Državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić na sastanku Vijeća za opće poslove

Državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić sudjelovala je 26. svibnja 2026. na sastanku Vijeća za opće poslove u Bruxellesu. Na dnevnom redu bile su rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) EU-a za razdoblje 2028.-2034., priprema sastanka Europskog vijeća 18. i 19. lipnja 2026., odnosi EU-a i Ujedinjene Kraljevine te godišnji dijalog o vladavini prava.

U raspravi o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028.-2034. državna tajnica Metelko-Zgombić istaknula je da budući proračun EU-a mora biti dovoljno snažan za odgovor na nove zajedničke izazove, ali i zadržati svoj investicijski i razvojni karakter. Naglasila je važnost snažnog i stabilnog financiranja kohezijske, poljoprivredne i ribarstvene politike te ulogu kohezijske politike u jačanju jedinstvenog tržišta, smanjenju regionalnih razlika i osiguravanju jednakih mogućnosti ulaganja u svim državama članicama.

Vijeće je započelo s pripremom redovitog sastanka Europskog vijeća 18. i 19. lipnja razmjenom mišljenja o nacrtu dnevnog reda. Predložene su sljedeće teme: Ukrajina, Bliski istok, Višegodišnji financijski okvir, globalni ekonomski izazovi, europska obrana i sigurnost, migracije, korištenje i trgovina ilegalnim drogama te europski semestar.

Državna tajnica Metelko-Zgombić istaknula je da potpora Ukrajini mora ostati jedan od ključnih prioriteta EU-a, uz nastavak pritiska na Rusiju i snažniju ulogu EU-a u mirovnim naporima. Posebno je naglasila važnost nastavka europskog puta Ukrajine i otvaranja pregovora u klasteru 1 - Temeljna pitanja.

Osvrnula se na stanje na Bliskom istoku, naglasivši važnost slobode plovidbe Hormuškim tjesnacem, odnosno tranzitnog prolaza kroz taj međunarodni tjesnac, u skladu s međunarodnim pravom i kako je to bilo prije sukoba. Istaknula je zadovoljstvo s nedavno usuglašenim stajalištima EU te istaknula potrebu daljnjeg koordiniranog djelovanja EU-a u cilju deeskalacije. Istaknula je da budući pregovarački okvir za VFO mora biti uravnotežen i odražavati dosadašnje rasprave, osobito u pogledu politika utemeljenih na Ugovorima.

U kontekstu globalnih ekonomskih izazova posebno se osvrnula na moguće posljedice stanja u Hormuškom tjesnacu za kemijski sektor i poljoprivredu, uz sektor energetike te naglasila važnost diversifikacije opskrbnih lanaca, energetskih partnerstava i alternativnih prometnih pravaca. Pozdravila je konkretne aktivnosti EK za adresiranje posljedica, posebice izradu akcijskog plana za gnojiva.

U kontekstu obrane i sigurnosti, naglasila je da jačanje obrambenih sposobnosti Europske unije mora postati konkretan prioritet, uz usmjeravanje resursa na ograničen broj velikih europskih obrambenih projekata od zajedničkog interesa, pri čemu je posebno istaknula važnost proizvodnje dronova i sustava za borbu protiv dronova.

Kad je riječ o migracijama, naglasila je važnost pune i učinkovite provedbe Pakta o migracijama i azilu, imajući u vidu njegovo stupanje na snagu 12. lipnja, uz pristup temeljen na solidarnosti i odgovornosti, jer zajedničke prijetnje zahtijevaju i zajednički odgovor. Pozdravila je uvrštavanje pitanja nezakonitih droga na dnevni red čelnika te naglasila potrebu koordiniranog europskog odgovora, uključujući kroz Europsku koaliciju protiv droga.

Europska komisija izvijestila je Vijeće o trenutačnom stanju odnosa između EU i Ujedinjene Kraljevine, s naglaskom na provedbu postojećih sporazuma te daljnje jačanje suradnje nakon sastanka na vrhu održanog u Londonu u svibnju 2025. Posebna pozornost posvećena je novim područjima pojačane suradnje, uključujući sigurnost i obranu, energetiku, klimatsku politiku, mobilnost mladih te druga pitanja od zajedničkog interesa.

U okviru redovitog Godišnjeg dijaloga o vladavini prava u EU-u održana je rasprava o četiri države članice - Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji i Latviji. Državna tajnica Metelko-Zgombić u svom je izlaganju izvijestila o glavnim aktivnostima koje su poduzete u Hrvatskoj od objave Izvješća o stanju vladavine prava u EU-u u srpnju 2025. te se osvrnula na preporuke koje je Europska komisija navela u Izvješću. U neformalnoj raspravi koja je uslijedila države članice imale su priliku usporediti svoja iskustva te razmotriti izazove, ali i pozitivne trendove u državama članicama.


Priopćenja