Government of Croatia
Government of Croatia
05/19/2026 | Press release | Distributed by Public on 05/19/2026 09:20
Pronalazak nestalih trajan prioritet Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja
U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, danas su na Medicinskom fakultetu u Zagrebu identificirane tri žrtve iz Domovinskog rata - dvojica hrvatskih branitelja i jedna žena, civil, svi nestali odnosno ubijeni u jesen 1991. tijekom velikosrpske agresije na Vukovar.
Uz obitelji žrtava, identifikaciji su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko, dekan Medicinskog fakulteta prof. Slavko Orešković, ravnatelj Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro" Vukovar prof. Anto Blažanović i prof. Milovan Kubat iz DNA laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku te predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.
Identificirani vukovarski branitelji ubijeni u dobi od 21 i 26 godina i 68-ogodišnja žena
Hrvatski branitelj Zlatko Bataković, dragovoljac Domjovinskog rata i pripadnik 3. gardijske brigade, sudionik obrane Vukovara. Zarobljen je prilikom okupacije Vukovara 18. studenoga 1991. na Ristićevom salašu zajedno s drugim braniteljima na tom položaju. Ubijen je u dobi od 26 godina, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli kod Vukovara, nekadašnjem odlagalištu otpada.
Hrvatski branitelj Darko Bilušić, dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik 204. brigade HV-a, sudionik obrane Vukovara, zarobljen je također 18. studenoga 1991.u prostoru VUPIK-a, gdje se nalazio kao ranjenik, a prilikom zarobljavanja zajedno s roditeljima i drugim osobama odveden u hangare na Velepromet, odakle mu se gubi trag. Ubijen je u dobi od 21 godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su također u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli.
Danas je identificirana i Zorka Jeger, koja je kao civil poginula 1. listopada 1991. prilikom pada granate na njenu kuću u Vukovaru, u dobi od 68 godina. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su neposredno nakon mirne reintegracije na vukovarskom stadionu Sloga. Za nju nije bio pokrenut postupak traženja, a identificirana je u postupku revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka.
Medved: Ovo je rezultat kontinuiranih terenskih istraživanja i detaljne revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka
"Iz navedenih podataka vidljiva su i dva ključna smjera našeg djelovanja u procesu traganja za osobama nestalim u Domovinskom ratu, a to su terenska istraživanja i revizija neidentificiranih posmrtnih ostataka", kazao je ministar Medved.
Dodao je da se terenska istraživanja provode kontinuirano na svim lokacijama za koje imamo saznanja o mogućem postojanju grobnica, a posebno se izdvaja Petrovačka dola - najzahtjevnija i najduže istraživana lokacija prikrivene grobnice iz Domovinskog rata.
Podsjetio je da se ta lokacija istražuje još od travnja 2022., a prvi posmrtni ostaci žrtava pronađeni su u svibnju 2024., nakon pune dvije godine intenzivnog pretraživanja terena. Utvrđeno je da se radi o sekundarnoj, moguće i tercijarnoj grobnici, što znači da su posmrtni ostaci premještani iz primarnih grobnica s ciljem prikrivanja zločina.
Na toj lokaciji u protekle četiri godine iskopano je, pregledano i izvezeno gotovo 174.000 m³ otpada, ispod kojega je zasad pronađeno više od 2000 fragmentiranih kostiju, što značajno usložnjava obradu posmrtnih ostataka i DNA identifikaciju.
Zaključno s današnjom identifikacijom, od posmrtnih ostataka ekshumiranih iz masovne grobnice Petrovačka dola identificirano je ukupno 38 osoba - 22 hrvatska branitelja i 16 civilnih žrtava, u rasponu dobi od 21 do 68 godina.
"Nastavljamo pretraživanje te i drugih lokacija, kako u Podunavlju, gdje je najveći broj nestalih u Domovinskom ratu, tako i na Banovini i drugdje, a uz terenska istraživanja, usmjereni smo i na reviziju neidentificiranih posmrtnih ostataka, kao i kontinuirano unaprjeđenje identifikacijskih postupaka", istaknuo je ministar Medved.
