Solidarnost s Danskom i razumno rješenje kroz dijalog s SAD-om

Rekavši da je atmosfera na sastanku uobičajena, okupljanje je ocijenio dobrim trenutkom za raspravu o aktualnom trenutku međunarodnih odnosa, gospodarskih prilika i sigurnosne situacije.

Panel na kojem je sudjelovao na temu "Redefiniranje mjesta Europe u svijetu" upravo je razmotrio ulogu Europe u okolnostima dvostrukih pritisaka, s jedne strane posljedica ruske agresije na Ukrajinu, a s druge inicijativa vezanih uz Grenland, koje se tiču Danske, a onda i saveznica u NATO-u i članica Europske unije.

"Tu se moramo pozicionirati i nastojati pritom voditi razumnu politiku prema Sjedinjenim Američkim Državama, našem transatlantskom partneru i savezniku, okosnici NATO-a", poručio je i dodao kako je važno da dijalog zamijeni ponekad i koju riječ više koja donosi više problema nego rješenja.

Pozicija Hrvatske je jasna, dodao je, a to je solidarnost s Danskom i razumno rješenje kroz dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Inicijativa za postizanje mirovnog dogovora o Ukrajini uključivala je sve ključne i velike zemlje Europske unije koje su bile u stalnom dijalogu ili osobno s predsjednikom Trumpom ili s njegovim timom, kazao je premijer Plenković.

"Ne može nitko reći da nema komunikacijskih kanala između Washingtona i Europske unije. Mislim da to trebamo učvrstiti, a istodobno u promijenjenim okolnostima snažiti Europsku uniju u sigurnosnom, gospodarskom i energetskom smislu", poručio je i dodao da će na Europskom vijeću u četvrtak jedina tema biti odnos između Europske unije i SAD-a.

Hrvatska podržava sve inicijative za mir, no međunarodni ugovori zahtijevaju procedure i konzultacije

Upitan što očekuje od sutrašnjeg govora predsjednika Trumpa na Svjetskom gospodarskom forumu, premijer je kazao da mu je teško anticipirati što će biti sadržaj tog obraćanja.

"Važno je da je on tu, dobro je da pošalje određene poruke, da se neposredno osjeti koji su to stvarno njegovi prioriteti i kako ih misli riješiti", smatra premijer.

Isto tako, očekuje da će predsjednik Trump pojasniti svoju inicijativu Odbora za mir, koja se najprije odnosila na provedbu mira i revitalizacije pojasa Gaze, a sada se čini da se radi o dosta širem opsegu djelovanja što zahtijeva duže vrijeme za analizu i eventualne odluke te konzultacije. Pritom smatra važnim da oko te inicijative Europska unija bude ujedinjena.

Hrvatska je načelno spremna podržati sve inicijative koje vode ka miru, ali sve što bi moglo biti svojevrsni međunarodni ugovor zahtijeva određenu proceduru i konzultacije.

Izbor guvernera Vujčića priznanje i njemu i Hrvatskoj

Osvrnuo se i na izbor Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke.

Istaknuo je da guverner Vujčić ima dugogodišnje iskustvo te je trenutno po stažu najstariji u Vijeću guvernera ECB-a te smatra da je tom izboru pridonio i guvernerov osobni kredibilitet.

Vlada i Hrvatska narodna banka bili su partneri, dodao je, osobito u stručnom smislu u cijelom procesu uvođenja eura.

"Drago mi je da smo s jednom vrlo diskretnom, ali izrazito angažiranom, preciznom i kvalitetnom lobističkom kampanjom koja se odvijala na tri razine, guvernerskoj, ministarskoj i predsjednika odnosno predsjednika vlada, uspjeli da Hrvatska dobije tu dužnost", poručio je.

Dobrim je ocijenio, ne samo za Hrvatsku, nego i za cijelu srednju i istočnu Europu, da prvi puta netko iz te regije dolazi u izvršni odbor Europske središnje banke.

Poručivši da se radi o zasluženom izboru, čestitao je guverneru Vujčiću i zahvalio svim hrvatskim diplomatima koji su lobirali u svim europskim glavnim gradovima.

Pojasnio je da, nakon prijedloga ministara financija eurogrupe, konačnu odluku donosi Europsko vijeće u ožujku, no dodao je da ne vjeruje da će biti nekih prepreka.

"To je odlična poruka za njega, za Hrvatsku, priznanje HNB-u i našoj politici koju smo vodili u ovoj krizi u kojoj smo nastojali sačuvati socijalnu koheziju", poručio je premijer Plenković.

Bilateralni susreti

Tijekom dana predsjednik Vlade održao je i niz bilateralnih sastanaka, između ostalih s Johnom Martinisom, američkim znanstvenikom hrvatskog podrijetla, dobitnikom Nobelove nagrade za fiziku u 2025., direktorom Quantum Basel Coorpa Damirom Bogdanom te hrvatskim neuroznanstvenikom s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard Alenom Juginovićem.

Susreo se i s novoizabranim predsjednikom Vlade Moldove Alexandruom Munteanuom, s kojim je razgovarao o nastavku unaprjeđenja bilateralnih odnosa.

"Snažno podupiremo europski put Moldove, a u okolnostima ruske agresije na Ukrajinu osobito važnom smatramo suradnju u pogledu jačanja energetske sigurnosti i borbe protiv hibridnih prijetnji", poručio je nakon sastanka na platformi X.

Predsjedniku Vlade Češke Andreju Babišu čestitao je na ponovnom izboru istaknuvši nakon sastanka nastavak kvalitetne suradnje u brojnim bilateralnim pitanjima, s naglaskom na jačanje gospodarske suradnje i ulaganja.

Premijeri Plenković i Babiš razgovarali su i globalnoj sigurnosnoj situaciji i transatlantskom partnerstvu Europske unije i SAD-a.