BDP raste 22. kvartal zaredom; Hrvatska nastavlja rasti brže od prosjeka Europske unije i eurozone

U uvodnome dijelu današnje sjednice, osvrnuvši se na podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u drugom tromjesečju od 1,7 posto, premijer je podsjetio da je rat na Bliskom istoku imao posljedice na cijene energenata diljem svijeta, pa je bilo za očekivati donekle usporen rast.

Ipak, naglasio je, Hrvatsko gospodarstvo raste brže u odnosu na prosjek Europske unije, koji iznosi 1,2 posto, i eurozone, koja raste za 0,9 posto.

Rast BDP-a Hrvatska bilježi 22. kvartal zaredom, što nas čini jednom od samo četiri zemlje Europske unije koja od početka 2021. ima neprekidan trend rasta, uz Belgiju, Bugarsku i Cipar.

Važno je naglasiti i da su sve glavne sastavnice BDP-a bilježile pozitivan rezultat, posebno izvoz roba i usluga i državna potrošnja, dodao je premijer.

Rast plaća i mirovina

Osvrnuo se i na usklađivanje mirovina koje će od 1. srpnja 2026. iznositi 15,64 eura, što je povećanje od 5,40 posto. Nakon tog usklađivanja prosječna sveukupna mirovina iznosit će 768 eura, a s trajnim godišnjim dodatkom iznosit će 784 eura.

Time se približavamo zadanom cilju Vlade da sveukupna prosječna mirovina do sredine 2028. dosegne oko 800 eura, kazao je premijer Plenković.

Bilježi se i nastavak trenda rasta prosječne plaće, a ona je u lipnju iznosila 1.555 eura, istaknuo je premijer, podsjetivši da je cilj do kraja ovoga mandata dosegnuti 1.600 eura. U odnosu na isti mjesec prošle godine, neto plaća rasla je za 7,7 posto, a realno za 3,1 posto.

Medijalna plaća u lipnju je iznosila 1.345 eura, što je 9,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, dodao je.

U srpnju je bilo milijun i 770 tisuća zaposlenih, istaknuo je premijer.

Problemu ilegalnog otpada u Lici Vlada pristupa ozbiljno; voda za piće je ispravna

Od ostalih aktualnih tema, premijer Plenković izdvojio je izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora vezanu uz nezakonito odlaganje otpada u Gospiću na kojoj su sa 81 glasom za i 58 protiv usvojeni zaključci koje je predložila parlamentarna većina.

"Problem otpada u Gospiću je ozbiljan i njega se na ozbiljan i sustavan način i rješava. Smatramo da on ne bi trebao biti predmet politikanstva", poručio je.

Naime, podsjetio je, kazneni postupci su u tijeku, a svi počinitelji kaznenih djela bit će procesuirani.

Kada je riječ o zdravlju, provode se redovite kontrole vode, tla i biljaka i sve one upućuju na ispravnost vode za piće.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dodao je, na nizu mjesta kontrolira sustav javne vodoopskrbe u Gospiću i cijeloj Ličko-senjskoj županiji, prema tome nema mjesta nikakvim dezinformacijama ili panici.

Evaluacija pristiglih ponuda i početak sanacije u najkraćem mogućem roku

Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša za prve dvije faze uklanjanja nezakonitog otpada u Gospiću završio je 25. kolovoza. Za uklanjanje 4 tisuće 500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima za koje u prethodnom postupku nije bilo zainteresiranih ponuditelja, ovoga puta su pristigle dvije ponude, izvijestio je predsjednik Vlade.

Istodobno su otvorene i dvije ponude za uklanjanje oko 650 tona otpada iz vreća, dodao je.

Stručno povjerenstvo Fonda započelo je s evaluacijom svih pristiglih ponuda, a aktivnosti na terenu započet će u najkraćem mogućem roku u skladu sa zakonskim procedurama.

Uz evaluaciju ovih ponuda, priprema se i prekrivanje zakopanoga otpada, a istodobno se intenzivno radi na modelu njegovog konačnog uklanjanja i zbrinjavanja, kazao je premijer.

"Cilj je, ne parcijalno, nego trajno i sigurno riješiti problem", poručio je predsjednik Vlade dodajući da se sutra očekuje zaprimanje ponuda u pregovaračkom postupku za privremeno prikrivanje područja na kojem se nalazi zakopani otpad, za koje je rok izvršenja najdulje četiri mjeseca.

Izmjene Kaznenog zakona donijet će strože kazne u djelima protiv okoliša

Pojasnio je da je riječ o preventivnoj zaštitnoj mjeri kojom će se postavljanjem vodno nepropusnog sloja ograničiti prodor oborinskih voda kroz otpad i time dodatno smanjiti mogućnost nastanka procjednih voda.

Zaštitni stoj ostat će na lokaciji do početka uklanjanja zakopanog otpada te će se potom postupno uklanjati prateći dinamiku sanacijskih radova.

Vlada je maksimalno angažirana na ovoj temi, naglasio je premijer te dodao da će zakonske izmjene, kojima bi se strože kažnjavali oni koji čine kaznena djela protiv okoliša, biti spremne u sljedeća dva tjedna.

Na sjednici Vlade 10. rujna, najavio je, očekuje se prijedlog izmjena Kaznenoga zakona u tom kontekstu.

Osuda svih totalitarnih režima uz njegovanje kulture sjećanja

Od ostalih aktivnosti u proteklome tjednu, premijer je izdvojio obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

"Ponovili smo kako osuđujemo svaki zločin, progon i ubojstvo te svaki totalitarni režim - i nacistički i fašistički i komunistički", kazao je predsjednik Vlade.

Kulturu sjećanja njegujemo kako bismo gradili društvo slobode, demokracije i mira te osigurali da se takva zla nikada više ne ponove, dodao je.

Podsjetio je da je 22. kolovoza u Donjem Maclju organiziran posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i preuzeti iz masovnih grobnica na području Slovenije, zahvalivši potpredsjedniku Vlade Medvedu, ministru vanjskih poslova Grliću Radmanu i potpredsjedniku Hrvatskoga sabora Penavi.

Od 2016. godine, u mandatu ove Vlade, istraženo je 96 lokacija te je pronađeno najmanje 2.300 žrtava u masovnim i pojedinačnim grobnicama.

Održana je Konferencija veleposlanika, a to je bila prigoda za raspravu o svim aktualnim vanjskopolitičkim temama, kao i o međunarodnom položaju Hrvatske.

Izdvojio je i nevjerojatne sportske uspjehe hrvatskih sportaša ovoga ljeta, od atletičara i gimnastičara do plivača pa su tako ovoga tjedna održani susreti s njima i u Banskim dvorima.

Nećemo stati dok ne pronađemo svaku nestalu osobu iz Domovinskog rata

Najavio je i obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu u Vukovaru i Trakošćanu.

Hrvatska i dalje traga za 1.725 osoba iz Domovinskog rata, podsjetio je premijer zahvalivši ministrima Medvedu, Božinoviću, Anušiću i ministrici Hrstić te svima ostalima uključenima u istraživanja na različitim lokacijama na velikom napretku ostvarenom u posljednje vrijeme.

"Naša je obaveza prema nestalima i njihovim obiteljima da se pronađu i identificiraju posmrtni ostaci svih onih koje vodimo nestalima u Domovinskom ratu", poručio je.

Obilježit će se i 19. obljetnica kornatske tragedije u kojoj je život izgubilo 12 vatrogasaca.

Jučer su u Omišu predstavljene mjere za sve radnike zaposlene u onim društvima koji su zbog požara u nemogućnosti raditi u tim objektima.