Dodao je kako je primjer toga i današnja identifikacija civilne žrtve, koja je ekshumirana još u srpnju 1998., a identificirana tek nakon što je obitelj na naš poziv početkom 2026. dala krvne uzorke za DNA analizu.
"Dakle, iako nije bio pokrenut postupak traženja, uspjeli smo doći do obitelji i potvrditi identitet još jedne žrtve iz Domovinskog rata, koja će sada napokon počivati u miru", kazao je Medved te dodao kako taj slučaj potvrđuje važnost revizije NN posmrtnih ostataka i kontinuirane suradnje s obiteljima nestalih osoba putem udruga koje ih okupljaju, ali i izravno, kada ukaže potreba i gdje je to moguće.
"O važnosti, ali i učinkovitosti postupka revizije NN posmrtnih ostataka najbolje govori podatak da smo u proteklih 10 godina u postupku revizije identificirali 108 osoba ekshumiranih ranije, a uz identifikaciju 235 osoba ekshumiranih u našem mandatu identificirali smo ukupno 343 osobe", kazao je Medved.
Osvrnuo se i na važnost terenskih istraživanja te podsjetio da je u njegovom mandatu od 2016. godine, u koordinaciji Ministarstva hrvatskih branitelja istraženo više od 440 lokacija površine približno 1.074.000 m² te pronađeno sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica iz Domovinskog rata.
Nastavljamo ulagati u ljudske i materijalne kapacitete
"Pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu trajan je prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade Republike Hrvatske, naša obveza prema njima i njihovim obiteljima, koji su nam najsnažniji poticaj. Zato nastavljamo ulagati u ljudske i materijalne kapacitete, moderniziramo opremu i unaprjeđujemo metodologiju, kako bi ubrzali proces identifikacije", poručio je ministar Medved.
Podsjetio je da je Vlada uložila značajna sredstva u modernizaciju DNA laboratorija još 2019. godine, a u travnju ove godine osigurala dodatnih 250 tisuća eura radi veće protočnosti i ubrzanja DNA identifikacija.
Istaknuo je da su nedostatak informacija i protok vremena i dalje najveće prepreke u ovom procesu te i ovom prilikom pozvao sve koji mogu pomoći u pronalaženju grobnica i saznavanju istine o nestalima da se s povjerenjem obrate, a zahvalio svima koji u tom procesu pomažu. Nakon današnje identifikacije, Republika Hrvatska traga za još 1725 hrvatskih državljana nestalih u Domovinskom ratu, od kojih na području Vukovarsko-srijemske županije 446, a na području Vukovara 320 osoba.
Najavljene izmjene i dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu
Ministar Medved ujedno je najavio izmjene i dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, donesen 2019. godine kao prvi i jedinstveni zakon kojim su uređena prava nestalih i njihovih obitelji, a prvi put predlažu se izmjene i dopune vezane uz ostavinske postupke.
"S obzirom na još uvijek velik broj nestalih osoba, obitelji koje ne žele iz emotivnih razloga proglasiti svoje nestale bližnje umrlima suočavaju se s problemima u ostavinskim postupcima. Na inicijativu i u suradnji sa Savezom udruga koje okupljaju obitelji nestalih, krenuli smo u rješavanje i tog pitanja kako bi se riješilo nasljeđivanje imovine nestalih osoba, a da ih se pri tome ne treba proglasiti umrlima", pojasnio je.
Naglasio je kako predložene izmjene nemaju nikakav financijski učinak, ali će itekako pomoći obiteljima nestalih u ostavinskom postupku. "Činimo to prije svega kako bi pomogli obiteljima nestalih premostiti i taj problem, a uvažavajući pravne mogućnosti - stoga predlažemo ove izmjene i dopune", zaključio je Medved.
