj.
Obilježavanje 500. obljetnice Hrvatskog državnog sabora na Cetinu
Obilježavanje 500. obljetnice Hrvatskog državnog sabora na Cetinu planirano je u svibnju iduće godine, povezujući povijesne događaje iz 1527. godine i Prvi višestranački saziv Hrvatskog sabora 1990. godine, koji se i danas obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
Za koordinatora Organizacijskog odbora određen je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok su članovi predstavnici Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Vlade, ministarstava kulture i medija, znanosti, obrazovanja i mladih, turizma i sporta, vanjskih i europskih poslova te regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao i Karlovačke županije, Općine Cetingrad i Udruge Cetin-1527. Cetingrad.
Kako se podsjeća u odluci, 1. siječnja 1527. u Cetingradu je održan kraljevski izborni Hrvatski državni sabor, a Povelja o izboru jedna je od najvažnijih političko-pravnih isprava u hrvatskoj povijesti te se čuva u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Državnopravni značaj Povelje naglašavao je i dr. Franjo Tuđman te je kao takav naveden u Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske donesenog 1990. godine.
Jačanje operativnih i kadrovskih kapaciteta za nadzor državne granice
Usvojeno je i XX. Izvješće o provedbi strategije integriranog upravljanja granicom Republike Hrvatske za 2025. godinu, kojeg je predstavila državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin.
Državna tajnica je da su tijekom prošle godine provedene aktivnosti u skladu s utvrđenim strateškim ciljevima.
Ministarstvo unutarnjih poslova uložilo je značajna sredstva za jačanje kapaciteta zaštite vanjske granice Europske unije, od čega je za nabavu specijalizirane opreme za nadzor i zaštitu granice državna tajnica izdvojila nabavu 467 vozila i 44 bespilotne letjelice.
Također su nadograđena sva aplikativna rješenja, IT sustavi i oprema u svrhu učinkovitijeg provođenja graničnog nadzora te su također educirani i policijski službenici.
Prošle godine je bilo i pet akcija traganja i spašavanja na moru sa specijaliziranim plovilima i helikopterima.
Petrijevčanin je zaključno istaknula da su sve aktivnosti bile usmjerene na jačanje operativnih i kadrovskih kapaciteta za nadzor državne granice uz korištenje sredstava Europske unije te podsjetila da je 12. listopada 2025. godine započela postupna primjena Entry-Exit sustava na svim međunarodnim graničnim prijelazima, a od 10. travnja je u punoj primjeni. Hrvatska je među vodećim državama po broju unosa u Entry-Exit sustav.
Izvješće o broju birača po izbornim jedinicama
Vlada je prihvatila i u Hrvatski sabor uputila Izvješće o broju birača upisanih u registar birača te broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje 2026. godine.
Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisano je da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati za više od 5 posto od osnove. Iz prikupljenih podataka za prvo tromjesečje utvrđeno je kretanje broja birača u odnosu na zakonsku osnovu.
Značajan rast broja predmeta pred Odborom za državnu službu
Usvojeno je i Izvješće o radu Odbora za državnu službu za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine. Tijekom prošle godine u Odboru je zapremljeno ukupno 1.133 predmeta, što predstavlja značajan porast u odnosu na godinu prije.
Od tog broja 1.054 odnosi se na upravne predmete (bilježi se velik rast u usporedbi s prethodnom godinom kada ih je bilo 701) te ih se 79 na neupravne predmete.
Odbor je u promatranom razdoblju riješio 894 predmeta. U 57 slučajeva poništeno je prvostupanjsko rješenje te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje, dok je u 34 slučaja žalba odbijena.
Obilježavanje 35. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske u Karlovcu
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 35. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Zamolbu za potporu i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 35. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske uputila je županica Karlovačke županije.
Ovo obilježavanje je inicirano od strane Odbora za branitelje Skupštine Karlovačke županije koje u suradnji Karlovačke županije i Grada Karlovca s Dokumentacijsko memorijalnim centrom hrvatskih branitelja Damir Pintar iz Karlovca i uz financijsku podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, već više od dva desetljeća svake godine tradicionalno organiziraju obilježavanje ovog značajnog datuma novije hrvatske povijesti u Karlovcu.
