Državni tajnik Vedran Špehar sudjelovao je danas u Varšavi, u okviru poljskog predsjedanja Vijećem EU, na neformalnom sastanku ministara nadležnih za energetiku te na sastanku Nuklearnog saveza. Na sastancima se raspravljalo o obnovi energetske infrastrukture Ukrajine i pripravnosti za nadolazeću zimu u Ukrajini i Moldovi, povećanju energetske sigurnosti kroz pristup ključnim tehnologijama za dekarbonizaciju te o usklađivanju Ukrajine i Moldove s pravnom stečevinom Europske unije.
U svom obraćanju na prvoj plenarnoj sjednici, državni tajnik Špehar istaknuo je kako Hrvatska snažno podržava iznimne napore Ukrajine na obnovi elektroenergetske infrastrukture unatoč stalnim napadima i iznimno teškim okolnostima. "Ti su napori ključni za sigurnost opskrbe unutar Ukrajine i kao jasna potvrda predanosti europskim vrijednostima, uključujući energetsku integraciju, otpornost i solidarnost", poručio je Špehar. Hrvatska je pritom izrazila i punu potporu Moldovi, koja ulaže znatne napore u jačanje otpornosti, diversifikaciju izvora opskrbe i smanjenje ovisnosti o vanjskim dobavljačima. U kontekstu jačanja otpornosti cijele Europske unije, Špehar je naglasio važnost razvoja strateške autonomije, međusobne solidarnosti i poboljšanja međusobne povezanosti u energetskom sektoru.
Na drugoj plenarnoj sjednici posvećenoj tehnološkoj dekarbonizaciji, Špehar je istaknuo da Hrvatska zagovara načelo tehnološke neutralnosti te smatra da svaka država članica mora imati pravo definirati vlastiti energetski miks koji odgovara njezinim resursima i dugoročnim klimatskim ciljevima. Hrvatska podupire ravnomjeran razvoj svih niskougljičnih izvora energije, uključujući obnovljive izvore, nuklearnu energiju, hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) i geotermalnu energiju. Također je naglašena potreba za većim ulaganjem u modernizaciju elektroenergetske infrastrukture, osobito u pametne mreže i prekogranične interkonekcije.
Tijekom radnog ručka na temu pravnog usklađivanja Ukrajine i Moldove s EU zakonodavstvom, državni tajnik je upozorio na potrebu snažne i kontinuirane financijske i institucionalne potpore Europske unije tim državama. Istaknuo je i da Hrvatska podržava sve inicijative usmjerene na jačanje nadzora i zaštite ključne energetske infrastrukture u Europi te predlaže razvoj zajedničkih kapaciteta, uključujući mehanizme brze intervencije i tehničke pomoći. Govoreći o hrvatskim iskustvima, naglasio je ulogu LNG terminala na Krku u jačanju energetske sigurnosti i diversifikacije opskrbe u jugoistočnoj Europi.
Na marginama sastanka održan je i sastanak Nuklearnog saveza na kojem je Špehar ponovio hrvatsku potporu razvoju nuklearne energije kao važnog elementa europske dekarbonizacije. "Smatramo da je nuklearna energija važan dio zajedničkog europskog plana za dekarbonizaciju do 2050. godine. Hrvatska već sada raspolaže znanjem i sposobnostima za razvoj novih nuklearnih tehnologija, uključujući male modularne reaktore", istaknuo je Špehar te dodao kako je revizija PINC-a (Nuclear Illustrative Programme) ključna za daljnji razvoj nuklearnih projekata u EU. Pritom je naglasio važnost prepoznavanja nuklearne energije u svim strateškim dokumentima Europske unije i podržao zajedničku inicijativu članica Nuklearnog saveza prema Europskoj komisiji.
Sudjelovanjem na ovim sastancima, Hrvatska je još jednom potvrdila svoju aktivnu ulogu u oblikovanju energetske politike Europske unije, naglašavajući važnost sigurnosti opskrbe, održivosti i tehnološke neovisnosti.
Stranica