Izvor: MHB/Vlada
Uz obitelji žrtava, identifikaciji su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko, dekan Medicinskog fakulteta prof. Slavko Orešković, ravnatelj Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro" Vukovar prof. Anto Blažanović i prof. Milovan Kubat iz DNA laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku te predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.
Identificirani vukovarski branitelji ubijeni u dobi od 21 i 26 godina i 68-ogodišnja žena
Hrvatski branitelj Zlatko Bataković, dragovoljac Domjovinskog rata i pripadnik 3. gardijske brigade, sudionik obrane Vukovara. Zarobljen je prilikom okupacije Vukovara 18. studenoga 1991. na Ristićevom salašu zajedno s drugim braniteljima na tom položaju. Ubijen je u dobi od 26 godina, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli kod Vukovara, nekadašnjem odlagalištu otpada.
Hrvatski branitelj Darko Bilušić, dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik 204. brigade HV-a, sudionik obrane Vukovara, zarobljen je također 18. studenoga 1991.u prostoru VUPIK-a, gdje se nalazio kao ranjenik, a prilikom zarobljavanja zajedno s roditeljima i drugim osobama odveden u hangare na Velepromet, odakle mu se gubi trag. Ubijen je u dobi od 21 godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su također u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli.
Danas je identificirana i Zorka Jeger, koja je kao civil poginula 1. listopada 1991. prilikom pada granate na njenu kuću u Vukovaru, u dobi od 68 godina. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su neposredno nakon mirne reintegracije na vukovarskom stadionu Sloga. Za nju nije bio pokrenut postupak traženja, a identificirana je u postupku revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka.
Medved: Ovo je rezultat kontinuiranih terenskih istraživanja i detaljne revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka
"Iz navedenih podataka vidljiva su i dva ključna smjera našeg djelovanja u procesu traganja za osobama nestalim u Domovinskom ratu, a to su terenska istraživanja i revizija neidentificiranih posmrtnih ostataka", kazao je ministar Medved.
Dodao je da se terenska istraživanja provode kontinuirano na svim lokacijama za koje imamo saznanja o mogućem postojanju grobnica, a posebno se izdvaja Petrovačka dola - najzahtjevnija i najduže istraživana lokacija prikrivene grobnice iz Domovinskog rata.
Podsjetio je da se ta lokacija istražuje još od travnja 2022., a prvi posmrtni ostaci žrtava pronađeni su u svibnju 2024., nakon pune dvije godine intenzivnog pretraživanja terena. Utvrđeno je da se radi o sekundarnoj, moguće i tercijarnoj grobnici, što znači da su posmrtni ostaci premještani iz primarnih grobnica s ciljem prikrivanja zločina.
Na toj lokaciji u protekle četiri godine iskopano je, pregledano i izvezeno gotovo 174.000 m³ otpada, ispod kojega je zasad pronađeno više od 2000 fragmentiranih kostiju, što značajno usložnjava obradu posmrtnih ostataka i DNA identifikaciju.
Zaključno s današnjom identifikacijom, od posmrtnih ostataka ekshumiranih iz masovne grobnice Petrovačka dola identificirano je ukupno 38 osoba - 22 hrvatska branitelja i 16 civilnih žrtava, u rasponu dobi od 21 do 68 godina.
"Nastavljamo pretraživanje te i drugih lokacija, kako u Podunavlju, gdje je najveći broj nestalih u Domovinskom ratu, tako i na Banovini i drugdje, a uz terenska istraživanja, usmjereni smo i na reviziju neidentificiranih posmrtnih ostataka, kao i kontinuirano unaprjeđenje identifikacijskih postupaka", istaknuo je ministar Medved.
Dodao je kako je primjer toga i današnja identifikacija civilne žrtve, koja je ekshumirana još u srpnju 1998., a identificirana tek nakon što je obitelj na naš poziv početkom 2026. dala krvne uzorke za DNA analizu.