Održavanje ove manifestacije za 35. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske planirano je za 15. siječnja 2027. u Karlovcu.
Izvor: Vlada/Hina
"Prijedlog zakona osigurava cjelovito preuzimanje i provedbu relevantnih instrumenata Europske unije u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, čime se domaći pravni poredak kontinuirano usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije", rekao je Habijan.
Dodao je da su u Prijedlog zakona ugrađene su i provedbene odredbe radi omogućavanja primjene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima u punom opsegu.
Navedena Uredba donesena je u studenom 2024. godine, a primjenjivat će se od 1. veljače 2027. godine među državama članicama koje su sudjelovale u njezinom donošenju.
Zakon uređuje oblike pravosudne suradnje, kao što su europski uhidbeni nalog i postupak predaje, europski istražni nalog, nalog za osiguranje imovine, priznanje i izvršenje naloga za oduzimanje imovine ili predmeta, priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni, priznanje i izvršenje presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode, priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije, priznanje i izvršenje odluka o mjerama opreza te europski nalog za zaštitu.
Lani proračunski manjak tri posto BDP-a
Proračunski manjak lani je iznosio 2,8 milijardi eura ili tri posto BDP-a, stoji u godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2025. godinu koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2025. su ostvareni u iznosu od 32,6 milijardi eura, odnosno 6,8 posto viši nego u prethodnoj godini, dok su rashodi iznosili 36 milijardi eura ili 9,9 posto više u odnosu na 2024., kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, predstavljajući to izvješće na Vladi.
Stoga je ukupni manjak sektora opće države u 2025. prema ESA metodologiji iznosio 2,8 milijardi eura ili 3 posto BDP-a. Javni dug mjeren u postotku BDP-a nastavio se smanjivati te je krajem 2025. iznosio 56,3 posto BDP-a, kazao je Bule.
Naveo je i kako je tijekom 2025. nastavljen rast domaće ekonomske aktivnosti, pri čemu je rast realnog BDP-a lani iznosio 3,4 posto.
Broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) je i tijekom 2025. nastavio padati, smanjen je čak za 14,8 posto u odnosu na 2024. godinu.
Što se tiče plaća, Bule je kazao kako je prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u 2025. godini iznosila 2.016 eura te je nominalno povećana za 10,7 posto, a realno za 6,8 posto u odnosu na 2024. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.449 eura bilježeći nominalni rast od 9,9 posto i realni od šest posto.
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena prošle godine je iznosila 3,7 posto.
Odbacuje se tvrdnja da Vlada nije poduzela odgovarajuće mjere za zaštitu reproduktivnih prava žena u Republici Hrvatskoj. U našoj zemlji prava žena su uređena zakonom, a istodobno je osigurana dostupnost zdravstvenih usluga u okviru javnog zdravstvenog sustava. Vlada i dalje kontinuirano poduzima mjere za unaprjeđenje svih zdravstvenih postupaka pa tako i ovih.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić
Odbijena interpelacija o radu Vlade na području reproduktivnih prava žena
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je Prijedlog izvješća u kojem se predlaže Hrvatskome saboru da odbije Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske na području reproduktivnih prava žena koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 16 saborskih zastupnika.
Hrstić je kazala da se odbacuje tvrdnja da Vlada nije poduzela odgovarajuće mjere za zaštitu reproduktivnih prava žena u Republici Hrvatskoj. Dodala je da su prava žena u našoj zemlji uređena zakonom, a istodobno je osigurana dostupnost zdravstvenih usluga u okviru javnog zdravstvenog sustava.
Rekla je i da je medicinski potpomognuta oplodnja medicinski postupak koji se obavlja kao zdravstvena djelatnost i usmjeren je na pružanje zdravstvene zaštite ženama kojima se dotadašnje liječenje neplodnosti pokazalo bezuspješnim ili bezizglednim.
