Brojni projekti omogućit će dodatni razvojni skok i kvalitetniji život Senjanki i Senjana

Govoreći o brojnim projektima koji se provode u sinergiji Grada, Županije i Vlade, u cilju osiguravanja kvalitetnijeg života svih Senjanki i Senjana, predsjednik Vlade izdvojio je uređenje prometne infrastrukture koja će Senj spojiti na mrežu hrvatskih autocesta.

To će značiti dodatnu šansu za dodatni razvojni skok, poručio je.

Uz to, tu su ulaganja u obalu, kroz veliki projekt renesanse hrvatske obale, koja cijelom gradu daju sasvim novu dimenziju.

Povijesna ulaganja u obrazovanje

Osobito je zadovoljstvo izrazio time što su značajna ulaganja u škole i vrtiće, također dio velikog povijesnog projekta ulaganja u hrvatsku obrazovnu infrastrukturu vrijednog 3,2 milijarde eura.

U kontekstu veće kvalitete i boljih ishoda rezultata obrazovnog sustava Vlada je već stvorila niz važnih pretpostavki. Tako su osigurani besplatni udžbenici, obroci i prijevoz u svim osnovnim školama, zatim kvalitetni obrazovni programi te bolji materijalni položaj profesora i nastavnika.

Sve će to mladima omogućiti stjecanje općeg i specifičnog znanja koje će ih pripremiti za tržište rada, bilo nacionalno, europsko ili globalno.

Premijer je naglasio da Hrvatska danas izdvaja pet posto BDP-a za obrazovanje, a proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja povećao se u mandatima ove Vlade tri puta.

Tako velika ulaganja u obrazovanje, kakva nismo imali nikada, jamstvo su i zalog budućnosti društva i gospodarstva, poručio je.

Sinergija lokalne samouprave i države daje uspjehe

Osvrnuo se i na Zakon o regionalnom razvoju koji bi sutra trebao biti izglasan u Hrvatskom saboru.

Upravo je politika ravnomjernog regionalnog razvoja jedna od najuspješnijih Vladinih politika u proteklih desetak godina, istaknuo je.

U suradnji sa županijama, gradovima i općinama, dodao je, napravljen je snažan okvir koji se temeljio, prije svega, na kontinuiranom, otvorenom i intenzivnom dijalogu, a koji je osigurao višerazinsko upravljanje zemljom.

Taj dijalog dobio je punu dimenziju kroz fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, što znači više sredstava i ovlasti jedinicama lokalne i područne samouprave, uz realizaciju brojnih projekata putem nacionalnih i europskih izvora ili drugih međunarodnih financijskih izvora.

"Ta sinergija ostvaruje uspjehe", poručio je.

U tom je kontekstu naveo da je Senj odabran kao jedan od 18 centara u kojima se grade ili će se graditi domovi za starije, koji će pridonijeti stvaranu preduvjeta za što bolji i kvalitetniji standard hrvatskih umirovljenika.

U Senju će se graditi i veteranski centar, podsjetio je premijer Plenković, kao dio kontinuirane brige i zahvale hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima.

Rekordna zaposlenost i najniža nezaposlenost ikad

Govoreći o općenitim okolnostima, premijer ih je ocijenio zahtjevnima dodajući da Vlada već praktički šestu godinu upravlja s krizama, od pandemije do energetske krize kao posljedice ruske agresije na Ukrajinu do trenutnog sukoba na Bliskom istoku i njegovih posljedica na globalno gospodarstvo.

Sve to, kazao je, nalaže Vladi da intervenira, iako po habitusu, naglasio je, nije Vlada koja zagovara intervencionizam.

Država je, nastavio je, stvorila sigurnosnu mrežu i danas imamo situaciju koja je puno bolja nego što bi bila da nije to nije učinjeno.

Tako je, kao ilustraciju, naveo broj nezaposlenih, podsjećajući pritom na zloguke najave pojedinih iz oporbe koji su upozoravali da će taj broj biti 400 tisuća.

Danas u Hrvatskoj ne radi 69 tisuća ljudi, a u Senju 101 osoba. U Zagrebu ne radi manje od 10 tisuća ljudi.

Dakle, u Hrvatskoj nikad nije zabilježena manja nezaposlenost, a potrebe tržišta rada su takve da moramo imati i strane radnike.

Što se tiče zaposlenih, njihov je broj milijun i 723 tisuće, a još nismo ni u pravoj turističkoj predsezoni.

Gospodarski rast duplo veći od prosjeka Europske unije

Vlada je svih ovih godina nastojala održati visoki gospodarski rast, držati proračunski deficit u okvirima, smanjivati udio javnog duga u BDP-u.

Prošlu, 2025. godinu, završili smo s rastom od 3,2 posto, podsjetio je premijer, što je ili duplo ili skoro tri puta više od prosjeka europodručja i Europske unije.

Ovu godinu završit ćemo s ukupnim BDP-om od 93 milijarde eura, u odnosu na 47 milijardi eura 2016., što je ocijenio enormnim iskorakom u samo deset godina. A pritom smo udio javnoga duga u BDP-u smanjili na 56,3 posto, naglasio je.

"To je odgovorno upravljanje javnim financijama koje nam omogućuje investicijski kreditni rejting i percepciju Hrvatske kao ulagačke destinacije", poručio je predsjednik Vlade.

Sve su to poluge razvoja, kazao je i dodao da je u tom kontekstu osobito važan ravnomjerni regionalni razvoj kako bi svi krajevi Hrvatske imali jednake šanse.

Dodatni naporu u demografsku revitalizaciju

Premijer Plenković na kraju je kazao da će se svi zajedno morati još više baviti pitanjem demografske revitalizacije dodajući da se već primjećuju manji signali postupnog zaustavljanja negativnog trenda.

To je posebno važno u Ličko-senjskoj županiji koja je po broju stanovnika najmanja, a čini 10 posto hrvatskog teritorija.

Napori koje ulažu u tom području, poručio im je, naići će na otvorena vrata i podršku Vlade.