"Dakle, iako nije bio pokrenut postupak traženja, uspjeli smo doći do obitelji i potvrditi identitet još jedne žrtve iz Domovinskog rata, koja će sada napokon počivati u miru", kazao je Medved te dodao kako taj slučaj potvrđuje važnost revizije NN posmrtnih ostataka i kontinuirane suradnje s obiteljima nestalih osoba putem udruga koje ih okupljaju, ali i izravno, kada ukaže potreba i gdje je to moguće.
"O važnosti, ali i učinkovitosti postupka revizije NN posmrtnih ostataka najbolje govori podatak da smo u proteklih 10 godina u postupku revizije identificirali 108 osoba ekshumiranih ranije, a uz identifikaciju 235 osoba ekshumiranih u našem mandatu identificirali smo ukupno 343 osobe", kazao je Medved.
Osvrnuo se i na važnost terenskih istraživanja te podsjetio da je u njegovom mandatu od 2016. godine, u koordinaciji Ministarstva hrvatskih branitelja istraženo više od 440 lokacija površine približno 1.074.000 m² te pronađeno sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica iz Domovinskog rata.
Izmjene i dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu olakšat će obiteljima nestalih ostavinske postupke.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja
Nastavljamo ulagati u ljudske i materijalne kapacitete
"Pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu trajan je prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade Republike Hrvatske, naša obveza prema njima i njihovim obiteljima, koji su nam najsnažniji poticaj. Zato nastavljamo ulagati u ljudske i materijalne kapacitete, moderniziramo opremu i unaprjeđujemo metodologiju, kako bi ubrzali proces identifikacije", poručio je ministar Medved.
Podsjetio je da je Vlada uložila značajna sredstva u modernizaciju DNA laboratorija još 2019. godine, a u travnju ove godine osigurala dodatnih 250 tisuća eura radi veće protočnosti i ubrzanja DNA identifikacija.
Istaknuo je da su nedostatak informacija i protok vremena i dalje najveće prepreke u ovom procesu te i ovom prilikom pozvao sve koji mogu pomoći u pronalaženju grobnica i saznavanju istine o nestalima da se s povjerenjem obrate, a zahvalio svima koji u tom procesu pomažu. Nakon današnje identifikacije, Republika Hrvatska traga za još 1725 hrvatskih državljana nestalih u Domovinskom ratu, od kojih na području Vukovarsko-srijemske županije 446, a na području Vukovara 320 osoba.
Najavljene izmjene i dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu
Ministar Medved ujedno je najavio izmjene i dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, donesen 2019. godine kao prvi i jedinstveni zakon kojim su uređena prava nestalih i njihovih obitelji, a prvi put predlažu se izmjene i dopune vezane uz ostavinske postupke.
"S obzirom na još uvijek velik broj nestalih osoba, obitelji koje ne žele iz emotivnih razloga proglasiti svoje nestale bližnje umrlima suočavaju se s problemima u ostavinskim postupcima. Na inicijativu i u suradnji sa Savezom udruga koje okupljaju obitelji nestalih, krenuli smo u rješavanje i tog pitanja kako bi se riješilo nasljeđivanje imovine nestalih osoba, a da ih se pri tome ne treba proglasiti umrlima", pojasnio je.
Naglasio je kako predložene izmjene nemaju nikakav financijski učinak, ali će itekako pomoći obiteljima nestalih u ostavinskom postupku. "Činimo to prije svega kako bi pomogli obiteljima nestalih premostiti i taj problem, a uvažavajući pravne mogućnosti - stoga predlažemo ove izmjene i dopune", zaključio je Medved.
Izvor: MHB/Vlada
Government of Croatia published this content on May 19, 2026, and is solely responsible for the information contained herein. Distributed via Public Technologies (PUBT), unedited and unaltered, on May 19, 2026 at 15:20 UTC. If you believe the information included in the content is inaccurate or outdated and requires editing or removal, please contact us at [email protected]