Kad je riječ o informiranosti o uspješnosti postupaka, zdravstvene ustanove su obvezne Nacionalom povjerenstvu Ministarstva zdravstva jedanput godišnje podnositi izvješće o broju i vrsti obavljenih postupaka, a Ministarstvo zdravstva izrađuje zbirni prikaz rezultata, koji potom objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
Ministrica je kazala i da je u zdravstvenom sustavu osiguran siguran i dostupan prekid trudnoće na zahtjev pacijentice u ukupno 29 bolničkih i zdravstvenih ustanova koje su ravnomjerno raspoređene po teritoriju Hrvatske.
Podsjetila je i da je sloboda savjesti i vjeroispovijedi te sloboda javnog očitovanja vjere ili drugog uvjerenja zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, a pravo na priziv savjesti utvrđeno je i nizom zakona iz područja zdravstva. Rekla je da je dostupnost navedenog medicinskog postupka osigurana u Hrvatskoj, unatoč tome što se pojedini zdravstveni radnici imaju pravo pozvati na priziv savjesti.
"Vlada Republike Hrvatske i dalje kontinuirano poduzima mjere za unaprjeđenje svih zdravstvenih postupaka pa tako i ovih", zaključila je Hrstić.
Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura
Na sjednici je donesen i Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede šumarstva i ribarstva David Vlajčić kazao je da se tim programom utvrđuju mjere, ciljevi, uvjeti i korisnici financijske omotnice za provedbu mjera u ovoj godini.
"Mjerama potpore iz ovog Programa cilj je povećati i očuvati održivost, unaprijediti uzgoj u sektoru mliječnog govedarstva, sektoru svinjogojstva za uzgoj rasplodnih krmača, proizvodnji duhana, maslinovog ulja te očuvati proizvodnju domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja i stabilnost dohotka poljoprivrednika", naveo je.
Ukupna sredstva potrebna za provedbu Programa iznose 14,96 milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu, unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Zahtjevi za državne potpore podnose se u 2026. godini, a potpora će se isplaćivati u 2027., za što je nadležna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Program državne potpore odnosi se na mliječne krave, rasplodne krmače, duhan, maslinovo ulje te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja, a donosi se za svaku godinu te se provodi od 2019. godine temeljem Zakona o poljoprivredi.
Darovana nekretnina BIKARCU za izgradnju postrojenja za obradu/recikliranje i sortiranje građevnog otpada
Vlada je donijela i nekoliko odluka, među kojima i o darovanju zemljišta površine 32.542 metara četvornih u vrijednosti 1,7 milijun eura trgovačkom društvu Bikarac d.o.o. Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije. Nekretnina se daruje za izgradnju postrojenja za obradu/recikliranje i sortiranje građevnog otpada, a Bikarac se obvezuje da će to učiniti u roku pet godina od dana sklapanja ugovora.
Planirano postrojenje moći će godišnje obraditi oko 40.000 tona građevnog otpada, prije svega betona, cigle, asfalta, kamena i građevinskog šuta, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Predviđena je moderna tehnologija koja uključuje postrojenje za sortiranje i drobljenje, uz sustave za smanjenje prašine i utjecaja na okoliš, dodao je.
Osnovano Vijeće za urbani razvoj
Donesene su i odluke o osnivanju Vijeća za urbani razvoj, sukladno novom Zakonu o regionalnom razvoju, te Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje 500. obljetnice Hrvatskog državnog sabora na Cetinu.
Vijećem za urbani razvoj će predsjedati premijer, a funkciju zamjenika obnašat će ministar nadležan za regionalni razvoj. Vijeće okuplja čelnike tijela državne uprave, gradonačelnike urbanih aglomeracija, gradonačelnike većih urbanih područja, gradonačelnike manjih urbanih područja koja su sjedišta županija i predstavnike Udruge gradova, a u njegov rad mogu se uključiti i predstavnici drugih gradova i institucija važnih za urbani razvoj.
