Hrvatska je potpuno spremna osigurati opskrbu naftom Mađarske i Slovačke

Kazao je to danas u uvodnom dijelu sjednice Vlade, a u kontekstu posjeta Kijevu, u povodu obilježavanja četvrte obljetnice početka druge ruske agresije na Ukrajinu, gdje je tu poruku jasno prenio i ukrajinskim dužnosnicima i nizu europskih kolega na sastanku Koalicije voljnih.

Jadranski naftovod u potpunosti je spreman svojim kapacitetima osigurati sigurnost opskrbe naftom i Mađarskoj i Slovačkoj, na vrijeme i kako ne bi dolazilo do bilo kakve energetske krize ili ugroze, naglasio je premijer Plenković.

Podsjetio je da je zajednički kapacitet dviju MOL-ovih rafinerija, u Mađarskoj i Slovačkoj, 14 milijuna tona godišnje, a Jadranski naftovod je u poziciji transportirati 15 milijuna tona godišnje.

"Dakle, može osigurati apsolutno svu naftu za energetsku sigurnost i Mađarske i Slovačke koja im je potrebna i taj naftovod nije nikako sekundaran, on svojim kapacitetima može biti i primarni naftovod i za Mađarsku i za Slovačku", poručio je.

U skladu s postojećim režimom sankcija nastavit ćemo dostavljati ne-rusku naftu

S obzirom da je u javnim prostoru nerijetko korištena komunikacija od strane predstavnika mađarske vlade da je Jadranski naftovod sekundaran i nepouzdan, otklonio je obje te konstatacije.

"On može biti primaran i jedini, ako se tako odluči, a u svakom je slučaju pouzdan", ustvrdio je Plenković.

Paralelno se vode razgovori s predstavnicima Janafa, naših ministarstva, predstavnicima Mađarske, Slovačke i Europske komisije, a što se tiče cijene, ona je apsolutno u skladu sa svim drugim cijenama za transport nafte.

"Cijeli smisao Jadranskog naftovoda je da pomogne rafinerijama u smislu dopreme opskrbe naftom, bilo da je riječ o Srbiji, Mađarskoj ili Slovačkoj", rekao je i dodao da će Hrvatska nastavljati dostavljati ne-rusku naftu, u skladu s postojećim režimom europskih i američkih sankcija koje se odnose na rusku naftu.

Dodao je da je MOL naručio više tankera za sljedeće razdoblje te će svi oni dolaziti u Omišalj i ta nafta će biti transportirana u Mađarsku.

"Hrvatska je tu kao susjed, partner i prijatelj da osigura energetsku sigurnost i normalno funkcioniranje gospodarstva i Mađarske i Slovačke, s obzirom da se trenutno ne odvija transport naftovodom Družba koji rusku naftu preko Ukrajine vodi prema Mađarskoj i Slovačkoj, zato što je oštećen u ratnim aktivnostima i to pogođen od strane Rusije", istaknuo je predsjednik Vlade.

Solidarnost i potpora Ukrajini

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu.

U povodu obilježavanja četvrte obljetnice početka druge ruske agresije na Ukrajinu, premijer Plenković boravio je 24. veljače u Kijevu, zajedno s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

"Iskazali smo solidarnost s ukrajinskim narodom i ukrajinskim vodstvom, odali počast ukrajinskim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu Ukrajine, ali i za vrijednosti koje dijelimo u Europi i za sigurnost Europe", poručio je.

Tijekom boravka u Kijevu, premijer se i s ukrajinskim državnim vrhom, predsjednikom Zelenskim, premijerkom Sviridenko i predsjednikom ukrajinskog parlamenta Stefančukom, a sudjelovao je i na sastanku Koalicije voljnih.

Također, prenio je Ukrajini odluku s prethodne sjednice Vlade o potpori ukrajinskom energetskom sektoru i potpori u razminiranju, kroz donaciju opreme i sredstava.

Istoga dana u Hrvatsku je na rehabilitaciju i liječenje prihvaćeno 19 ukrajinskih ranjenika, koje su dočekali ministar Medved i ministrica Hrvatić, što je peti dolazak ukrajinskih ranjenika u našu zemlju.

Napredak Hrvatske u digitalnoj transformaciji

Osvrnuo se i na posjet Indiji, u prigodi velikog summita posvećenog utjecaju umjetne inteligencije u New Delhiju, čija je glavna poruka bila dostupnost umjetne inteligencije za sve.

Svjetski čelnici razgovarali su o utjecaju umjetne inteligencije na ekonomske i tehnološke sektore te njenom sve većem utjecaju na svakodnevni život građana.

Uoči tog summita, u Hrvatskoj je održan sastanak Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.

Premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska bilježi napredak u provedbi Strategije digitalne transformacije do 2032., te da hrvatske kompanije postižu velike uspjehe na globalnom IT tržištu.

Podsjetio je da je prije šest godina u Hrvatskoj samo troje od 20 ljudi imalo 5G mrežu, dok ih danas pristup ima 19 od 20.

