Odluka Mađarske da ne da suglasnost za zajam Ukrajini itekako loše primljena od svih država članica

Što se tiče daljnje potpore Europske unije Ukrajini u obrani od ruske agresije, izvijestio je da je Mađarska ponovila da s obzirom da Družba ne doprema naftu nisu spremni dati suglasnost na izmjenu uredbe o Višegodišnjem financijskom okviru i na taj način omogućiti jamstvo za zajam od 90 milijardi eura, koji je bio dogovoren na sastanku Vijeća u prosincu.

To je itekako loše primljeno od svih država članica, naglasio je premijer Plenković, dodajući da u ovom trenutku postoji još prostora jer Ukrajina još ima dovoljno sredstava za funkcioniranje i financiranje svojih obrambenih sposobnosti, a na ovu temu Vijeće će se vratiti u dogledno vrijeme.

Hrvatska može osigurati opskrbu naftom Mađarske i Slovačke

Upitan što dalje s Mađarskom, osobito s obzirom na izjave premijera Orbana koji je optužio europske institucije da financiraju mađarsku oporbu kako bi on izgubio izbore u travnju, premijer je takve optužbe otklonio.

Europske institucije sigurno ne financiraju nikakvu oporbu u bilo kojoj zemlji pa tako ni u Mađarskoj, ustvrdio je dodajući da u Mađarskoj kampanja ulazi u završnicu i da su tenzije velike.

Cijeli koncept Orbanove stranke, dodao je, jest da oni štite Mađarsku od nekakvog zločestog europskog vodstva u Bruxellesu.

Većim problemom smatra to što je Orban u prosincu pristao na zajam Ukrajini, a sad je nakon što je oštećen naftovod Družba, odlučio ne dati suglasnost.

Premijer je dodao da je Orbanu i Ficu i na ovom sastanku Europskog vijeća ponovio da je Hrvatska i partner i prijatelj i Mađarske i Slovačke i da JANAF može biti primarni pravac, koji je i pouzdan i siguran i može ih opskrbiti svom potrebnom količinom nafte.

Komisija će pripremiti dodatne mjere da se smanji energetski pritisak na zemlje članice

Čelnici EU-a razgovarali su s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Guterresom o globalnoj situaciji i multilateralizmu, osobito situaciji na Bliskom istoku.

U tom je kontekstu bilo je riječi i o situaciji na Cipru, odnosno o britanskim bazama koje su tamo bile pogođene, kao i o ukupnim posljedicama za globalnu energetsku situaciju i njene ekonomske posljedice za države članice.

S obzirom da su pogođena brojna energetska postrojenja i u Iranu i u zaljevskim zemljama, to više ne utječe samo na transport nafte kroz Hormuški tjesnac, nego se u pitanje dovodi dinamika i proizvodnje.

U tom kontekstu predsjednica Europske komisije predstavila je okvir, koji je podržan od strane Vijeća, koje je dalo zadatak Komisiji da pripremi dodatne mjere i alate koji bi pomogli horizontalno državama članicama da se smanji energetski pritisci cijena nafte, plina i struje.

Vlada će nastaviti s mjerama u cilju zaštite građana i gospodarstva

Hrvatska Vlada, podsjetio je, bila je među prvima koja je odmah reagirala i smanjila cjenovni udar, a sa sličnim mjera izaći će i u ponedjeljak, najavio je.

Očekuje da će ova energetska kriza biti ozbiljnija nego što je bila ona na početku ruske agresije na Ukrajinu, a Vlada će se tom temom baviti uvijek u cilju zaštite hrvatskih građana, gospodarstva i institucija.

Upitan hoće li Vlada, s obzirom na energetsku krizu, ponovno razmotriti preuzimanje INA-e, premijer je kazao da je tu napravio sve što je netko tko je ozbiljan i odgovoran i tko radi sukladno pravilima mogao i trebao napraviti.

Izrazili smo želju, napravili smo adekvatnu procjenu sa svih mogućih aspekata i ponudili cijenu koja je realna, a oni je nisu prihvatili, kazao je premijer Plenković dodajući da Vlada ne može platiti afektivnu cijenu.

Čestitke Borisu Vujčiću na imenovanju drugim čovjekom Europske središnje banke

Održan je i Euro Summit, naveo je premijer Plenković, na kojem je također bilo riječi o utjecaju svih ovih događaja na europsko gospodarstvo.

Iako je tema konkurentnosti, koja je trebala biti središnja, ostala pomalo u sjeni zbog svih okolnosti, premijer je kazao da će svi nastojati da europsko gospodarstvo bude visoko kompetitivno i socijalno tržišno gospodarstvo, istaknuvši potrebu jačanja konkurentnosti i cijenom energenata.

Na Europskom vijeću donesena je i formalna odluka o imenovanju Borisa Vujčića novim potpredsjednikom Europske središnje banke.

Ogromni iskoraci u pitanju mirovina

Od ostalih pitanja, novinare je zanimao premijerov stav oko inicijative HSU-a o uvođenju minimalne mirovine.

To je stav koalicijskih partnera HSU-a koji idu za tim da se pokuša iznaći načina da oni koji imaju najmanje mirovine budu u biljem položaju, što je i kontinuirana politika Vlade, a o tome će predstavnici HSU-a razgovarati s ministrom Ružićem.

Premijer Plenković kazao je da je ambicija Vlade da sveukupna prosječna mirovina dosegne između 750 i 800 eura, dodajući da se dobro ide u tom smjeru.

Dodao je da je, što se tiče mirovina, u proteklim godinama učinjen ogroman broj iskoraka, od povoljnijeg izračuna, ukidanja penalizacije, obiteljske mirovine, minimalne mirovine, i tako dalje uz sve jednokratne pakete pomoći za hrvatske umirovljenike.

"Vodimo računa o onima kojima smo itekako zahvalni za njihov doprinos Hrvatskoj", poručio je.