Obilježavanje 500. obljetnice Hrvatskog državnog sabora na Cetinu
Obilježavanje 500. obljetnice Hrvatskog državnog sabora na Cetinu planirano je u svibnju iduće godine, povezujući povijesne događaje iz 1527. godine i Prvi višestranački saziv Hrvatskog sabora 1990. godine, koji se i danas obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
Za koordinatora Organizacijskog odbora određen je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok su članovi predstavnici Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Vlade, ministarstava kulture i medija, znanosti, obrazovanja i mladih, turizma i sporta, vanjskih i europskih poslova te regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao i Karlovačke županije, Općine Cetingrad i Udruge Cetin-1527. Cetingrad.
Kako se podsjeća u odluci, 1. siječnja 1527. u Cetingradu je održan kraljevski izborni Hrvatski državni sabor, a Povelja o izboru jedna je od najvažnijih političko-pravnih isprava u hrvatskoj povijesti te se čuva u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Državnopravni značaj Povelje naglašavao je i dr. Franjo Tuđman te je kao takav naveden u Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske donesenog 1990. godine.
Jačanje operativnih i kadrovskih kapaciteta za nadzor državne granice
Usvojeno je i XX. Izvješće o provedbi strategije integriranog upravljanja granicom Republike Hrvatske za 2025. godinu, kojeg je predstavila državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin.
Državna tajnica je da su tijekom prošle godine provedene aktivnosti u skladu s utvrđenim strateškim ciljevima.
Ministarstvo unutarnjih poslova uložilo je značajna sredstva za jačanje kapaciteta zaštite vanjske granice Europske unije, od čega je za nabavu specijalizirane opreme za nadzor i zaštitu granice državna tajnica izdvojila nabavu 467 vozila i 44 bespilotne letjelice.
Također su nadograđena sva aplikativna rješenja, IT sustavi i oprema u svrhu učinkovitijeg provođenja graničnog nadzora te su također educirani i policijski službenici.
Prošle godine je bilo i pet akcija traganja i spašavanja na moru sa specijaliziranim plovilima i helikopterima.
Petrijevčanin je zaključno istaknula da su sve aktivnosti bile usmjerene na jačanje operativnih i kadrovskih kapaciteta za nadzor državne granice uz korištenje sredstava Europske unije te podsjetila da je 12. listopada 2025. godine započela postupna primjena Entry-Exit sustava na svim međunarodnim graničnim prijelazima, a od 10. travnja je u punoj primjeni. Hrvatska je među vodećim državama po broju unosa u Entry-Exit sustav.
Izvješće o broju birača po izbornim jedinicama
Vlada je prihvatila i u Hrvatski sabor uputila Izvješće o broju birača upisanih u registar birača te broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje 2026. godine.
Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisano je da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati za više od 5 posto od osnove. Iz prikupljenih podataka za prvo tromjesečje utvrđeno je kretanje broja birača u odnosu na zakonsku osnovu.
Značajan rast broja predmeta pred Odborom za državnu službu
Usvojeno je i Izvješće o radu Odbora za državnu službu za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine. Tijekom prošle godine u Odboru je zapremljeno ukupno 1.133 predmeta, što predstavlja značajan porast u odnosu na godinu prije.
Od tog broja 1.054 odnosi se na upravne predmete (bilježi se velik rast u usporedbi s prethodnom godinom kada ih je bilo 701) te ih se 79 na neupravne predmete.
Odbor je u promatranom razdoblju riješio 894 predmeta. U 57 slučajeva poništeno je prvostupanjsko rješenje te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje, dok je u 34 slučaja žalba odbijena.
Obilježavanje 35. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske u Karlovcu
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 35. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Zamolbu za potporu i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 35. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske uputila je županica Karlovačke županije.
Ovo obilježavanje je inicirano od strane Odbora za branitelje Skupštine Karlovačke županije koje u suradnji Karlovačke županije i Grada Karlovca s Dokumentacijsko memorijalnim centrom hrvatskih branitelja Damir Pintar iz Karlovca i uz financijsku podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, već više od dva desetljeća svake godine tradicionalno organiziraju obilježavanje ovog značajnog datuma novije hrvatske povijesti u Karlovcu.
Održavanje ove manifestacije za 35. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske planirano je za 15. siječnja 2027. u Karlovcu.
Izvor: Vlada/Hina
Government of Croatia published this content on May 21, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on May 21, 2026 at 15:17 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]