Uložili smo velika sredstva u infrastrukturu, a po svim tablicama koje postoje na europskoj komparativnoj razini smo praktički u vrhu, ili čak i iznad europskoga prosjeka, dodao je.

Važnost Luke Rijeka za ekonomski koridor Europe i Indije

U New Delhiju premijer Plenković sastao se i s indijskim premijerom Modijem, a održao je i predavanje na Sveučilištu Delhi.

S Modijem je posebno razgovarao o indijskoj inicijativi o ekonomskom koridoru između Indije, Bliskog istoka i Europe, koji bi trebao završiti u lukama sjevernog Jadrana.

Pritom je posebno važna uloga Luke Rijeka, osobito s obzirom na velika ulaganja u proteklom razdoblju.

Sastao se i s glavnim tajnikom UN-a Guterresom, s predsjednikom Brazila Lulom i nizom drugih lidera koji su sudjelovali na summitu u New Delhiju.

Stalna predanost pronalasku osoba nestalih u Domovinskom ratu

Predsjednik Vlade na početku današnje sjednice pozdravio je novog ministra Alena Ružića zaželjevši mu dobrodošlicu u Vladin tim i uspjeh u radu.

Prošloga tjedna identificirano je devet žrtava iz Domovinskog rata, četiri hrvatska branitelja i pet civila, stradalih 1991. godine.

Ovom identifikacijom, preostali broj nestalih osoba 1.727, kazao je premijer Plenković i dodao da je u mandatima ove Vlade taj broj smanjen čak za 340 osoba, što branitelja, što civila.

"To ukazuje na stalnu predanost da se cijeli ovaj proces, koji dugujemo onima koji su za Hrvatsku dali najviše, odvija s najvećom ozbiljnošću i maksimalnim angažmanom svih službi", poručio je premijer je zahvalivši ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu i Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ministarstvu obrane, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu zdravstva, stručnjacima te svim ostalima na naporima koje ulažu u tom poslu.

Ulaganje u obrazovanje bez presedana

Uoči današnje sjednice uručeno je novih 55 ugovora za izgradnju osnovnih škola i školskih sportskih dvorana, financiranih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a vrijednih 360 milijuna eura. Ovi se ugovori namijenjeni za 7 gradova i 11 županija.

U tom kontekstu premijer je podsjetio da je do sada u investicije u infrastrukturu obrazovnog sustava izdvojeno 2,7 milijardi eura. Kako su na dosadašnje pozive zaprimljene prijave koje premašuju vrijednost financijske omotnice predviđene za obrazovanje, Vlada će danas na sjednici donijeti odluku kojom će osigurati dodatnih 521 milijun eura u razdoblju od 2028. do 2030. koja nedostaju kako bi se realizirali i ti projekti.

Time će se ukupna sredstva povećati na 3 milijarde i 200 milijuna eura u ovom desetljeću, a cilj svih tih ulaganja je prelazak na jednosmjensku odnosno cjelodnevnu nastavu u osnovnim školama.

Premijer Plenković podsjetio je i na to da je Vlada već ranije osigurala besplatan prijevoz, besplatan obrok i besplatne udžbenike u svim osnovnim školama, za što je iz državnog proračuna izdvojeno preko milijardu eura do sada.

Svim tim ulaganjima, istaknuo je, našim mladima omogućujemo stjecanje širokog općeg znanja i specijaliziranih znanja, kako bi na tržište rada kasnije izašli što konkurentniji i kvalitetnije obrazovani.

Naravno, dodao je, Vlada vodi računa i o pravima učitelja, profesora i cijelog nastavnog osoblja, istaknuvši da je u ovih deset godina osnovica za izračun plaća povećana za 52 posto, što je bez presedana u smislu rasta plaća u obrazovnom sustavu, uz ostala prava koja se dogovaraju kroz kolektivne ugovore.

Jačanje kulturnog turizma s naglaskom na promicanje kulture mira

Čestitao je Samostanu sv. Frane u Zadru koji je postao nositelj Oznake europske baštine kao dio transnacionalne mreže "Mjesta mira", koja okuplja sedam povijesnih lokaliteta iz šest europskih zemalja.

Ta mjesta povezuje činjenica da su na njima između 13. i 19. stoljeća sklapani važni mirovni ugovori, čime svjedoče o razvoju diplomacije i rješavanja sukoba, pojasnio je premijer Plenković.

U samostanu je 1358. godine potpisan Zadarski mir, kojim je Dalmacija ušla u sastav Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, što je označilo razdoblje gospodarskog i kulturnog procvata Zadra.

Predsjednik Vlade je istaknuo da će dodjela ove oznake pridonijeti većoj vidljivosti lokaliteta i jačanju kulturnog turizma s naglaskom na promicanje kulture mira.

Svečana dodjela priznanja održat će se u Bruxellesu u travnju ove godine. To je treća takva oznaka kada je riječ o Hrvatskoj, a do sada su je dobili Vučedolski muzej u Vukovaru i Muzej krapinskog neandertalca u Krapini.